Potomci Stojana Jankovica

Лички гусар:
Pa najozbiljnije... pricamo o Dalmaciji 17. vijeka... zemlja Morlakija... u to vrijeme taj pojam "hrvatska" je moga biti i na kraj svijeta za narod u tijem krajevima..
Kliknite za proširenje...

Sve se znalo. Do 1828. splitski je nadbiskup nosio titulu "primasa Dalmacije i čitave Hrvatske" (primas Dalmatiae totiusque Croatiae). Nacionalna svijest svećenstva i dijela malobrojne građanske inteligencije bili su sasvim dovoljni da čuvaju hrvatsko ime u Dalmaciji. O starini hrvatskog imena dovoljno govori podatak da su stanovnici zaleđa i u 17, 18 i 19. st. svoj jezik nazivali "rvackim", a u spomenutom 17. stoljeću Ivan Lučić (Lucius) piše svoje znamenito historijsko djelo "O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske" (De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, 1666.) u kojem poziva knezove Zrinske da okupe sve hrvatske zemlje i vrate nasljedni banski položaj koji je u 14. stoljeću obitelj imala.
 
Лички гусар:
Pa najozbiljnije... pricamo o Dalmaciji 17. vijeka... zemlja Morlakija... u to vrijeme taj pojam "hrvatska" je moga biti i na kraj svijeta za narod u tijem krajevima..
Kliknite za proširenje...

Ne treba uopce da cudi sto hrvatski diskutanti dolaze na ovu sekciju i sprdaju se zbog neopravdane iskljucivosti. Stojanov sinovac i imenjak (sin Ilije Mitrovica) je zamijenio preminulog brata Nikolu 30. decembra 1709. g. i postao kapetan konjicke cete ("la compagnia de Crovati a cavallo"). Ipak su Jankovici zbog svojih posjeda osjetnije gravitirali ka Zadru, nego Benkovcu ili Kninu.

jank001a.jpg


jank002.jpg


Bosko Desnica, Istorija kotarskih uskoka, II, Beograd, 1951, str. 398-399.
 
Tandoori Masala:
Ne treba uopce da cudi sto hrvatski diskutanti dolaze na ovu sekciju i sprdaju se zbog neopravdane iskljucivosti. Stojanov sinovac i imenjak (sin Ilije Mitrovica) je zamijenio preminulog brata Nikolu 30. decembra 1709. g. i postao kapetan konjicke cete ("la compagnia de Crovati a cavallo"). Ipak su Jankovici zbog svojih posjeda osjetnije gravitirali ka Zadru, nego Benkovcu ili Kninu.
Kliknite za proširenje...

Nit je za smijanje nit je iskljucivost.. Nidje ja nijesam rekao da nema u Dalmaziji tj. Morlakiji Hrvata... Ima ih. Kao i Srba... Konjicka ceta u kojoj sluze Hrvati, ne znam kakav je to dokaz i zasto, hrvati kao katolici sluze u posadnim jedinicama i konjici, tako i Arbanasi.. Ako se ne varam, Srbi koji nijesu katolici ne sluze u tijem jedinicama koje su regularna mletacka vojska... osim oficira kao taj primjer Stojanovog sinovca...
Dakle tu nije nista sporno. Ono sto je sporno je toboznji kulturno-policko-istorijsko hrvatstvo na tome prostoru i u tijem vremenima, te da je Stojan toga bio svjestan pa se jos zato i borio ... Jasta neg sporno..

Zara je imala talijansku vecinu sve do drugog svj. rata.. Tako da gravitirane talijanskoj (mletackoj) Zari nije nista vise "hrvatsko", nego li Kninu ili Benkovcu.
 
Orion ST:
Sve se znalo. Do 1828. splitski je nadbiskup nosio titulu "primasa Dalmacije i čitave Hrvatske" (primas Dalmatiae totiusque Croatiae). Nacionalna svijest svećenstva i dijela malobrojne građanske inteligencije bili su sasvim dovoljni da čuvaju hrvatsko ime u Dalmaciji. O starini hrvatskog imena dovoljno govori podatak da su stanovnici zaleđa i u 17, 18 i 19. st. svoj jezik nazivali "rvackim", a u spomenutom 17. stoljeću Ivan Lučić (Lucius) piše svoje znamenito historijsko djelo "O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske" (De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, 1666.) u kojem poziva knezove Zrinske da okupe sve hrvatske zemlje i vrate nasljedni banski položaj koji je u 14. stoljeću obitelj imala.
Kliknite za proširenje...

Ljepo je to sve. Samo sto su splitski nadbiskupi kroz iljadu godina rijetko kad bili Hrvati ... Sve sami Mlecic... O nacionalnoj svijesti jako jako je tesko pricati ... ima tragova, istina, ali to nije niposto ni nalik onome iz 20. vijeka ... Jezik crkve i crkvenjaka je latinski, po latinski su skolovani i odgajani ... kultura je latinska, sve je latinsko ... ostalog ima samo u tragovima ...
 
Лички гусар:
Nit je za smijanje nit je iskljucivost.. Nidje ja nijesam rekao da nema u Dalmaziji tj. Morlakiji Hrvata... Ima ih. Kao i Srba... Konjicka ceta u kojoj sluze Hrvati, ne znam kakav je to dokaz i zasto, hrvati kao katolici sluze u posadnim jedinicama i konjici, tako i Arbanasi.. Ako se ne varam, Srbi koji nijesu katolici ne sluze u tijem jedinicama koje su regularna mletacka vojska... osim oficira kao taj primjer Stojanovog sinovca...
Dakle tu nije nista sporno. Ono sto je sporno je toboznji kulturno-policko-istorijsko hrvatstvo na tome prostoru i u tijem vremenima, te da je Stojan toga bio svjestan pa se jos zato i borio ... Jasta neg sporno..

Zara je imala talijansku vecinu sve do drugog svj. rata.. Tako da gravitirane talijanskoj (mletackoj) Zari nije nista vise "hrvatsko", nego li Kninu ili Benkovcu.
Kliknite za proširenje...

Upravo su 'Kompanije Hrvata' najcesce zabiljezene u istorijskim izvorima po mletackom Zadru (Lucijan Kos, Pasmanski kanal..., RIJAZU, 18, 1971, str. 490.), Splitu (npr. 30. novembra, 1564: G. Novak, Povijest Splita, III, 1978, str. 1407.), itd. Radi se o prvobitno dobrovoljackim cetama (strazama) koje docnije usle u sastav redovne vojske. Kad smo vec kod Zare, u okolici samog grada tada ima 39 cistih rimokatolickih naselja i 16 mijesanih sa ukupno 15 864 rimokatolika (Arhiv SANU, Tomiceva zaostavstina grupa XV; G. Stanojevic, Istorijski glasnik, 1-12, 1984, str. 167). Toboznje kulturno-politicko hrvatstvo na tome prostoru u tim vremenima je sporno dok istovremeno tvrdis da nisi rekao da u Dalmaciji nema Hrvata? Bez komentara.
Sto se tice samog Stojana, doista ne znam da li je bio svjestan svega toga (na osnovu kojih izvora iznosis svoje tvrdnje?), bio je nepismen, sto se moze pronaci kod Desnice (IKU, II, str. 132), tako da necemo do daljnjeg imati prilike da ista procitamo po tom pitanju. Zasto bezobrazno projektujes vlastite, ovdasnje etnicke frustracije na jednu istorijsku licnost? Na stranu rimokatolicki svecenici i neumorni lokal-patriotski pregaoci hrvatske svijesti poput Grabovca, Vinjalica, Krnarutica i ostalih tokom stoljeca; koliko god bilo kontradiktorno, upravo su osvajaci - mletacki providuri ukazivali na "kulturno-politicko-istorijsko hrvatstvo na tim prostorima", od Bemba (1598) preko Molina (1625), A. Zorzija (1630), F. Zena (1635), A. Moceniga (1639), itd. Kako? Pa, spominjanjem hrvatskog imena na prostoru nekadasnje srednjovjekovne hrvatske drzave. Ima sve detaljno prilozeno kod Stjepana Banovica (Dva priloga poznavanju historijskih lica..., 1953, bilj. 13, str. 235) da ne trazim sada tacne citate od svakog ponaosob.
 
Poslednja izmena:
Da li su "kompanije Hrvata" nekakav specifikum na tome podrucju? Posto sam zadnji put o tome vise citao prije desetak petnaest godina, te kompanije nijesu bile brojne ... radi se uglavnom o konjici i posadnim jedinicama ... tako isto imaju i "kompanije Arbanasa" bas sa tog stog podrucja, i danas tamo ima njihovih potomaka, ne znam koliko su se danas odrzali ako nijesu postali Hrvati.. kao katolici, mislim da se zovu nekom vrstom papine vojske...

U Morlakiji kroz to vrijeme i ratove koji su vodjeni vecinu mletacke vojske cine Srbi Morlaci, sizmatici, jednim dijelom i Morlaci katolici...

Koliki uticaj je zaledje Zare imalo na Zaru a koliki Zara na to zaledje, istorijski-politicki-kulturni sve do 19. vijeka? A u zaledju su i Ravni kotari, Bukovica pa sve do Knina... gunjac, biljac, ognjiste oko kojeg se zivilo i umiralo, ovce i riba, masline ...granice tog uticaja su, osim ginjenja u ratovima, taman koliko i granice tog ognjista i necijega sela, taman toliko to vazi i za Srba i za Hrvate... Pominjanje imena je jako mrsav dokaz za sve to.

Odkud mi dokaz da Stojan nije bio svjestan toga? Pa recimo po pricama stari ljudi iz tih krajeva ... ako oni trista godina nijesu bas svjesni toga, i to poslije sto godina zajednicke tkz. drzave, kolko je onda Stojan moga biti svjestan toga? A ti starci su bili zive knjige istorije tije lokalnije prostora... Ja kad analiziram price koje sam slusao iz njihovih usta, nemam drugi osjecaj nego da su to dva svijeta, jedan pored drugog, odvojeni nekijem nevidljivim zidom... postoje spone ali one su kao nesto usput kroz te price, nekako nista prisno.
 
Лички гусар:
Da li su "kompanije Hrvata" nekakav specifikum na tome podrucju? Posto sam zadnji put o tome vise citao prije desetak petnaest godina, te kompanije nijesu bile brojne ... radi se uglavnom o konjici i posadnim jedinicama ... tako isto imaju i "kompanije Arbanasa" bas sa tog stog podrucja, i danas tamo ima njihovih potomaka, ne znam koliko su se danas odrzali ako nijesu postali Hrvati.. kao katolici, mislim da se zovu nekom vrstom papine vojske...

U Morlakiji kroz to vrijeme i ratove koji su vodjeni vecinu mletacke vojske cine Srbi Morlaci, sizmatici, jednim dijelom i Morlaci katolici...

Koliki uticaj je zaledje Zare imalo na Zaru a koliki Zara na to zaledje, istorijski-politicki-kulturni sve do 19. vijeka? A u zaledju su i Ravni kotari, Bukovica pa sve do Knina... gunjac, biljac, ognjiste oko kojeg se zivilo i umiralo, ovce i riba, masline ...granice tog uticaja su, osim ginjenja u ratovima, taman koliko i granice tog ognjista i necijega sela, taman toliko to vazi i za Srba i za Hrvate... Pominjanje imena je jako mrsav dokaz za sve to.

Odkud mi dokaz da Stojan nije bio svjestan toga? Pa recimo po pricama stari ljudi iz tih krajeva ... ako oni trista godina nijesu bas svjesni toga, i to poslije sto godina zajednicke tkz. drzave, kolko je onda Stojan moga biti svjestan toga? A ti starci su bili zive knjige istorije tije lokalnije prostora... Ja kad analiziram price koje sam slusao iz njihovih usta, nemam drugi osjecaj nego da su to dva svijeta, jedan pored drugog, odvojeni nekijem nevidljivim zidom... postoje spone ali one su kao nesto usput kroz te price, nekako nista prisno.
Kliknite za proširenje...

Zapitaj se zasto bas naziv 'Kompanija Hrvata'. Mozda su specifikum sjevernoafrickog ili kineskog prostora, ko zna... 'Fortisova' Morlakija u okviru venecijanske teritorije je geografski sirok pojam, prostirala se od Kvarnera do Neretve. Slazem se, to su toliko dva razlicita i nespojiva svijeta da su Zavisa Jankovic i Bozo Milkovic, kao pravoslavac i rimokatolik cak sklopili pobratimstvo, Frane Posedarski i Stojan su vrlo cesto zajedno ratovali, a Ilija Jankovic je zvao pismenim putem Senjane, Splicane, Sibencane i Trogirane da mu se pridruze 1682. g., sto se i desilo. Jos uvijek nisi dao vjerodostojan izvor u kojem Stojan posredno, zapisnickim putem ili na bilo koji drugi moguci nacin izrazava bilo kakvo negodovanje ili navedenu 'svjesnost'. Pisati tebi ili zidu, nema nikakve razlike, izgleda...
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

D
Potomci muslimanskih begovskih porodica (Čengići, Dolmagići, Hajdarpašići itd.)
Odgovora
1
Pregleda
175
Džajić
D

Back
Top