Prevremeni izbori za predsednika bh entiteta Republika Srpska 23. novembra

UPOZORENJE IZ HRVATSKE: Amerikanci su zadali težak udarac Dodiku, slijedi rasplet kojeg se najviše plašio...​


Dakle, iako je gospođa Cvijanović bila pod kontrolom od Dodika upućene gospođe Trišić, ni ona nije mogla komunicirati sa svojim gospodarima na dalekom Balkanu, nego je bila izolirana, u svojevrsnom tunelu.


collage_1.jpg

Ilustracija

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović boravila je u Washingtonu. Na stranici Predsjedništva BiH te vijesti nema, što nije uobičajena praksa. Nije je bilo ni u protokolarnoj najavi.

Sastanak je održan iza zatvorenih vrata, a domaćin je bio kao i prije četiri mjeseca u Daytonu zamjenik američkog državnoga tajnika Christopher Landau.


Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz Washingtona, nedavno je otkrio što se sve dogodilo prilikom posjete Cvijanovićke SAD-u.

Naime, Puljić ističe kako je Christopher Landau vrlo visoko rangiran u State Departmentu, te da se sigurno razgovaralo o uklanjanju Milorada Dodika iz političkog života, s tim što strana koju Cvijanović zastupa traži da se protiv njega ne vode u budućnosti nikakvi novi sudski procesi. Dodaje i kako SAD traže da se 23. novembra održe prijevremeni predsjednički izbori u bh. entitetu RS.

“Ovo je drugi susret Cvijanović - Landau. Prvi je bio u Daytonu 23. svibnja ove godine. S obzirom na to da je Cvijanović dobila vizu na šest mjeseci, logičan je zaključak da je to okvirni rok unutar kojega bi Amerikanci možda tražili neke rezultate od nje”, navodi Puljić.

Kazao je da su i Dodik i Cvijanović pod američkim sankcijama, a da Cvijanović lobira da one budu ukinute. Ističe i kako su Amerikanci podržali Milorada Dodika 1998. godine, kao što sada daju potporu Željki Cvijanović.

Kazao je kako je zanimljivo da telefoni izaslanstva koje je predvodila Željka Cvijanović nisu radili dok je bila u Washingtonu, te da je s njom bila bivša Dodikova savjetnica za vanjsku politiku Ana Trišić-Babić, koja je i njena savjetnica i, kako navodi, moguća buduća šefica diplomacije Bosne i Hercegovine.

TEŽAK DEBAKL U DAYTONU: Željka Cvijanović se pohvalila američkom jaknom,  nakon toga je uslijedio hladan tuš... | Slobodna Bosna


“Željka Cvijanović je imala zaštitu američke tajne službe tako da Amerikanci apsolutno znaju gdje se kretala i s kim se sastajala. Treba reći i da je Veleposlanstvo Srbije davalo logističku potporu i da ona nije imala kontakt s bosanskom ambasadom u Washingtonu”, dodao je Puljić.

Istaknuo je i to da je Rusija u Ujedinjenim narodima vrlo aktivna i da je u svom izvještaju o situaciji u Europi navela da Bosna i Hercegovina, odnosno, kako stoji u tom izvještaju, Bošnjaci i Hrvati podržavaju nacizam. Znakovito je i kako je Cvijanovićka imala logističku podršku Republike Srbije te kako uopće nije kontaktirala diplomatsko osoblje Bosne i Hercegovine.

Sve je za „Slobodnu Bosnu“ komentirao Davor Gjenero, politolog i neovisni analitičar.

-Posve je očito da je diplomaciji Sjedinjenih Američkih Država uspjelo ono na čemu je dugo radila – uspjela je najvjerniju sljedbenicu Milorada Dodika, osobu u koje je ovaj imao najveće povjerenje, tako da ju je postavio za članicu Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović, pretvoriti u onu od koje Dodik strepi, i nastoji je politički ograničiti. Nametanje Ane Trišić-Babić, dosadašnje Dodikove savjetnice, kao pratnje članici Predsjendištva BiH u misiji koja je trebala ostati tajnom, govori o Dodikovom strahu od njegove dojučerašnje poslušnice.

Željki Cvijanović američka diplomacija već dugo nudi izlaznu strategiju u kojoj bi ona trebala biti nosilac „postdodikovske tranzicije”, ali sad je posve očito da je ona prihvatila i preuzela tu ulogu, kazao je Gjenero, te dodao:

- Ne radi se o tome da bi bilo kakvo Dodikovo „lobiranje” u SAD-u urodilo plodom, očito je da Dodik neće dobiti priliku da svoju tužnu priču ispriča predsjedniku Trumpu, ali ni nikome relevantnom u američkoj administraciji. Ostaju mu samo oni koji mu već dugo, u zamjenu za samilosno rame za plakanje, naplaćuju golemi reket, poput Roda Blagojevića i Richarda Grenella.

SB' INTERVJU / POLITOLOG DAVOR GJENERO: Nakon odlaska Dodika i pada Vučića  sve se mijenja, uskoro odlazi i Čović... | Slobodna Bosna


Posjet gospođe Cvijanović zamjeniku državnog tajnika SAD dio je tehničke pripreme za tranziciju nakon Dodikova smjenjivanja. Zanimljivo je da je odmah nakon slijetanja gospođe Cvijanović u Beograd i nakon susreta Dodika i Vučića, Dodik objavio kako odustaje od pokušaja bojkota izbora novog predsjednika entiteta, dakle poruka o tome da mora otići, pa da neće biti niti novih procesa protiv njega, shvaćena je i prihvaćena.

Od sjajno informiranog washingtonskog insidera Ivice Puljića sazali smo zanimljive detalje o boravku gospođe Cvijanović u Washingtonu, pri čemu ne iznenađuje njegova informacija da je tehnički posjet pripremila misija Srbije u SAD, ali je sjajan detalj o tome kako njenoj pratnji u SAD nisu radili mobiteli.


Dakle, iako je gospođa Cvijanović bila pod kontrolom od Dodika upućene gospođe Trišić, ni ona nije mogla komunicirati sa svojim gospodarima na dalekom Balkanu, nego je bila izolirana, u svojevrsnom tunelu. Američka diplomacija je profesionalna, zna što radi, a američkim akterima nije mrsko niti to što se Željka Cvijanović, iako sada nastupa pod njihovom formalnom zaštitom, u toj ulozi ne osjeća ugodno, i što joj vjerojatno postaje jasno da tu ulogu, nalik poziciji ratne zločinke Biljane Palavšić, neće igrati dugo. Tranzicija je započela, a izvjesno je samo to da se Dodik počeo miriti s time da mora otići. Možda se još nada da će on odrediti svog nasljednika, ali kako se proces počeo odvijati, sve je manje vjerojatno da bi on mogao kao nasljednika nametnuti bilo svog sina, bilo načelnika Laktaša Bojića, bilo svog donedavnog ministra unutarnjih poslova Karana, kazao je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“.

(M.I.)
 

EKSPRESNA ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH: Stavljeni van snage zaključci NSRS o Dodikovom mandatu


"Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti odnosno meritumu podnesenog zahtjeva", saopštili su iz Ustavnog suda BiH.


dads2sddsadsdssadsdsa3dssadsa.jpg



Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je prihvatio zahtjev četrnaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za izricanje privremene mjere kojom se osporava mandat bivšem predsjedniku RS, Miloradu Dodiku.

Ova inicijativa uslijedila je nakon što je Narodna skupština RS na svojoj 24. posebnoj sjednici, održanoj 22. augusta 2025. godine, donijela odluku o produženju Dodikovog političkog angažmana, što je izazvalo pravnu i političku reakciju na državnom nivou.

"U skladu sa članom 64. stav (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman danas je donio odluku kojom se usvaja zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-28/25. U ovom predmetu podnosioci zahtjeva (četrnaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine) podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti kojim traže rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi sa Zaključcima Narodne skupštine RS povodom Informacije u vezi s odlukom Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku, koje je Narodna skupština RS usvojila na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. augusta 2025. godine. Također su zatražili da Ustavni sud donese i privremenu mjeru.

Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je privremeno stavio van snage tač. 6, 7. i 8. Zaključaka Narodne skupštine RS povodom Informacije u vezi s odlukom CIKBiH o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku, a koje je Narodna skupština RS usvojila na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. augusta 2025. godine.

Ustavni sud je također odlučio da se do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti akata privremeno stavljaju van snage svi akti doneseni na osnovu tač. 6, 7. i 8. Zaključaka, te da se privremeno zabranjuje svim zakonodavnim, izvršnim i sudskim institucijama u RS, kao i svim službenim ili odgovornim licima u tim institucijama RS ili jedinicama lokalne samouprave ili bilo kojem organu jedinice lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim licima iz Republike Srpske koja obavljaju dužnost u institucijama Bosne i Hercegovine da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu tač. 6, 7. i 8. Zaključaka.

Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira odluku o dopustivosti odnosno meritumu podnesenog zahtjeva"
, saopštili su iz Ustavnog suda BiH.
 
Interesantno je da muslimanska javnost u šeher Sarajevu, baš kao i ti, kao da si musliman, insistiraju da se govori "bh entitet Republika Srpska", umesto samo "Republika Srpska".
Za takvog okorelog "Srbijančinu" očekivalo bi se da si na liniji srbijanske javnosti koja najčešće kaže "Republika Srpska", a ne insistira na rečima "bh entitet". :per:
On je vaš blokader iz NP. Eventualno da su njegovi nekad doselili iz Pazara,Sjenice ili Bijeljine u Beograd. Srbija nikad nije bila država jednog naroda i mi to znamo.
 

Додик са Шојгуом у Москви; Додик: Малигни утицај Запада евидентан на Балкану; Шојгу: Русија подржава мјере Српске (ВИДЕО)​

У Москви је одржан састанак предсједника Републике Српске Милорада Додика и секретара Савјета безбједности Руске Федерације Сергеја Шојгуа. Шојгу је током састанка на којем је разговарано о актуелној ситуацији на Балкану, истакао да је ситуација у Републици Српској и БиХ напета, и да се нада да ће мјере које Српска предузима, а Русија подржава, дати резултате.

289801.jpg

https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=613993

:ok:
 

DRAGAN BURSAĆ: Banjaluka danas bere krvave plodove iz devedesetih


"To nije kazna neba. To je posljedica (ne)ljudskog izbora. A posljedice su uvijek najbrutalniji učitelji"​


Banja-Luka-Vrbas-foto-Dinko-Gruhonjic-1024x576.jpg


Sjećate li se kad su banjalučke džamije sravnjene sa zemljom? Sjećate li se kad je Banjaluka etnički, a bogme i etički očišćena od ljudi koji nisu pripadali većinskom – srpskom narodu? Sjećate li se te glasne šutnje? Ona nije bila slučajna. Bila je programirana, učena, hranjena strahom i mržnjom. Tad se većina nije bunila. Tad je gledala u pod dok su komšije preko noći nestajale, dok su gradom vladale fantomke, eksploziv i buldožeri.

I evo nas, tri decenije kasnije, opet u gradu pod fantomkama. Samo što ovoga puta te iste fantomke ne love „neprijatelje naroda“ niti ruše bogomolje, nego tuku po vlastitim građanima. Oni isti koji su decenijama aplaudirali policiji kad hapsi „njihove“ ili ruši „tuđe“, sada se pitaju – šta nas zadesi i ko je sljedeći?

Od džamija do kafana, od komšije do građanina​

U tekstu Olivere Simić i BIRN-a podsjetnik je bolan: Banjaluka, moj rodni grad, postala je simbol etničkog čišćenja. Muslimani, Hrvati, Jevreji, svi koji nisu odgovarali novoj matrici – istjerani su, prebijeni, opljačkani. Džamije su spaljene, kuće opljačkane, ljudi deportovani. Sve to je građanski kolektiv zabilježio mukom i šutnjom. oni koji su digli glas – nisu više živi. Nije bilo protesta. Nije bilo otpora.

I zato danas, kad specijalci pod fantomkama upadaju u kafane, obaraju ljude na asfalt pred djecom, koriste elektrošokere i čupaju kamere sa zidova u kvazi-racijama, nema razloga za čuđenje. Grad koji je šutio trideset i kusur godina dok su mu komšije odvođene, sada se čudi dok se njegovi sinovi i kćeri tuku na sred ulice.

Kadija te bije, kadija ti sudi​

Najnoviji snimci policijske brutalnosti iz Banjaluke podsjećaju na ratne arhive: jezivi jauci, ljudi na podu, palice koje padaju, struja koja prži. A opravdanja? Rutinska kontrola. Navodno kriminalci. Pa dobro, zašto onda postoje tužilaštva, sudovi, advokati? Zašto onda postoji pravni poredak? I zašto stradaju nevini u „ratu s kriminalcima“? Ako su ljudi krivi, izvoli – sud, presuda, kazna. Ako nisu, pusti ih da žive.

Ali ne. U Banjaluci je kadija i batinaš i sudija u jednoj osobi. Policija je država, država je Dodik, a Dodik je strah. I tako se krug zatvara.

Povratak u devedesete​

Oni koji su se ponadali da će se grad očistiti od naoružanih fantomki kada prestane rat, grdno su se prevarili. Fantomke na vlasti su se vratile, samo su promijenile adresu. Prije su išle u džamije i tuđe kuće. Danas idu u kafane i stanove „neposlušnih“. U oba slučaja poruka je ista: Država je jača od čovjeka, ti šuti i trpi.

A šutnja, gospodo, ne spašava. Ona samo (eventualno) odgađa batine.

Djeca koja uče strah​

Najjeziviji detalj nisu ni modrice ni slomljene kosti, nego djeca koja gledaju kako im roditelje obaraju na zemlju i šutiraju. To su ona ista djeca koja će sutra bježati iz ove zemlje, jer će shvatiti da institucije nisu tu da ih zaštite nego da ih ponižavaju. To su djeca koja će nositi traumu, baš kao što generacija devedesetih nosi traumu rušenja Ferhadije i straha da će i njihova kuća gorjeti.

Cvijeće zla​

Banjaluka je dobila ono što je posijala 1992. godine. Kad su rušene džamije, kad su ljudi nestajali, kad su ulice bile pod šinjelima i fantomkama, grad je izabrao da šuti. Tada je posađeno sjeme.

Danas, više od tri decenije kasnije, to sjeme je niklo. I nije niklo ništa plemenito, ništa ljudsko, ništa što miriše na pravdu i slobodu. Niklo je cvijeće zla. Cvijeće na vlasti koje udara palicom, koje razara strujom, koje ruši kamere i koje obara ljude pred vlastitom djecom. Cvijeće koje se ne stidi, jer zna da mu zemlja – ta ista zemlja koja je šutjela dok su komšije nestajale – daje snagu i hrani ga.

Banjaluka je danas grad pod fantomkama ne zato što je to sudbina, nego zato što je to logičan epilog tridesetogodišnje šutnje. Grad koji nije plakao za drugima, sada nema ko da oplakuje. Grad koji je ćutao dok su palili tuđe kuće, sada šuti dok gore njegove kafane.

To nije kazna neba. To je posljedica (ne)ljudskog izbora. A posljedice su uvijek najbrutalniji učitelji.

(Radio Sarajevo)
 

OTVORENO, IZ BANJE LUKE: "Dodikova najveća greška je što je previše računao na Moskvu, a sada ga..."


U oktobru je najavljen i referendum čiji rezultati, iako pravno neobavezujući, mogu dodatno zakomplikovati političku scenu.



milence_1_2_1.jpg



Kontradiktorni stavovi Milorada Dodika, institucionalni apsurd u bh. entitetu Republika Srpska i podijeljena međunarodna zajednica samo su dio složene političke situacije pred prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, zakazane za 23. novembar. Politika u Republici Srpskoj sve više se vodi bez jasne strategije, što može imati značajne posljedice i po BiH kao cjelinu, upozoravaju analitičari.

Od kategoričnog odbijanja vanrednih izbora za predsjednika RS-a, do izjava da "nema ništa protiv" da SNSD ponudi kandidata. Nekada su kontradiktorne poruke Milorada Dodika stizale jednom godišnje. Danas se mijenjaju iz sedmice u sedmicu, kaže novinar Dejan Šajinović. Svjedoci smo politike koja se ne vodi u okvirima jasne strategije, već kao kontinuirana improvizacija.


"Mislim da je Dodikova najveća greška što je previše računao na Moskvu koja u ovom trenutku ne može puno da mu pomogne i stavi ga u poziciju aktivnog pregovarača. On je doveo sebe u situaciju da ga događaji prestižu. On više ne kontroliše procese i otuda konfuzija u izjavama", smatra Šajinović.


Nedosljednost domaćih, ali i međunarodnih političkih aktera, Bosnu i Hercegovinu dovela je u stanje institucionalnog apsurda. Republika Srpska trenutno formalno nema predsjednika, ali ima čovjeka koji i dalje obavlja tu funkciju. Bosna i Hercegovina ima pravosnažnu sudsku presudu, ali nema mehanizam da je provede. Kraj se ne nazire, kaže politikolog Vlade Simović.

"Nemate jasno definisane međunarodne odnose i međunarodno pravo, i svi žele to da iskoriste za sebe. Zato u BiH imamo konstantno politiku zatezanja konopca u nadi da onaj drugi će biti pametniji i popustiti", kaže Simović.

Ni stavovi međunarodne zajednice nisu jedinstveni. Dok dio partnera u potpunosti podržava legitimitet visokog predstavnika, zbog čijeg nepoštovanja je Miloradu Dodiku pravosnažno izrečena sudska presuda i oduzet mandat, drugi s njim nastavljaju komunikaciju na zvaničnom nivou. U Rusiji i Mađarskoj dočekan je i predstavljen kao predsjednik Republike Srpske.

"Kod nas godinama jedan čovjek se ponaša kao da je on sinonim za svaku instituciju, a institucije postoje samo formalno. Rasplet situacije je potpuno očekivan. I nema naznaka da bi se u dogledno vrijeme moglo nešto promijeniti", ističe Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani su za 23. novembar, ali o kandidatima se i dalje samo nagađa. U oktobru je najavljen i referendum čiji rezultati, iako pravno neobavezujući, mogu dodatno zakomplikovati političku scenu.
 

VASKOVIĆ NAJAVLJUJE: "Čim Željka Cvijanović sleti iz Amerike, uslijedit će sastanak u četiri oka..."


Pitanje je kome pripisati nedjela koja posljednjih dana po Banjaluci čini policija - novom ili starom ministru unutrašnjih poslova, zaključio je Vasković.



ddkvsk_2.jpg



Željka Cvijenović bi trebalo da sleti iz Amerike. Čim sleti, čeka Dodika na sastanak u četiri oka. Ana Trišić Babić će biti prevodilac, poručio je novinar Slobodan Vasković.

-Sve što Dodiku ne odgovara, ide na Željkin teret; Za sve što mu odgovara, sebe će proglasiti zaslužnim.

Lavrov prijeti da će se štošta dogoditi 31. oktobra. Daleko je kraj oktobra.

Tvrdi se da je urađena prva anketa o održavanju referenduma zakazanog za 25. oktobar. Za taj referendum se izjasnilo 25 odsto ispitanika, ostalih 75 posto ne podržava njegovo održavanje. Dodik je, očekivano, pobjesnio.

Po kuloarima se već puštaju baloni ko bi mogao biti kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima.

Sve ukazuje na uvođenje dinastije. Da li će tako zaista i biti, vidjećemo. Stariji Dodik je svakako gubitnik, jer se na ovaj ili onaj način mora povući s pozicije predsjednika Republike Srpske.

Banjalučki policajci ne moraju se uopšte maskirati u kriminalce. Dovoljno je samo da se pojave na ulicama.

Pitanje je kome pripisati nedjela koja posljednjih dana po Banjaluci čini policija - novom ili starom ministru unutrašnjih poslova, zaključio je Vasković.
 

TOTALNI FIJASKO LAKTAŠKOG SEPARATISTE: Dodik u Moskvi nije vidio Putina!


U najmanju ruku je neuobičajeno da ovog mjeseca smijenjenog predsjednika Rs ne prime ni mađarski premijer ni ruski predsjednik, tokom njegovih službenih posjeta.


75441230-008a-4a31-9abd-5bafb226f2df.jpg


Bivši predsjednik entiteta Rs objavio je da je završio posjetu Ruskoj Federaciji.

S Vladimirom Putinom se vidio nije!

Prethodno je bio u Mađarskoj.

Sa Viktorom Orbanom se vidio nije!

Šta se dešava?

I tokom posjete Moskvi, kao i Budimpešti, Dodik je "dobacio" do šefova diplomatija, piše Sead Numanović za Politicki.ba.

Oni su izgovorili šta se od njih očekuje, mađarski ministar vanjskih poslova potom je obrisao tvit na X-u u vezi s tim, a kasnije objavio izmijenjeni, i to je to.

Sergej Lavrov, s kojim se vidio u Rusiji, nije tvitao, ali je pokušavao siktati, prijetiti "mrskom zapadu", 'i dušom i srcem' braniti Dodika i njegovu politiku.

Neporjecivo, obje su recentne posjete najpouzanijim saveznicima okrnjene nesusretanjem s čelnim njihovim ljudima.

A i Orban, a pogotovo Putin, su autokrate!

Sva vlast skoncentrirana je u njihovim rukama.

"Pika" se ono što oni kažu i urade.

Ostali su "vodonoše". Manje više.

Dodik je na Instagram profilu, dakle, objavio da je završio posjetu Rusiji. Uz tekst je i slika kako se on negdje vozi - na aerodom bezbeli.

Prema tvrdnjama smijenjenog predsjednika Rs, do sada se vidio ukupno 26 puta s Putinom. Zadnji sastanak bio im je u aprilu.


Iako je ranije najavio odlazak u Moskvu i sastanak s predsjednikom Ruske Federacije, do toga nije došlo!


Samo Dodik zna s kakvim planovima i nadama se zaputio. I samo on zna kako se sad osjeća.

Zadnji put je s ruskim liderom bio 1. aprila.

Nešto kasnije, u august ove godine, susreo se s Orbanom.

Zanimljiv detalj tada je da na tom sastanku nije bilo zastave Bosne i Hercegovine.

Sada - 4. septembra, nije bilo Orbana.

b1ffcf1a-f96e-4fc8-8377-3c6fa09eeb20.jpg


A na sastanku s Szijjartom, bila je zastava Bosne i Hercegovine, a iza nje zastava entiteta Rs.

Kako god da predstavi svoje septembarsko putešestvije, kako god da spinuje, neporjecive su istine da ga dosadašnji najčvršći saveznici ovog puta nisu primili na najvišem nivou!

Indikativno!
 

BIO JEDNOM JEDAN SASTANAK U KOZLUKU: Ovako je 2007., za “SB” govorio Zoran Stevanović, novi SNSD-ov ministar - “Ja sam Bosanac, sarajevski student, u Kalesiji..."


(…) sam radio prije rata i nisam opterećen bilo čim nacionalnim, nisam bio u ratu i realan sam čovjek


1757610315782.png


Piše: DINO BAJRAMOVIĆ

I dok je Fadil Banjanović Bracika, predsjednik MZ Kozluk, tog 17. novembra 2007. iščekivao, tada premijera RS Milorada Dodika, koji je posjetu ovom selu obećao u emisiji ”Pošteno govoreći” urednice Duške Jurišić - sada zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH - na BHT 1 emitovanoj nekoliko dana ranije, tadašnji, pak, ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi RS Omer Branković i savjetnik premijera RS Miladin Dragičević svog šefa su čekali u kafiću “Duga”.

A mi smo, na kozlučkoj petlji prisluškivali razgovor koji je Banjanović telefonom vodio sa Omerom Brankovićem.

Omer Branković (Foto: Slobodna Bosna/Printscreen/Arhiv)

“Pa, ministre, ja neću da ulazim u 'Dugu'”, galamio je Bracika, a koju minutu kasnije naveo nam je i razloge zbog kojih “Dugu” zaobilazi u širokom luku: “Vlasnik Duge zagradio je dio mosta, napravio trotoar, prostro itison po stepenicama, i sad ja treba tu da sjedim. Ne, ja tu ne sjedim!”

BOŠNJACI, SRBI, HRVATI, ROMI I PONEKI KINEZ​

Ipak, nešto kasnije je ušao u taj kafić, “ali nisam sjedio”, da bi sa Dragičevićem i Brankovićem dogovorio detalje vezane za posjetu premijera RS Milorada Dodika Kozluku tog petka. U hodu, bolje reći trku, kazao nam je da je Dodika u spomenutoj emisiji pokušao dovesti na teren Vlade RS, odnosno želio mu je postaviti pitanja koja jedino ta institucija može riješiti.

(Nažalost, Banjanović i Branković preminuli su četiri godine kasnije, u razmaku od tri mjeseca.)

A u kafiću “Elma” Bracika nam je 2007. Bracika rekao: “Dodikova retorika je poznata - čisto huškačka, nacionalistička, stalne priče o homogenizaciji srpskog tijela, poziv na referendum... što je i logično, jer da bi dobio utakmicu sa SDS-om, on je to morao upotrijebiti. Ali, i ja sam grlat, pa sam mu naveo pet, šest ključnih pitanja koja su vezana za Kozluk, uvažavajući da je Milorad Dodik premijer mog entiteta RS. Postavio sam mu pitanje Vitinke, vodosnabdijevanja, Doma kulture, Elektrodistribucije, potom sam postavio pitanje zašto je prilikom gradnje magistralnog puta Bijeljina - Zvornik preskočen Kozluk u opštini Zvornik, ali i zašto su izvođači radova zaobišli Konjević Polje u opštini Bratunac, zašto je preskočena Kasaba u Milćima. Zato što tu većinom žive Bošnjaci i ja ne vidim drugi razlog! Čak tvrdim i da su za te puteve odobrena sredstva, ali pare su, vjerovatno, ukradene.” Dakle, Dodik je i prije osamnaest godina pozivao na referendum.

Milorad Dodik u Kozluk je došao u 10.25 sati, a Fadil Banjanović dočekao ga je na kozlučkoj petlji riječima: “Veoma nam je drago što ste došli u naš lijepi Kozluk. Imate pozdrave od građana svih nacionalnosti: Srba, Bo{njaka, Hrvata, Roma, a ima i poneki Kinez koji prodaje robu. Došli su danas ovdje i zastupnici, i direktori, ali, Boga mi, prava je rijetkost da posjete Kozluk. A danas ih je privukla Vaša pojava. Prije nego što počnemo sa sastankom, htio bih Vam reći da jedino put kroz Kozluk nije urađen, samo je zakrpljen.”

DODOIK%20KOZLUK.jpg

Milorad Dodik (Foto: Slobodna Bosna/Printscreen/Arhiv)

Potom je Dodik upitao svog savjetnika Miladina Dragievića gdje je direktor preduzeća koje je izvodilo radove na magistralnom putu Bijeljina - Zvornik. Dragičević mu je odgovorio da je direktor bio spriječen da posjeti Kozluk, a riječ je o, kako smo čuli nešto ranije, preduzeću "Bijeljina putevi". “Ovo je narodni put i ne smije ga niko preskakati”, rekao je Dodik: “Potrudiću se da put kroz Kozluk bude saniran u što skorijem roku.”

A onda je Banjanović pozvao premijera RS u “salu za sastanke”, što je u tom slučaju bio restoran Beč, čije ime, prema riječima predsjednika MZ Kozluk, asocira na 2.000 prijeratnih stanovnika Kozluka koji su tada živjeli u glavnom gradu Austrije. “Skupove građana Kozluka, sastanke Savjeta naše Mjesne zajednice držimo, praktično, pod šljivom, jer nemamo ništa, pa tako ni prostorije za sastanke”, kazao nam je Bracika na jutarnjoj kafi u Elmi: “Dom kulture, koji su gradili naši roditelji i koji je vlasništvo građana Kozluka, sada je vlasništvo nekog kabadahije koji je do{ao iz Ilijaša: on se širi, hoda, organizuje velikosrpske nacionalne skupove, terevenke, pijančenja i baš ga briga. Zašto ja ne bih sumnjao da dio novca od Doma kulture ide Radovanu Karadžiću? Osnovni sud u Zvorniku presudio je da se Dom kulture vrati građanima Kozluka, i kaznio tog čovjeka sa 2.000 KM. Ni dan-danas ta odluka Suda se ne poštuje. Znači, gospodine Dodik, smijeni predsjednika Osnovnog suda u Zvorniku.”

Bracika nas je tog dana, dok smo čekali Dodika, upoznao i sa Zoranom Stevanovićem, predsjednikom Uprave kompanije Vitinka iz Kozluka, koji je devet mjeseci ranije, na prijevremenim izborima za načelnika u općinama Zvornik, Kalesija/Osmaci i Novo Sarajevo, izabran za načelnika prvospomenute općine.

VITNIKA - BOSANSKI BREND​

Tada u fabrici za proizvodnju mineralne vode i bezalkoholnih pića Vitinka, čije je sjedište u Kozluku, nisu bili zaposleni Bošnjaci, kojih je prije rata u toj firmi bilo 95% od ukupnog broja uposlenih radnika. Upravo zbog toga, Zoran Stevanović tog je dana bio na “meti” Fadila Banjanovića. “Naš sukob traje tek nekoliko dana, kada je Bracika javno, u programu kuće BHT 1, rekao da u Vitinki nema zaposlen nijedan Bošnjak. To nije tačno, jer mi u radnim jedinicama u Sarajevu i u Tuzli imamo jedanaest Bošnjaka u stalnom radnom odnosu”, kazao je za SB Stevanović, koji je to isto rekao i Fadilu Banjanoviću dvadesetak minuta ranije, a predsjednik MZ Kozluk mu odgovorio: “Da si činio dobro za BiH, u Tuzli i u Sarajevu zaposlio bi jedanaest Srba. Stevanović je dodao da je u Vitinku, od njegovog dolaska 2002., u stalni radni odnos primljeno samo osam novih radnika: “I niko sa srednjom stručnom spremom, a na tri konkursa do sada nije se prijavio nijedan Bošnjak. Prva dva kamiona koja uđu u naš krug voziće Bošnjaci. Već sam obavio razgovor sa vozačima, Bošnjacima, i ti ljudi će biti primljeni.”

Uvjeravao nas je tada i da od prodaje Vitinke nekoj beogradskoj kompaniji, a postoje i takve optužbe, neće biti ništa. “Samo ćemo pokušati pronaći ozbiljnog strateškog partnera. Jer, mi ne robujemo Beogradu. Ja sam Zoran Stevanović rođen u Pađinama, tri kilometra od Kozluka. Ja sam Bosanac, sarajevski student, radio sam prije rata u Kalesiji i nisam opterećen ničim nacionalnim, nisam učestvovao u ratu i realan sam čovjek. Pobijedio sam koncept prema kojem je Vitinka trebala biti srpska voda. Ja hoću da Vitinka bude bosanski brend. Do kraja godine otvorićemo punionicu negazirane vode u Raševu: biće primljeno pet Srba i pet Bošnjaka povratnika”, to su riječi Zoran Stevanovića, tada vlasnika četvrtine imovine Vitinke, u kojoj je bilo zaposleno 150 radnika. Iskreno, poslije nismo provjeravali šta je ispunio, a šta ne.

Zoran Stevanović, zastupnik SNSD-a u NSRS-u rođen je 1965. godine. Sa suprugom Nadom ima sinove Gvozdena i Nikolu. Diplomirao je 1989. godine na Građevinskom fakultetu u Sarajevu.

ZORAN%20STEVANOVIC%202.jpg

Zoran Stevanović (Foto: Arhiv)

Nakon završetka studija Stevanović je kratko vrijeme radio kao asistent na Građevinskom fakultetu u Sarajevu, a potom kao šef Katastra u Općini Kalesija gdje je ostao do 1992. godine. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini (BiH) sa porodicom je živio u Loznici u Republici Srbiji gdje je bio direktor kompanije MN. Nakon toga je pokrenuo vlastiti biznis sa firmama Steding i Godens, firmom koja se bavila preradom jagodičastog voća, čitamo u njegovoj oficijelnoj biografiji. Stevanović je postao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) 2006. godine. Godinu dana poslije na prijevremenim izborima je izabran za načelnika Opštine Zvornik kao kandidat ove stranke. Mandat je potvrdio na svim izborima nakon toga. Kada je 2015. godine Zvornik dobio status grada, Stevanović je postao gradonačelnik. Mandat gradonačelnika osvojio je i na lokalnim izborima 2016. i 2020. godine. Na opštim izborima 2022. osvojio je mandat zastupnika u NSRS-u.

Stevanović je vlasnik i suvlasnik firmi u BiH i Srbiji koje se bave projektovanjem, inženjeringom, geodetskim poslovima, održavanjem termoelektrana itd. U vlasništvu Stevanovića i njegove supruge su i dva stana u Loznici. U Beogradu, također, posjeduje stari stambeni objekat za koji je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) rekao da ga je ustupio investitoru koji će nakon izgradnje zgrade njemu ustupiti stan. "Ustvari, to sam kupio jednu kuću sa dva stana kod hrama na Vračaru, kad sam prvi put prodao akcije Vitinke. Jedno jutro svanulo, ja imam skoro pet miliona na računu, a već sam ovdje sjeo (op. a. postao načelnik)“, rekao je Stevanović.

Novi ministar saobraćaja i veza u spornoj novoj Vladi RS dao je čudnu izjavu za emisiju “Mreža” FTV-a neki dan, a vezano za prijevremene izbore za predsjednika RS-a koje je CIK BiH zakazao za 23. novembar ove godine. "Uvijek bih i na svake izašao i pobijedio. Pa i na ove vanredne. Pa šta treba? Koga da se plašimo? Pa mi da stavimo nekog nezavisnog kandidata, nekog anonimusa, mi bismo opet pobijedili", veli Stevanović: "Dodik nije bio spreman da priča o izborima u tom trenutku, što ne znači da neće biti." Stevanović je bio i direktor Alumine, a za ministra ga je predložio Savo Minić, kojeg je, pak, bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik predložio za mandatara.

Vratimo se još malo u Kozluk, prije osamnaest godina. Po završetku sastanka u restoranu Beč, Milorad Dodik je otputovao u Beograd, na sastanak sa bivšim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem. Sada putuje kod aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Češće nego onda kod Tadića. Možda je i u ovom trenutku kod njega. Da vide malo, oba, šta će i kako će.
 

Radulović: SNSD izlazi na prijevremene izbore, već poslane instrukcije lokalnim odborima​

Piše: N. Ž.
13
Jovica Radulović

Jovica Radulović
5h 21min
FacebookMessengerTwitterEmailEmail

Vršilac dužnosti predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Jovica Radulović rekao je da će SNSD, stranka koju vodi Milorad Dodik, definitivno učestvovati na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Kako je istakao Radulović, za ove tvrdnje ima i dokaze.

"Opštinske i gradske izborne komisije, u lokalnim zajednicama gdje je na vlasti SNSD, dobile su nalog od načelnika i gradonačelnika da vrše pripreme za provođenje prijevremenih izbora", rekao je.

Dodao je i da je riječ o vrlo jasnoj poruci.

"To je jasan znak da će izbori biti održani i da je Dodik još jednom pogazio svoju riječ. Ništa nas ne čudi, jer su i do sad imali jednu priču za javnost, a drugu za svoje stranačke poslušnike", rekao je Radulović.

Na kraju je rekao i da je SNSD "pogazio desetine obećanja samo u posljednjih godinu dana" te da "zbog toga najviše trpi RS."

Podsjetimo, Dodik je isprva sugerisao da će SNSD bojkotovati predstojeće izbore, a u nekoliko javnih istupa nakon toga je ipak promijenio stav te rekao da "nema ništa protiv" da stranka koju vodi ima svog ili podrži nekog od kandidata.

Izbori su raspisani nakon što je Dodiku Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine oduzela mandat predsjednika RS-a, a razlog je pravomoćna presuda Suda BiH po kojoj je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
 

Back
Top