Problemi iz matematike, fizike, hemije ...

  • Začetnik teme Začetnik teme dragana
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
А зашто бисмо раствор HCl-a у води обележавали са HCl(l)? То није течни хлороводоник него баш раствор гаса хлороводоника чији молекули онда предају протон води и дају киселу реакцију. Ја бих писао HCl(aq). Да је гас сабијен и(или) охлађен, па тако прешао у течно стање (без икакве воде у причи), онда бих писао HCl(l).

Ниџо, концентрована киселина је просто киселина високе концентрације.

aha...znachi da nema razlike u zadatku kada se kaze suporna kiselina i koncentrovana sumporna kiselina... hvalaAaAa...
 
Битно је кад се у задатку каже да је киселина или база концентрована јер се у хемијској лабораторијској пракси тачно зна шта то значи - за сваку појединачну киселину и базу су различите процентне концентрације њихових концентрованих раствора. Ове концентрације би требало да ти буду дате у задатку тако да у том случају можеш да игноришеш реч концентрована, али ако ти ове вредности нису дате, него је само речено да је киселина концентрована, онда мораш да знаш да је нпр. концентрована сумпорна 98% раствор итд...
 
Poslednja izmena:
Pozdrav
U školi smo počeli da radimo ugljovodonike i sada radimo alkane.
Da li mi neko može ukratko objasniti kako da pišem formule izomera alkana (a vidim da će mi to i kasnije trebati ),pošto mi gotovo ništa nije jasno :dontunderstand:


Evo na ovo mislim,samo što mi radimo dosta složenije:

http://1.***************/_mT6gNY0JkNg/Ry7YtD_sLPI/AAAAAAAAAA0/10K1Vzen76A/s320/hgjhgh1.jpg

Hvala :ok:
 
Pozdrav
U školi smo počeli da radimo ugljovodonike i sada radimo alkane.
Da li mi neko može ukratko objasniti kako da pišem formule izomera alkana (a vidim da će mi to i kasnije trebati ),pošto mi gotovo ništa nije jasno :dontunderstand:


Evo na ovo mislim,samo što mi radimo dosta složenije:

http://1.***************/_mT6gNY0JkNg/Ry7YtD_sLPI/AAAAAAAAAA0/10K1Vzen76A/s320/hgjhgh1.jpg

Hvala :ok:

Daleko je to od "dosta" slozenijeg ako ste se ogranicili na alkane. I stoga cu se drzati izomerije alkana:
Uzmimo na primer pentan:
CH[SUB]3[/SUB]-CH[SUB]2[/SUB]-CH[SUB]2[/SUB]-CH[SUB]2[/SUB]-CH[SUB]3[/SUB]
To je dakle klasicni pentan. No recimo ako imamo ovakav slucaj:
CH[SUB]3[/SUB]-CH[SUB]2[/SUB]-CH-CH[SUB]3[/SUB]
|
CH[SUB]3[/SUB]
Ne smemo zaboraviti cinjenicu da molekul nema pocetak niti kraj, stoga ovo nije 4 metil-butan vec 2 metil-butan posto i ako obrnemo molekul na drugu stranu, dobicemo isto. Znaci samo gledas na kojem je atomu vodonika petlja, upises broj, vidis koji je niz, upises ga i onda za kraj upises niz koji je tu. Veoma prosto. Ako ste kojim slucajem radili i alkene i alkine onda se prica znatno komplikuje, mada koliko se ja secam ne bi trebalo do sada to da ste radili.
 
Moze li neko da mi pomogne sto se tice sledeceg zadatka: * U pravoj kupi je upisana kocka. Izracunati zapreminu kocke ako je poluprecnik osnove kupe r=10 cm i visina H=12 cm. Inace, zadatak nije tezak kada se zna kako izgleda kocka upisana u pravoj kupi, i koja stranica joj odgovara kojoj komponenti kupe. Medjutim, meni nije islo :eek: :dontunderstand:
Ako bi neko mogao da mi odgovori, bila bih veoma zahvalna :ok:
 
Pozdrav
U školi smo počeli da radimo ugljovodonike i sada radimo alkane.
Da li mi neko može ukratko objasniti kako da pišem formule izomera alkana (a vidim da će mi to i kasnije trebati ),pošto mi gotovo ništa nije jasno :dontunderstand:


Evo na ovo mislim,samo što mi radimo dosta složenije:

http://1.***************/_mT6gNY0JkNg/Ry7YtD_sLPI/AAAAAAAAAA0/10K1Vzen76A/s320/hgjhgh1.jpg

Hvala :ok:
ih, mi tek sad treba da ucimo karakteristike metala...:D
 
Moze li neko da mi pomogne sto se tice sledeceg zadatka: * U pravoj kupi je upisana kocka. Izracunati zapreminu kocke ako je poluprecnik osnove kupe r=10 cm i visina H=12 cm. Inace, zadatak nije tezak kada se zna kako izgleda kocka upisana u pravoj kupi, i koja stranica joj odgovara kojoj komponenti kupe. Medjutim, meni nije islo :eek: :dontunderstand:
Ako bi neko mogao da mi odgovori, bila bih veoma zahvalna :ok:

Zamisli samo da je osnova u stvari kvadrat oko koga je opisan krug. I onda kada gledas trodimenzionalno, ta kocka raste sve dok ne dodirne omotac kupe. Najrovitije objasnjeno. Ako hoces mogu ti i izracunati ako ti ovo nije pomoglo
 
Zamisli samo da je osnova u stvari kvadrat oko koga je opisan krug. I onda kada gledas trodimenzionalno, ta kocka raste sve dok ne dodirne omotac kupe. Najrovitije objasnjeno. Ako hoces mogu ti i izracunati ako ti ovo nije pomoglo

prebaci sve u sfernocilindricne kordinate pa uradi trostruki integral po zadatim granicama.

p.s.

sad stvarno nisam bio od pomoci, zar ne?
 
:lol: :lol: Izvinjavam se sto ne umem bolje da objasnim a bog zna koliko su moji crtezi pogani :mrgreen:


ma salim se. moze to tako kako sam napisao al je bespotrebno komlikovano. najlakse:

skicirati jednakokraki trougao visine H i osnove 2r. u njega upisati kvadrat.
postaviti n jednacina sa n nepoznatih od kojih je jedna nepoznata stranica kvadrata.
resiti sistim.
izracunati zapreminu.
 
А зашто бисмо раствор HCl-a у води обележавали са HCl(l)? То није течни хлороводоник него баш раствор гаса хлороводоника чији молекули онда предају протон води и дају киселу реакцију. Ја бих писао HCl(aq). Да је гас сабијен и(или) охлађен, па тако прешао у течно стање (без икакве воде у причи), онда бих писао HCl(l).

Ниџо, концентрована киселина је просто киселина високе концентрације.

Kad bolje razmislim da :)

Hvala na ispravci:hvala:
 
evo jedno pitanje, cisto da se uverim: Da li je elektroliticka disocijacija sode bikarbone dole navedena ispravno, ili se radi drugacije?
NaHCO3 ---H2O---> Na+ + H+ + CO32-?

Није исправно. Али ако си у основној школи, тешко да можеш да разумеш ово.


Сода бикарбона дисосује овако:

NaHCO[SUB]3[/SUB] -----> Na[SUP]+[/SUP] + HCO[SUB]3[/SUB][SUP]-[/SUP]


Даље су могуће две ствари:

HCO[SUB]3[/SUB][SUP]-[/SUP] + H[SUB]2[/SUB]O ------> H[SUB]3[/SUB]O[SUP]+[/SUP] + CO[SUB]3[/SUB][SUP]2-[/SUP]


или

HCO[SUB]3[/SUB][SUP]-[/SUP] + H[SUB]2[/SUB]O ------> ОH[SUP]-[/SUP] + H[SUB]2[/SUB]CO[SUB]3[/SUB] (исправније је CO[SUB]2[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]O јер угљена киселина није стабилна)


Оно што се доминантно дешава је у ствари други процес, јер је хидрогенкарбонатни јон јача база него што је киселина (пошто је конјугована база слабе киселине - угљене). Збирно би процес (који се, узгред, назива хидролиза) могли да представимо као


NaHCO[SUB]3[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]O ------> Na[SUP]+[/SUP] + ОH[SUP]-[/SUP] + H[SUB]2[/SUB]CO[SUB]3[/SUB] (или исправније CO[SUB]2[/SUB] + H[SUB]2[/SUB]O)


Дакле, водени раствор соде бикарбоне реагује базно (по формули се не би рекло на први поглед) због тзв. хидролизе (хидролиза није никакав специјалан процес, него само природна последица протолитичке теорије киселина и база), а не кисело, па се зато и користи за неутрализацију желудачне киселине кад некога мучи овај проблем.
 
evo jedan zadatak i ne mobu da zakljucim da li se u zadatku racuna A B i C ili treba da racunam samo A i B znaci da (x-2) bude na trecu a ne na kvadrat? evo slika zadatka
 

Prilozi

  • 18112009644.jpg
    18112009644.jpg
    20 KB · Pregleda: 20
molim one koji znaju, a nije im tesko da se jave. naime kolika je visina(visinska razlika) izmedju tacke A i tazkeB, ako su one udaljene nekih 400 metara, pod nagibom oko 20%
puno hvala

Kada je nagib izrazen u procentima (kao na saobracajnim znacima) to znaci da je visina izrazena procentualno u odnosu na horizontalnu duzinu. Dakle nagib od 20% znaci razliku visine od 20m na horizontalnoj duzini 100m. Na 400m horizontalne duzine to je onda 80m visine. Ako pod duzinom ne smatras horizontalno nego koso rastojanje onda jos iskoristi Pitagorinu teoremu.
 
Kada je nagib izrazen u procentima (kao na saobracajnim znacima) to znaci da je visina izrazena procentualno u odnosu na horizontalnu duzinu. Dakle nagib od 20% znaci razliku visine od 20m na horizontalnoj duzini 100m. Na 400m horizontalne duzine to je onda 80m visine. Ako pod duzinom ne smatras horizontalno nego koso rastojanje onda jos iskoristi Pitagorinu teoremu.

hvala, hvala.
 
Ljudi, molim vas pomagajte! Ne mogu da resim nedounicu- ako konj vuce kociju odnosno vrsi akciju, a kocija deluje na konja silom istog intenzitzeta ( vrsi reakciju), kako onda konj moze da povuce kociju? Mislim da bitnu ulogu tu imaju tockovi, ali ne mogu to da shvatim... Molim vas, pomagajte jer nastavnica nece da nam kaze, vec kaze da treba sami da smislimo, ali ja ne mogu... :dontunderstand:
 
Ствар је у томе што коњ делује на кочију, а кочија на коња. Те две силе јесу истог интензитета, а разлилитог смера, али делују на две различите нападне тачке, па се не поништавају. Било би незгодно да коњ акцијом делује на кочију, а кочија реакцијом на саму себе уместо на коња. Тада не би могла да мрдне. Точкови су значајни у том смислу да драстично смањују силу трења.
 
Ne mogu da resim nedounicu- ako konj vuce kociju odnosno vrsi akciju, a kocija deluje na konja silom istog intenzitzeta ( vrsi reakciju), kako onda konj moze da povuce kociju? :
Situacija kada konj vuče kočiju a ona se ne mrda jer se naprimjer uvalila:Postoji kontra sila koja se zove reakcija a ništa se ne mrda.To je statika.Imamo statičku ravnotežu sila.
Ako konj nadvlada ovaj otpor kočija će krenuti jer je njegova sila nešto veća od otpora blata.
Ali tada opet imamo ravnotežu ali dinamičku.Sila konja jednaka je sili otpora+inercijalna
sila.Ta dodatna sila opire se ubrzavanju kočije.
Kada se kočija ubrza do neke brzine tada imamo jednoliko kretanje (bez ubrzanja) pa
se gubi inercijalna sila,a konj samo savladava otpore kretanja.

Dakle uvijek imamo silu akcije i reakcije.Ove sile su jednake,ali suprotnog smjera.
Ne može jedna od njih egzistirati sama za sebe niti se može smatrati da se poništavaju
pa kao da nema nijedne.Kad se pomene pojam sile uvjek se misli na ovaj par.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top