Princip evolucije?

fosilvaso

Buduća legenda
Poruka
40.066
Osnove evolucije smo učili u školi, ali mene zanima kako nastaju nove vrste:

Da li je došlo do promene DNK na primerku stare vrste te se 'rodi' primerak nove vrste.
Tada je to školski primer GMO-a.

Ili je došlo do promene/prilagodbe na primerku stare vrste?
U tom slučaju je ta evolucija stvarno veličanstvena jer se ta promena utisnula i u DNK
toga primerka te su se rađali primerci nove vrste!?:think:
 
Uglavnom kombinacija vise faktora mutacija gena, selekcija i adaptacija ne sredinu, nacin ishrane itd. nije mi poznato da majka ''stare vrste'' rodi potomka potpuno nove vrste jer cim bi se rodio potomak nove vrste, on ne bi imao sa kime da razmeni svoje gene (bio bi jedini predstavnik nove vrste)... pre ce biti da se rode reproduktivno sposobni potomci sa nekom novom osobinom (duze noge, druga nijansa boje isl.) tokom generacija i geografske izolovanosti od ostatka populacije izmedju varijateta se stvori toliko razlike u genetskom materijalu da se one vise ne mogu ukrstati i svaka krene svojim evolutivnim putem tj. postane nova vrsta (vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Ring_species)
 
Poslednja izmena:
Osnove evolucije smo učili u školi, ali mene zanima kako nastaju nove vrste:

Da li je došlo do promene DNK na primerku stare vrste te se 'rodi' primerak nove vrste.
Tada je to školski primer GMO-a.

Ili je došlo do promene/prilagodbe na primerku stare vrste?
U tom slučaju je ta evolucija stvarno veličanstvena jer se ta promena utisnula i u DNK
toga primerka te su se rađali primerci nove vrste!?:think:

Darvinova teorija evolucije kaze sledece:

Sve promene su slucajne, a ako se pokazu kao dobre, zadrzavaju se. Ako se pokazu kao lose, odbacuju se.

E sada, promene su uvek toliko male, da su cak i neprimetne i ne treba misliti da promena moze tolika da bude da bi cak i promenila boju koze potomstvu kao primer. I da promene da bi otisle na potomstvo, prvo moraju da se dese na roditeljima, tj. da se utisnu u DNK roditelja.

Promene su uvek slucajne i nicim izazvane. Promene mogu samo da se desavaju u odredjenom smeru prilagodjavanja ukoliko postoji nekakva potreba kod jedinke.
Potreba je majka evolucije.
 
Darvinoa teorija evolucije je krajnje nedorečena. Ono što u njoj dobro stoji je prilagođenje vrste uslovima života.

On je istu logiku primenio i na stvatanje novih vrsta, što je krajnje uprošćeno i kao takvo nije naučno. Sama ideja o evoluciji je uredu, ali osim ideje Darvin nije dao naročiti doprinos kada je u pitanju stvaranje vrsta. Čak šta više, njegov brat od strica (ako se ne varam) je na osnovu njegovih ideja o evoluciji postao rasista i razvio rasnu teoriju. O posledicama ne treba da pišem.

Darvinov naučni značaj je prenaduvan, dobro je poslužio u raspamećivanju masa koje su verovale u Božansku stvaralačku silu.

Prosta računica će pokazati da periodi između prirodnih mutacija nisu dovoljni da stvore ovoloki broj vrsta koje danas žive, ili su živele na našoj planeti.

Ogroman broj mutacija je nebitan, ili poguban po organizam. Tako su poželjne mutacije vrlo vrlo retke.

Da bi se dobila nova vrsta, potreban je veliki broj poželjnih mutacija.

Poznato je da kod čoveka (kao i drugih bića) nije aktivan veliki deo genetskog materijala (DNK) već samo potreban deo.

Sklon sam da verujem da život nije nastao na Zemlji sam od sebe, već da je Zemlja zaražena semenom života iz svemira, dakle sa već kompleksnom DNK u kojoj se prema uslovima života aktiviraju pojedine grupe gena. Ima sličnih naučnih mišljenja.
 
Darvinoa teorija evolucije je krajnje nedorečena. Ono što u njoj dobro stoji je prilagođenje vrste uslovima života.

On je istu logiku primenio i na stvatanje novih vrsta, što je krajnje uprošćeno i kao takvo nije naučno. Sama ideja o evoluciji je uredu, ali osim ideje Darvin nije dao naročiti doprinos kada je u pitanju stvaranje vrsta. Čak šta više, njegov brat od strica (ako se ne varam) je na osnovu njegovih ideja o evoluciji postao rasista i razvio rasnu teoriju. O posledicama ne treba da pišem.

Darvinov naučni značaj je prenaduvan, dobro je poslužio u raspamećivanju masa koje su verovale u Božansku stvaralačku silu.

Prosta računica će pokazati da periodi između prirodnih mutacija nisu dovoljni da stvore ovoloki broj vrsta koje danas žive, ili su živele na našoj planeti.

Ogroman broj mutacija je nebitan, ili poguban po organizam. Tako su poželjne mutacije vrlo vrlo retke.

Da bi se dobila nova vrsta, potreban je veliki broj poželjnih mutacija.

Poznato je da kod čoveka (kao i drugih bića) nije aktivan veliki deo genetskog materijala (DNK) već samo potreban deo.

Sklon sam da verujem da život nije nastao na Zemlji sam od sebe, već da je Zemlja zaražena semenom života iz svemira, dakle sa već kompleksnom DNK u kojoj se prema uslovima života aktiviraju pojedine grupe gena. Ima sličnih naučnih mišljenja.

DNK ima 'dummy' delove za budući razvoj!?
A onda negde mora biti zapisano i koji delovi će se koristiti?:lol:

Neki organizmi i mnoge semenke bez problema prežive duboko smrzavanje pa prema tome i eventualno putovanje kosmosom.
Jedino je pitanje uticaj radijacije u prostoru?

Iako, 'dolazak' života na Zemlju iz kosmosa otvara drugo pitanje: Kako je nastao taj život negde drugde?:whistling:
 
Poslednja izmena:
DNK ima 'dummy' delove za budući razvoj!?
A onda negde mora biti zapisano i koji delovi će se koristiti?:lol:

Neki organizmi i mnoge semenke bez problema prežive duboko smrzavanje pa prema tome i eventualno putovanje kosmosom.
Jedino je pitanje uticaj radijacije u prostoru?

Iako, 'dolazak' života na Zemlju iz kosmosa otvara drugo pitanje: Kako je nastao taj život negde drugde?:whistling:

Dekart je rekao da je istina samo ono što ne ostavlja sumnju. Za naučno objašnjenje evolucije se ne može reći da ne izaziva sumnju.

Na primer, sve životinje imaju 5 prstiju. Kod kopitara su zakržljali svi sem jednog. Kod papkara su zakržljala tri. Kod prica dva ili jedan. Čak se i kod zmija mogu naći koščice koje ukazuju ne nekadašnje postojanje nogu sa 5 prsta. Nauka to objašnjava time da su prve dvodihalice koje su nastanile kopno imale u perajima po 5 koštica.

Neka je to tačno, ali te dvodihalice su napustile vodu pre oko 400 miliona godina. Kako se za to dugačko vreme nije desila ni jedna mutacija koja bi se odrazila na udove svih životinja tokom ovih 400 miliona godina, a pri tome je nastao i nestao veliki broj životinjskih vrsta međusobno vrlo različitih. Tu kao da postoji neka konstanta.

Razvoj fetusa prati evoluciju. Prvo je on ribolik, pa liči na vodozemca da bi u poslednjoj fazi dobio čovekoliki oblik. To je i logično. Ali to ujedno znači da naš genetski materijal sadrži našu evolucionu istoriju i da je veliki deo genetskog materijala neaktivan. Retki su slučajevi odstupanja od toga, kada se rodi dete sa repom ili pravim krznom i t. d.

Da li genetski materijal ima deo koji se odnosi na budućnost, neznam, mislim da nema.

Pre bi trebalo izučavadi DNK, mehanizme koji ga menjaju, mehanizme uticaja genetskog materijala na biće, a ne na pojavne obloke same DNK u smislu Darvinove teorije.

Sto se tiče života u kosmosu, život je pre pravilo nego izuzetak. Ali razuman život je izuzetak, čak je najverovatniije da smo jedini u galaksiji.

Naučnicima je već jasno da genetski materijal može neograničeno dugo da preživi uslove kosmičkog prostranstva, što je osnovna predpostavka mogućnosti širenja semena života kosmosom. Ako se zna da je tokom postojanja Zemlje na nju palo milione tona kosmičkog otpada, čak je Zemlja doživela sudar sa manjom planetom što je uzrokovalo stvaranje Meseca, onda je traganje za mehanizmom stvaranja života na Zemlji najverovatnije pogrešan put.
 
Dekart je rekao da je istina samo ono što ne ostavlja sumnju. Za naučno objašnjenje evolucije se ne može reći da ne izaziva sumnju.

Na primer, sve životinje imaju 5 prstiju. Kod kopitara su zakržljali svi sem jednog. Kod papkara su zakržljala tri. Kod prica dva ili jedan. Čak se i kod zmija mogu naći koščice koje ukazuju ne nekadašnje postojanje nogu sa 5 prsta. Nauka to objašnjava time da su prve dvodihalice koje su nastanile kopno imale u perajima po 5 koštica.

Kod zmija se mogu naći koščice koje ukazuju na nekadašne postojanje udova. O broju prstiju ne možemo ništa da naslutimo je su te zaostale kosti konkretno kosti ramenog pojasa i karlice. Ona kandžolika tvorevina blizu kloake nekih zmija koju nam često predstavljaju kao ostatak ekstremiteta je ostatak butne kosti, bez kostiju potkolenice na kojima bi se nalazila stopala sa prstima.


Neka je to tačno, ali te dvodihalice su napustile vodu pre oko 400 miliona godina. Kako se za to dugačko vreme nije desila ni jedna mutacija koja bi se odrazila na udove svih životinja tokom ovih 400 miliona godina, a pri tome je nastao i nestao veliki broj životinjskih vrsta međusobno vrlo različitih. Tu kao da postoji neka konstanta.

Kako to misliš da se nije desila ni jedna mutacija koja bi se odrazila na udove životinja. Pa sam si sam rekao da su kod mnogih određeni delovi zakržljali. Kod nekih su i nestali. Kud ćeš veću promenu? :D


Da li genetski materijal ima deo koji se odnosi na budućnost, neznam, mislim da nema.

Nema. Ljudski genom je mapiran i izučava se već godinama, tako da bar okvirno znamo šta se sve tu nalazi. Naravno, biće potrebno još dosta vremena da ga potpuno odgonetnmo, al ovo što trenutno znamo je sasvim dovoljno da dobijemo neku okvirnu predstavu.


Pre bi trebalo izučavadi DNK, mehanizme koji ga menjaju, mehanizme uticaja genetskog materijala na biće, a ne na pojavne obloke same DNK u smislu Darvinove teorije.

I izučava se ovo boldovano, i to prilično aktivno. :D Postoji nekoliko disciplina koje se bave proučavanjem DNK, i one je uglavnom proučavaju sa medicinskog aspekta. Proučavanje DNK u kontekstu TE nije toliko primenljivo ni finansijski isplativo, tako da ono i nije toliko zastupljeno.
 
Kako to misliš da se nije desila ni jedna mutacija koja bi se odrazila na udove životinja. Pa sam si sam rekao da su kod mnogih određeni delovi zakržljali. Kod nekih su i nestali. Kud ćeš veću promenu?.

Evo ti analogije: čovek nema vidljiv rep, on je zakržljao. Međutim, ponekad se rodi neko dete sa vidljivim repom. To nije rezultat mutaciije, kod čoveka postoji genetski materijal za rep, to se jasno vidi kod fetusa, ali se taj genetski materijal kasnije pasivizira.

Poznato je da se neke nasledne genetske bolesti mogu javiti u pubertetu, jer dolazi do aktiviranja dotada neaktivnog gena.

Ubeđen sam da zmije imaju potreban genetski materijal za udove, samo je on neaktivan, i ako bi uslovi života to nalagali, i ako bi evolucija krenula putem da zmijama zatrebaju udovi, oni bi se pojavili.

Dakle, mi nismi slika 1:1 našeg genetskog materijala, već više prema jedan. Imamo mnogo više genetskog materijala ali je aktiviran samo jedan deo. Kada i pod kojim uslovima se aktiviraju neki geni a kada pasiviziraju, ja neznam. Takođe tu je i pitanje da li je slučajnost aktiviranje majčinog ili odgovarajućeg očevog gena.

Mislim da više neznamo nego što znamo.
 
Evo ti analogije: čovek nema vidljiv rep, on je zakržljao. Međutim, ponekad se rodi neko dete sa vidljivim repom. To nije rezultat mutaciije, kod čoveka postoji genetski materijal za rep, to se jasno vidi kod fetusa, ali se taj genetski materijal kasnije pasivizira.

Poznato je da se neke nasledne genetske bolesti mogu javiti u pubertetu, jer dolazi do aktiviranja dotada neaktivnog gena.

Ubeđen sam da zmije imaju potreban genetski materijal za udove, samo je on neaktivan, i ako bi uslovi života to nalagali, i ako bi evolucija krenula putem da zmijama zatrebaju udovi, oni bi se pojavili.

U suštini si u pravu, ali opet i nije sve baš tako kako kažeš. Zmije nemaju prednje udove ne zato što su geni odgovorni za njihov nastanak neaktivni, već suprotno... zbog toga što je jedan gen (označen kao HoxC-6) uključen u nastanak i razvoj ekstremiteta postao aktivan. Konkretno, na mestima na kojima je taj gen aktivan u kombinaciji sa jednim drugim genom (HoxC-8), dolazi do razvoja rebara tokom embrionalnog razvoja zmija (ali i ostalih kičmenjaka), a na mestima na kojima je on neaktivan, razvijaju se prednji udovi. Kod zmija je taj gen iz nekog razloga postao aktivan na mestu na kom su trebali da se razviju prednji udovi, zbog čega se oni nisu razvili. Kada su u pitanju zadnji udovi, ova dva gena funkcionišu kako treba i zadnji udovi počinju da se formiraju, ali se njihov razvoj u nekom trenutku zaustavlja verovatno zbog mutacija u jednom drugom genu (označenom kao sonic hedgehog gen).

Poenta ovoga jeste da je priča o nastanku i gubitku određenih delova tela životinja u toku evolucije mnogo komplikovanija od jednostavne crno-bele priče o aktivnosti/neaktivnosti gena. Mnogo stvari je u to uključeno, tako da oni delovi tela nekog organizma koji su nekada postojali i za koje taj organiram ima gene često ne mogu tek tako da se reaktiviraju i daju određenu strukturu kad zatreba. Tako, kada su recimo u pitanju prednjii udovi zmija, čak i kada bi se aktivnost ovog HoxC-6 gena suprimirala, kod zmija se možda opet ne bi razvili prednji udovi zbog toga što je veoma moguće da su se i u ostalim genima uključenim u njihov dalji razvoja nakupile razne mutacije, koje su posledica toga što se ti geni milenijuma nisu eksprimirali, pa usled toga nisu bili podvrgnuti selekciji.
 
Vidim da ovu materiju poznaješ bolje od mene. Zapravo ja sam tu laik, ono što sam pisao je na osnovu zdrave logike kojom sam povezivao neke činjenice.

Glavno je da sam hteo da naglasim da je Darvinova teorija tek samo ideja, doduše vrlo inspirativna. Ona je nedovršena i nauka tu ima još mnogo posla.

Nije ovo jedinstveni slučaj da društvo prenaduva doprinos nekog naučnika (tako je bilo i sa Ajnštajnom) dok neke druge drži u zapećku.

Poistovetiti reč protiv Darvina kao reč protiv evolucije je čista ideologija.
 
Vidim da ovu materiju poznaješ bolje od mene. Zapravo ja sam tu laik, ono što sam pisao je na osnovu zdrave logike kojom sam povezivao neke činjenice.

Ma dobra ti je logika i zato i kažem da u suštini jesi u pravu jer si lepo si sagledao tu krupniju sliku, samo je priča dosta slojevitija i detaljnija. :)

Glavno je da sam hteo da naglasim da je Darvinova teorija tek samo ideja, doduše vrlo inspirativna. Ona je nedovršena i nauka tu ima još mnogo posla.

Nije ovo jedinstveni slučaj da društvo prenaduva doprinos nekog naučnika (tako je bilo i sa Ajnštajnom) dok neke druge drži u zapećku.

Poistovetiti reč protiv Darvina kao reč protiv evolucije je čista ideologija.

Pa sad... ipak je malo više od ideje. Kao što vidiš iz ovog mog prethodnog posta, neke stvari su baš lepo razješnjene i poznato nam je kako je šta nastalo, dok su sa druge strane mnoge još uvek nepoznanica i nagađanje. Dakle, opšta ideja kada je u pitanjju TE je jasna, ali na detaljima treba još dosta poraditi.

I da, samo bih htela da napomenem da se u nauci evolucija ne poistovećuje sa Darvinom, odnosno u nauci ne postoji Darvinova teorija evolucije, već jednostavno Teorija evolucije. Darvin jeste značajan za njen nastanak, ali se od njegovog vremena toliko toga saznalo i toliko ljudi je njoj doprinelo, tako da bi bilo apsurdno da se po njemu naziva.
 
Darvinoa teorija evolucije je krajnje nedorečena. Ono što u njoj dobro stoji je prilagođenje vrste uslovima života.

On je istu logiku primenio i na stvatanje novih vrsta, što je krajnje uprošćeno i kao takvo nije naučno. Sama ideja o evoluciji je uredu, ali osim ideje Darvin nije dao naročiti doprinos kada je u pitanju stvaranje vrsta. Čak šta više, njegov brat od strica (ako se ne varam) je na osnovu njegovih ideja o evoluciji postao rasista i razvio rasnu teoriju. O posledicama ne treba da pišem.

Darvinov naučni značaj je prenaduvan, dobro je poslužio u raspamećivanju masa koje su verovale u Božansku stvaralačku silu.

Prosta računica će pokazati da periodi između prirodnih mutacija nisu dovoljni da stvore ovoloki broj vrsta koje danas žive, ili su živele na našoj planeti.

Ogroman broj mutacija je nebitan, ili poguban po organizam. Tako su poželjne mutacije vrlo vrlo retke.

Da bi se dobila nova vrsta, potreban je veliki broj poželjnih mutacija.

Poznato je da kod čoveka (kao i drugih bića) nije aktivan veliki deo genetskog materijala (DNK) već samo potreban deo.

Sklon sam da verujem da život nije nastao na Zemlji sam od sebe, već da je Zemlja zaražena semenom života iz svemira, dakle sa već kompleksnom DNK u kojoj se prema uslovima života aktiviraju pojedine grupe gena. Ima sličnih naučnih mišljenja.

1.Darvinova teorija evolucije je nedorecena jer je teorija coveka iz 18 veka, i to sto je bila nedorecena ne znaci da je netacna u osnovi...
2.Naravno da je logiku primenio na stvaranje novih vrsta, to je i sustina teorije evolucije i ako mozes objasni "krajnje uprošćeno i kao takvo nije naučno''?
3.Darvin je dao sasvim dovoljan doprinos time sto je sklopio kockice koje su mnogima promicale... fosilvaso je poceo temu o principu evolucije a ne o tome u kojoj meri je Darvin bio u pravu jer niko od postovalaca TE ne tvrdi da se Carlsu javio glas sa neba pa da je samim tim 100% upravu, vec je bio pionir u jednoj naucnoj oblasti.
4.Kako rasizam njegovog brata od strica obara teoriju evolucije?
5. Ko je smislio tu prostu racunicu?
6. I taj ogroman broj ''nebitnih'' prenetih mutacija vremenom utice na stvaranje genetskih razlika izmedju dve vrste i dovodi do nemogucnosti ukrstanja=nove vrste.
7.Sto se mene tice veca je verovatnoca da je zivot nastao na pogodnoj zemlji nizom hemijskih reakcija koje su trajale stotinama miliona godina nego da je srecni DNK niz naleteo bas na pogodnu zemlju s'obzirom na velicinu svemira (mada se tim pitanjem teorija evolucije ne bavi).
 
Poslednja izmena:
Da li genetski materijal ima deo koji se odnosi na budućnost, neznam, mislim da nema

Ako i nema, možda bude? Pa nije DNK konačni proizvod?

Sto se tiče života u kosmosu, život je pre pravilo nego izuzetak. Ali razuman život je izuzetak, čak je najverovatniije da smo jedini u galaksiji

??? Univerzum postoji već barem 17 milijardi godina, a čovek tek recimo 20000 godina. Zašto bi mi bili izuzetak?
 
7.Sto se mene tice veca je verovatnoca da je zivot nastao na pogodnoj zemlji nizom hemijskih reakcija koje su trajale stotinama miliona godina nego da je srecni DNK niz naleteo bas na pogodnu zemlju s'obzirom na velicinu svemira (mada se tim pitanjem teorija evolucije ne bavi)

Na Zemlji ili na nekom drugom mestu? Sekundarno pitanje, negde je MORAO nastati!:whistling:
 
Pa jeste ali meni je nekako draze da sam zemljanin 100% :p, plus mi zvuci nekako logicnije i verovatnije sa obzirom na prostranstvo svemira i vrlo verovatne nemogucnoti DNK da se replicira u toku medjuzvezdanog putovanja i tako poveca svoje sanse da naleti bas na pogodno zrnce prasine(zemlju)... i plus sto nisam siguran da zivot bas toliko buja po svemiru tj. galaksiji i da mikroorganizmi prolecu na sve strane po medjuzvezdanom prostoru, a kao sto kazes zivot je morao negde nastati pa zasto Zemlja ne bi bila dobar kandidat za nastajanje i razvoj istog.
Da ponovim imali smo potrebne sastojke za zivot, mlada zemlja je verovatno bila toplija(puno isparenja i elektricnih praznjenja iz oblaka), mesec blizi zemlji i ogromne plime i oseke itd. itd. i sve to je trajalo stotinama milijardi godina, prostim jezikom receno moralo je nesto da se izmucka ;)
 
Poslednja izmena:
Pa nije baš stotinama milijardi godina. Zemlja (i Sunčev sistem) postoji oko 4,5 milijardi godina. Prvi najprimitivniji život pojavio se pre oko 3,5 molijardi godina, izgleda da se život neminovno pojavi svuda gde ima odgovarajućih uslova, a ovde ih je bilo. Mutacije se inaće događaju kad se promeni DNK u polnim ćelijama roditelja- nije neophodno da se pojavi i muški i ženski mutirani primerak. Ako je mutacija korisna, širiće se nasleđivanjem. Ne može se umanjivati značaj Darvinovog ( I Volasovog) doprinosa fundamentalnog objašnjenja koje su shvatili. To bi bilo kao kad bismo umanjivali značaj Njutna jer nije odmah smislio i teriju relativnosti...
 
Pa nije baš stotinama milijardi godina. Zemlja (i Sunčev sistem) postoji oko 4,5 milijardi godina. Prvi najprimitivniji život pojavio se pre oko 3,5 molijardi godina, izgleda da se život neminovno pojavi svuda gde ima odgovarajućih uslova, a ovde ih je bilo. Mutacije se inaće događaju kad se promeni DNK u polnim ćelijama roditelja- nije neophodno da se pojavi i muški i ženski mutirani primerak. Ako je mutacija korisna, širiće se nasleđivanjem. Ne može se umanjivati značaj Darvinovog ( I Volasovog) doprinosa fundamentalnog objašnjenja koje su shvatili. To bi bilo kao kad bismo umanjivali značaj Njutna jer nije odmah smislio i teriju relativnosti...

Pardon, ne znam sta mi bi za milijarde :rumenko:
 
Poslednja izmena:
Pa nije baš stotinama milijardi godina. Zemlja (i Sunčev sistem) postoji oko 4,5 milijardi godina. Prvi najprimitivniji život pojavio se pre oko 3,5 molijardi godina, izgleda da se život neminovno pojavi svuda gde ima odgovarajućih uslova, a ovde ih je bilo. Mutacije se inaće događaju kad se promeni DNK u polnim ćelijama roditelja- nije neophodno da se pojavi i muški i ženski mutirani primerak. Ako je mutacija korisna, širiće se nasleđivanjem. Ne može se umanjivati značaj Darvinovog ( I Volasovog) doprinosa fundamentalnog objašnjenja koje su shvatili. ..

Mora biti korisna, mora biti 'kompatibilna' sa DNK bez mutacije da bi se mogla prenositi na potomstvo, mora biti...?

To bi bilo kao kad bismo umanjivali značaj Njutna jer nije odmah smislio i teriju relativnosti.

Neki bi ( kao npr. ja!:lol:) tek onda umanjili značaj Newtona!:whistling:
 
Pa jeste ali meni je nekako draze da sam zemljanin 100% :p, plus mi zvuci nekako logicnije i verovatnije sa obzirom na prostranstvo svemira i vrlo verovatne nemogucnoti DNK da se replicira u toku medjuzvezdanog putovanja i tako poveca svoje sanse da naleti bas na pogodno zrnce prasine(zemlju)... i plus sto nisam siguran da zivot bas toliko buja po svemiru tj. galaksiji i da mikroorganizmi prolecu na sve strane po medjuzvezdanom prostoru, a kao sto kazes zivot je morao negde nastati pa zasto Zemlja ne bi bila dobar kandidat za nastajanje i razvoj istog.
a ;)

U toliko starom Univerzumu se 'čekalo' barem 14 milijarde godina da nastane život, baš na Zemlji?
Za to vreme je ogroman broj zvezda nastao i nestao!

Btw: Ne isključujem mogućnost da se to događalo paralelno i na drugim mestima.
Putovanje organskih materijala po Univerzuma recimo može da ubrza nastanak života na pogodnim mestima....
Npr. kada bi recimo Sunce eksplodiralo i oduvalo atmosferu Zemlje, sa njom bi i dosta organske materije odletilo u kosmos ( Supernove?)...
 
U toliko starom Univerzumu se 'čekalo' barem 14 milijarde godina da nastane život, baš na Zemlji?
Za to vreme je ogroman broj zvezda nastao i nestao!

Btw: Ne isključujem mogućnost da se to događalo paralelno i na drugim mestima.
Putovanje organskih materijala po Univerzuma recimo može da ubrza nastanak života na pogodnim mestima....
Npr. kada bi recimo Sunce eksplodiralo i oduvalo atmosferu Zemlje, sa njom bi i dosta organske materije odletilo u kosmos ( Supernove?)...

Verovatno da se nije cekalo da nastane samo na Zemlji i ne iskljucujem postojanje zivota na drugim mestima(pri tom ne mislim nuzno na inteligentni), ali jednostavno ne mislim da je otvoreni svemir dobro mesto za mikroorganizme da bi oni vrveli po njemu... svemir jeste star oko 14milijardi god. ali u njegovoj ranoj fazi nije bilo dovoljno tezih elemenata, plus ako se uzme u obzir da prema naucnom misljenju pored planetarne nastanljive zone postoji i galakticka (goldilock zone), npr. spoljni deo diska ima mlade zvezde koje imaju nedovoljno tezih elemenata a one stare zvezde u unutrasnjem delu prstena koje su blize centru galaksije su izlozene cestim supernovama, radijaciji, gama zracima, i pizdarijama koje pravi supermasivna crna rupa, tako da to suzava nas izbor nastanjivog mesta.
Nase sunce nikada nece postati supernova...mada to je nebitno...
I jedno pitanje da bi se bolje razumeli, sta je po tvojoj predpostavci stiglo na zemlju mikrorganizam ili organska materija (potrebna za sklapanje celije)?
 
Ma dobra ti je logika i zato i kažem da u suštini jesi u pravu jer si lepo si sagledao tu krupniju sliku, samo je priča dosta slojevitija i detaljnija. :)



Pa sad... ipak je malo više od ideje. Kao što vidiš iz ovog mog prethodnog posta, neke stvari su baš lepo razješnjene i poznato nam je kako je šta nastalo, dok su sa druge strane mnoge još uvek nepoznanica i nagađanje. Dakle, opšta ideja kada je u pitanjju TE je jasna, ali na detaljima treba još dosta poraditi.

I da, samo bih htela da napomenem da se u nauci evolucija ne poistovećuje sa Darvinom, odnosno u nauci ne postoji Darvinova teorija evolucije, već jednostavno Teorija evolucije. Darvin jeste značajan za njen nastanak, ali se od njegovog vremena toliko toga saznalo i toliko ljudi je njoj doprinelo, tako da bi bilo apsurdno da se po njemu naziva.

Slažem se sa tobom.
 
Ma dobra ti je logika i zato i kažem da u suštini jesi u pravu jer si lepo si sagledao tu krupniju sliku, samo je priča dosta slojevitija i detaljnija. :)



Pa sad... ipak je malo više od ideje. Kao što vidiš iz ovog mog prethodnog posta, neke stvari su baš lepo razješnjene i poznato nam je kako je šta nastalo, dok su sa druge strane mnoge još uvek nepoznanica i nagađanje. Dakle, opšta ideja kada je u pitanjju TE je jasna, ali na detaljima treba još dosta poraditi.

I da, samo bih htela da napomenem da se u nauci evolucija ne poistovećuje sa Darvinom, odnosno u nauci ne postoji Darvinova teorija evolucije, već jednostavno Teorija evolucije. Darvin jeste značajan za njen nastanak, ali se od njegovog vremena toliko toga saznalo i toliko ljudi je njoj doprinelo, tako da bi bilo apsurdno da se po njemu naziva.

Slažem se.
 
Nase sunce nikada nece postati supernova...mada to je nebitno...
I jedno pitanje da bi se bolje razumeli, sta je po tvojoj predpostavci stiglo na zemlju mikrorganizam ili organska materija (potrebna za sklapanje celije)?

Neće Sunce, ali može neka druga bliska zvezda?
Na Zemlju je moglo stići/stižu i mikroorganizmi i organski materijal....
 
Evo citam po nekim stranim sajtovima kako magnetno polje zemlje naglo slabi i da ce se polovi zameniti, kako se to desava u ciklusima od par stotina hiljada godina i da sadasnji ciklus vec kasni (moguc je za nekih 500god.)... kao nisu sigurni sta se desava u trenutku zamene polova ali da predpostavljaju da ce Zemlja na kratko da bude izlozena odrdjenom stepenu radijacije iz svemira.

E sad, ja nesto razmisljam da li ta eventualna radijacija moze da utice na masovne mutacije i odredjene skokove u evoluciji... ja mislim da se evolucija odvija i bez toga ali da je moguce da je to povremeno pogura. Sta mislite drustvo, da li sam na tragu necemu :think:?
 

Back
Top