Potrošači širom sveta bojkotuju američku robu. Treba li Tramp da se zabrine?

Banovic Strahinja

Ističe se
Poruka
2.413
Političari širom sveta pokušavaju da odgovore na američke tarife povodom "Dana oslobođenja", dok potrošači pokreću bojkot. Poruke poput "Bojkotuj SAD" postaju viralne na društvenim mrežama, uz savete o brendovima i proizvodima koje treba izbegavati.

Pre nego što je Donald Tramp uveo opšte tarife, već su se dešavali protesti i napadi na njegove golf terene u Irskoj i Škotskoj. U Kanadi su kupci izbegavali američke proizvode nakon što je Tramp zapretio ukidanjem drzavnosti i postajanje 51 drzave SAD.

Elon Mask, Trampov blizak saveznik, suočio se sa protestima u Tesla salonima širom Evrope, Australije i Novog Zelanda. Automobili su paljeni u okviru kampanje "Tesla rušenje", dok su prodaje Tesle značajno opale, posebno u Evropi i Australiji.

Ovaj bojkot Trampovih i Maskovih brendova deo je šireg protesta protiv američkih proizvoda, dok potrošači izražavaju nezadovoljstvo američkom administracijom.

Najveći danski trgovac, Salling Group, označio je sve evropske proizvode crnom zvezdom kako bi kupcima olakšao izbegavanje američkih proizvoda.


Pitanje brendova za koje se čini da su kanadski, ali su u vlasništvu američkog kapitala, ilustruje složenost potrošačkih bojkota – često je teško prepoznati koji brendovi su američki. Na primer, u Velikoj Britaniji mnogi potrošači bi se iznenadili da saznaju koliko su poznatih britanskih brendova u stvari u američkom vlasništvu, poput Cadbury, Waterstones i Boots.

Globalna međuzavisnost ekonomija znači da pokušaji bojkota američkih brendova takođe mogu uticati na lokalne ekonomije. Ova složenost je prisutna i u danskim i kanadskim grupama na Facebooku koje razmenjuju savete o alternativama američkim proizvodima. Međutim, činjenica da je Facebook američka kompanija naglašava koliko je potrošačka kultura povezana s tehnologijama iz SAD-a.

Čak i kada potrošači izbegnu američke proizvode, upotrebom finansijskih usluga kao što su Visa, Mastercard ili Apple Pay, deo cene se preusmerava u SAD. Ovo pokazuje koliko su američki biznisi integrisani u maloprodaju.

Osim toga, postoje i brendovi koji otvoreno ističu svoj američki identitet, poput Coca-Cole, Starbucksa i Budweisera. Potrošači možda sve više izbegavaju ove očigledno američke brendove, dok se manje fokusiraju na širu složenost bojkota. Takve akcije, poznate kao „proksi bojkoti“, usmerene su na političke promene, gde brendovi služe samo kao sredstvo za postizanje cilja.

Da li bojkoti funkcionišu?

Klasičan primer proksi bojkota bio je usmeren na francuske proizvode, posebno vino, sredinom 1990-ih. Ovo je bila reakcija na odluku predsednika Žaka Širaka da sprovede nuklearne testove u Pacifiku. Veliki potrošački bojkoti doprineli su odluci Francuske da obustavi nuklearne testove 1996. godine.

Na primer, u Britaniji su francuska vina izgubila tržišni udeo tokom bojkota, što je tada koštalo francuski sektor vina 23 miliona funti (oko 46 miliona funti danas).

Ovi bojkoti podsećaju da su korporacije, brendovi i potrošačka kultura neizbežno povezani s politikom. Trenutna politička situacija pokazuje da potrošači mogu učestvovati u politici ne samo glasovima, već i svojom kupovnom moći.

Tramp očigledno želi da demonstrira američku snagu. „Tarife za dan oslobođenja“, koje su bile više nego što su mnogi očekivali, to potvrđuju. Međutim, mnoge američke korporacije sada brinu kako će potrošači u SAD-u i širom sveta reagovati. Tramp bi mogao da se suoči s masovnom mobilizacijom potrošačke moći, što bi mu dalo povoda za razmišljanje.
 
Protesti sirom SAD-a, pod nazivom “Hands off” (ruke dalje), protesti su u svim americkim drzavama i neki imaju i po stotinu hiljada ucesnika, no verovatno ce se protesti siriti.

IMG_0308.jpeg
 
Protesti sirom SAD-a, pod nazivom “Hands off” (ruke dalje), protesti su u svim americkim drzavama i neki imaju i po stotinu hiljada ucesnika, no verovatno ce se protesti siriti.

Pogledajte prilog 1710586
Види се да смо Балканци. Из наше мржње према демократама, које вечна и оправдана, подржали смо Трампа, који је заправо веће зло што се тиче глобалне, па и наше економије.
Ако је Американцима тако лоше, издржаће овај мандат, па онда нека га мењају, осим ако не изгласа и трећи мандат, па да влада као Путин до смрти.
 
Ако је Американцима тако лоше, издржаће овај мандат, па онда нека га мењају, осим ако не изгласа и трећи мандат, па да влада као Путин до смрти.
Ne mora se cekati, treba ga menjati ako nije dobar, a u vezi ovih tarifa- po pravilu je trebalo da prodje kroz kongres da oni odobre itd... No on je zloupotrebio "emergency" mogucnost hitnog odlucivanja koji ima predsednik SAD- no te mogucnosti hitnog odlucivanja su predvidjene u slucaju nekakve vanredne situacije npr rata ili neke iznenadne krize, tako da je sad upitna sama Americka demokratija.

U Britaniji tokom proslog 2 mandata je promenjeno nekoliko premijera od kojih je Liz Truss koja je trajala 49 dana i svuda po enleskoj su u novinama, a i supermarketi su na bilbordima oglasavali svoju zelenu saltu koja traje duze od Truss.
Kad je neko izabran to znaci da je njemu ukazano poverenje, a ako on zloupotrebljava poverenje ili ga ne opravda- treba ga menjati.
 
Ne mora se cekati, treba ga menjati ako nije dobar, a u vezi ovih tarifa- po pravilu je trebalo da prodje kroz kongres da oni odobre itd... No on je zloupotrebio "emergency" mogucnost hitnog odlucivanja koji ima predsednik SAD- no te mogucnosti hitnog odlucivanja su predvidjene u slucaju nekakve vanredne situacije npr rata ili neke iznenadne krize, tako da je sad upitna sama Americka demokratija.

U Britaniji tokom proslog 2 mandata je promenjeno nekoliko premijera od kojih je Liz Truss koja je trajala 49 dana i svuda po enleskoj su u novinama, a i supermarketi su na bilbordima oglasavali svoju zelenu saltu koja traje duze od Truss.
Kad je neko izabran to znaci da je njemu ukazano poverenje, a ako on zloupotrebljava poverenje ili ga ne opravda- treba ga menjati.
Да, али С.А.Д. има двопартијски систем, а демократе су наши непријатељи и ми желимо њима највеће зло, јер не желимо да босански муслимани опет добијају безрезервну подршку.
Зато никада не можемо стати на страну демократских либерала, посебно што ми Срби би радије желели да видимо чак и нову глобалну економску кризу гору од оне из 20их и 30их година, само ако знамо да ће то ићи на штету наших вечних непријатеља комшија, а моји непријатељи су босански муслимани, који су веће зло чак и од Вучића.

Трамп лоше утиче на тржиште, то стоји, али остаје да се надамо да ће се ипак договорити са већим силама и да ће ти велики играчи то некако амортизовати и стабилизовати тржиште. Посебан проблем је што не желимо ратне злочинце из демократске странке који су спремни да гурну свет у трећи светски рат и да запале тотално Европу, јер у поређењу са њима Трамп је заиста миротворац.
 
U svakom slucaju, mislim da ce kongres ili neko morati da se umesa i zauzda Trampa jer upravo ovakve ekonomske tenzije cesto dovode do kriznih vremena a koje rezultuju cesto rezultuju ratovima, tako da citava situacija nije uopste bezazlena i imati ce poprilicne implikacije na stanje u svetu koje ce uticati i na situaciju u Srbiji i regionu.
 
Nece on izdrzati ceo mandat ako ovako nastavi...trenutna situacija sa berzom je veoma zabrinjavajuca, svi su nezadovoljni, cak i republikanci na Fox televiziji pricaju o tome...stidljivo doduse, ali ih njihovi donatori pritiskaju, svi su trenutno izgublili ogroman novac.
Berza se polako vraća u normalu, a pre oko dve godine je bila i na nižem nivou, pa niko nije pravio paniku.

DOW npr.
Screenshot_387.png
 
Berza se polako vraća u normalu, a pre oko dve godine je bila i na nižem nivou, pa niko nije pravio paniku.
Gotovo sam siguran da se situacija nece normalizovati skoro, na kraju ce se berza veatiti na svoje- no trebati ce vremena za to, a mislim da ce biti gore pre nego sto bude bolje.
Takodje ne verujem da ce Trump odustati od tarifa/carina- no verovatno ce ih prilagoditi, no nece ih ukinuti.
 
Berza se polako vraća u normalu, a pre oko dve godine je bila i na nižem nivou, pa niko nije pravio paniku.

DOW npr.
Pogledajte prilog 1711554

Trebaće godine da se berza vrati u normalu, ako je normala pre-kovid period.
Dva udara u 5 godina su zbrisala oko 30% vrednosti, a da nismo ni uracunali inflaciju i poskupljenja nekretnina i robe široke potrošnje.
 
Vesti s CNNa: Preduzeća tuže Trampa zbog (ne)ovlašćenja za uvođenje carina
Grupa američkih kompanija podnela je tužbu tvrdeći da su carine/tarife koje je uveo predsednik Donald Tramp nezakonite prema Zakonu o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (IEEPA). Tužba je podneta u Sudu za međunarodnu trgovinu od strane Liberty Justice Center-a, koji zastupa pet kompanija koje su, kako tvrde, "ozbiljno oštećene" tarifama.


IEEPA daje predsedniku ovlašćenje da uvodi vanredne ekonomske mere u slučaju "neobične i izuzetne pretnje" nacionalnoj bezbednosti ili ekonomiji, što, prema tužiteljima, nije ispunjeno. Takođe, zakon navodno ne dozvoljava predsedniku da samostalno uvodi tarife.


Bela kuća je izjavila da trgovinski deficit predstavlja "nacionalnu vanrednu situaciju", dok kritičari tvrde da je Tramp zloupotrebio ovlašćenja i narušio ustavno razdvajanje vlasti. Ovo nije prvi pravni izazov Trampovim tarifama, jer su ranije podnete slične tužbe.
 
Najnovije vesti:
Evropski izvoz mogao bi se suočiti sa višim carinama nakon što pregovori između EU i SAD nisu doneli napredak. Maroš Šefčovič, evropski komesar za trgovinu, izrazio je konfuziju u vezi sa ciljevima američke vlade nakon sastanka sa Hauardom Lutnikom, američkim sekretarom za trgovinu, i Džejmisonom Grirom, glavnim trgovinskim pregovaračem Donalda Trampa.


Američki zvaničnici su nagovestili da 20% "recipročne" carine, koje je Tramp privremeno pauzirao, neće biti potpuno ukinute. Trenutno, EU izvoz podleže 10% carini tokom 90-dnevne pauze.

Za razliku od izazova sa EU, Tramp i njegovi saveznici sugerišu da bi trgovinski sporazum sa Velikom Britanijom mogao biti lako postignut. Potpredsednik SAD, Džej Di Vens, izjavio je da postoji "dobra šansa" za postizanje "sjajnog" sporazuma između Britanije i SAD.
Tramp je ranije kritikovao EU, nazivajući je "neprijateljem" u trgovini, ali je prošle nedelje povukao 20% carine nakon što je trgovinski rat izazvao globalni pad američkih akcija i pritisak na obveznice.
 

Back
Top