Poštovanje subote

Dе Sisti

Legenda
Poruka
68.755
Znam ja sta ti sada hoces.
sada hoces nepotrebnu raspravu da se zatrpaju svi dati citati.
Osvrnuo sam ti se na tri seta citata.
Za njih sam morao da tražim po netu, ušao u originalne tekstove, našao tvoje citate u njima, potrudio se da sagledam kontekst u kojem su rečeni i dao ti odgovor koji ne govori u prilog tezi zbog koje si koristio te citate.
Kako si ti postupio?
Zatrpao me novim citatima.
I šta ti misliš, da ja nemam drugo u životu da radim, sem da tragam za originalnim tekstovima i ponovo dokazujem ono što sam dokazao u uzorku prva tri citata.

Sad ti budi iskren, Bog ti je svedok šta će mi napisati, i kaži: da li si ikada čitao Sozomena, Sokrata i Apostolske Ustanove (osim tih citata, to ne računam, jer to nije čitanje), pre nego što si postavio te citate juče na ovoj temi?

Odgovori mi sa DA ili NE
 

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
33.602
Osvrnuo sam ti se na tri seta citata.
Za njih sam morao da tražim po netu, ušao u originalne tekstove, našao tvoje citate u njima, potrudio se da sagledam kontekst u kojem su rečeni i dao ti odgovor koji ne govori u prilog tezi zbog koje si koristio te citate.
Kako si ti postupio?
Zatrpao me novim citatima.
I šta ti misliš, da ja nemam drugo u životu da radim, sem da tragam za originalnim tekstovima i ponovo dokazujem ono što sam dokazao u uzorku prva tri citata.

Sad ti budi iskren, Bog ti je svedok šta će mi napisati, i kaži: da li si ikada čitao Sozomena,
Ovde ćemo morati da uporedimo tvoj i dostupni tekst na engleskom

Glasnikhttp://www.newadvent.org/fathers/26027.htm
Narod Konstantinopoluja, i gotovo svugda drugde, skuplja se u Subotu, kao i u prvi dan sedmice, sto nije obicaj Rima i Aleksandrije. Ima vise gradova i sela u Egiptu, gde se narod sastaje u Subiotu uvece, i premda su prethodno vecerali, sudeluju u svetim tajnamaThe people of Constantinople, and almost everywhere, assemble together on the Sabbath, as well as on the first day of the week, which custom is never observed at Rome or at Alexandria. There are several cities and villages in Egypt where, contrary to the usage established elsewhere, the people meet together on Sabbath evenings, and, although they have dined previously, partake of the mysteries


Sozomen ovde kaže da Rim i Aleksandrija NIKADA nisu imali običaj subotnjih Liturgija, za razliku od Konstantinopolja i većine drugih.
Tvoj prevod uopšte nije tako decidan u izražavanju toga.

Kako god, i ovde se radi o ritmu bogosluženja.
Ono što je zajedničko SVIMA; jeste da Liturgiju drže NEDELJOM, minimum.
Zašto kažem "minimum"? Zato što Vasilije Kapadokijac govori da su se pričešćivali i 4 puta sedmično.
Za tvoju informaciju, dosta crkava u SPC, većina gradskih, Liturgije i dan danas služi i nedeljom i subotom.
Dao si svoje mislenje en dokaz.
Nikakv dokaz ili argument nisi dao.

.”5 “Ljudi iz Konstantinopolja, i gotovo posvuda, okupljaju se na šabat, kao i na prvi dan tjedna, a taj se običaj nikada ne drži u Rimu ili Aleksandriji. Postoji nekoliko gradova i sela u Egiptu gdje se, suprotno upotrebi ustanovljenoj posvuda, ljudi sastaju šabatom uvečer, i, premda su već prethodno jeli, sudjeluju u otajstvima.”6

Tekst pokazuje da se neki jos drze sabata i dalje iako su prihvatili i nedelju.
O tome je rec.
Dok su drugi skroz izostavili subotu i drze samo endelju.
A ne da slucajno onako praktikuju dva dana.

Jer se nedelja jos nije smatrala zamenom za subotu.

Hrišćani 5. veka

Čak do petog veka poštovanje jevrejskog Šabata je nastavljeno u hrišćanskim crkvama. (“Ancient Christianity Exemplified,” Lyman Coleman, ch. 26, sec. 2, p. 527.)
U vreme Jeronima (420. posle Hrista) najverniji hrišćani su obavljali svakodnevni posao u nedelju. (“Treatise of the Sabbath Day,” by Dr. White, Lord Bishop of Ely, p. 219.)

Francuska

“Zato, osim večernje službe i noćne službe, nema javnih službi među njima u toku dana, osim u subotu (šabat) i nedelju.” (John Cassian, A French monk, “Institutes,” Book 3, ch. 2.)

Afrika

“Avgustin ističe činjenicu da u dve susedne crkve u Africi, jedna svetkuje sedmi dan subotu, druga posti na njemu.” (Dr. Peter Heylyn, “The History of the Sabbath.” p. 416.)

Španija (400 g. nakon Hrista)

“Amvrosije je kao sedmi dan posvećivao subotu (kako on sam kaže). Amvrosije je imao veliki uticaj u Španiji, koja je takođe svetkovala subotu.” (Truth Triumphant, p. 68.)

Sidonius (Govoreći o Gotskom kralju Teodoriku, 454-526 nakon Hrista)

“Činjenica je da je na istoku, ranije bio običaj da se svetkuje subota na isti način kao dan Gospodnji (nedelja) i da se narod sakuplja u zajednicu: dok su sa druge strane, ljudi na Zapadu, boreći se za dan Gospodnji, zanemarili proslavljanje subote.” (“Apollinaries Sidonli Epistolae,” lib.1, 2; Migne, 57.)

Crkva Istoka

“Mingana dokazuje da je 410. Isak, vrhovni upravitelj Crkve Istoka, održao Svetski sabor, stimulisan (neki misle, putovanjem u Musacus),-u skupu sa istočnim delegatima iz četrdeset velikih metropolitskih predela. 411. je imenovao jednog mitropolita kao upravitelja za Kinu. Ove crkve su svetkovale sedmi dan.”

Egipat

“Postoji nekoliko gradova i sela u Egiptu, gde se za razliku od uspostavljenog načina na drugim mestima, ljudi se sastaju zajedno u sabat uveče, pa iako su ranije večerali, još uvek se pričešćuju.” (Sozomen. “Ecclesiastical History” Book 7, ch. 19)
 
Poslednja izmena od moderatora:

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
33.602
Ali, kakva je bila situacija drugdje?
Dok gledamo ostatak kršćanskog svijeta, umnažaju se dokazi za čašćenje i subote i nedjelje. Primjerice, Apostolske konstitucije, kompilacija iz četvrtog stoljeća vjerojatno sirijskog ili nekog drugog istočnog podrijetla, donose mnoge propise o šabatu kao i o nedjelji. Među njima su sljedeći: “Imaj pred svojim očima strah Božji, i uvijek se sjeti deset zapovijedi Božjih ... Svetkovat ćeš subotu, zbog Njega koji je počinuo od svog djela stvaranja, ali nije počinuo od svog djela proviđenja: to je počinak za meditiranje o zakonu, ne za lijenost ruku.”10 “Ali drži subotu i blagdan Gospodnjega dana; jer prvo je sjećanje na stvaranje, a potonje na uskrsnuće.”11 “O, Gospodine Svemoćni, Ti si stvorio svijet po Kristu i odredio subotu u sjećanje na nju, jer na taj dan Ti si nam dao počinka od našeg rada, za meditiranje o Tvojim zakonima ... Mi se svečano okupljamo da proslavimo blagdan uskrsnuća na Gospodnji dan, i radujemo se zbog Njega koji je nadvladao smrt i objelodanio život i besmrtnost.”12 “Neka se vaša suđenja održavaju drugog dana tjedna [ponedjeljkom], tako da ako kakav sukob nastane zbog vaše kazne, imate vremena do šabata i možete riješiti sukob, te dovesti do mira one koji imaju sukoba jedan s drugim za Gospodnji dan.”13 “Neka robovi rade pet dana; ali subotom i na Gospodnji dan neka imaju slobodno kako bi išli u crkvu za poduku u pobožnosti. Rekli smo da je subota radi stvaranja, a Gospodnji dan radi uskrsnuća.”14 Pisac umetaka u djelima Ignacija iz Antiohije, koji je tokom četvrtog stoljeća uvećao spise ovog crkvenog oca iz drugog stoljeća, izjavljuje: “Nemojmo više držati subotu na židovski naAUSS 3 (1965.): 167-174, kao i materijal o ovoj temi u sadašnjem izdanju Samuele Bacchiocchija, sedmo poglavlje. 9 Origen, Homily 23, on Numbers, par. 4 (PG 12:749, 750). Jasno je iz konteksta da Origen defi nitivno govori o suboti. Međutim, nije tako jasno kako se spominjanje odlaska u crkvu subotom može primijeniti na Aleksandriju. 10 Apostolic Constitutions 2. 36 (ANF 7:413). 11 Ibid., 7. 23 (ANF 7:469). 12 Ibid., 7. 36 (ANF 7:474). 13 Ibid., 2. 47 (ANF 7:417). 14 Ibid., 8. 33 (ANF 7:495).
 

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
33.602
Gregorije iz Nise krajem četvrtog stoljeća govorio je o šabatu i nedjelji kao “sestrama” i u isto je vrijeme Asterije iz Amaseje izjavio da je divno za kršćane što “par od ova dva dana dolazi zajedno” – “subota i Gospodnji dan”.16 Prema Asteriju, svaki je tjedan okupljao ljude zajedno na ove dane sa svećenicima da bi ih podučio. U petom stoljeću Ivan Kasijan je nekoliko puta spomenuo odlazak u crkvu subotom i nedjeljom. Govoreći o egipatskim monasima, on tvrdi da “izuzev večernjih i noćnih službi, među njima nema javnih bogoslužja osim subotom i nedjeljom, kad se oni sastaju u treći sat [9 ujutro] radi Euharistije.”17 Kasijan također govori o monahu “koji je živio sam, koji kaže da nikada nije volio jesti sa, nego da ako i pet dana uzastopno ne bi nitko od braće došao u njegovu ćeliju, on bi stalno odlagao uzimanje hrane do subote ili nedjelje kad bi otišao u crkvu na bogoslužje i našao nekog stranca kojega bi onda odveo odjednom u svoju ćeliju”.18 Jedan ostarjeli starješina imenom Pafnutije, kaže nam Kasijan nadalje, živio je u Nitrijskoj pustinji, osam kilometara od najbliže crkve. Ovaj čovjek, iako “načet godinama” nije bio “spriječen udaljenošću da ide u crkvu subotom ili nedjeljom”.19 Kasijan nas je još jednom doveo do petog stoljeća, vremena kad su Sokrat Skolastik i Sozomen izvjestili da općenito, osim u gradovima Rimu i Aleksandriji, kršćani drže bogoslužja i subotom i nedjeljom. U potonjim stoljećima, subota je na koncu zamijenjena nedjeljom gotovo potpuno širom Europe – dok je nedjelja konačno počela poprimati karakter dana odmora.20 Međutim, u Etiopiji je bila praksa da i subota i nedjelja budu “šabati”.21 15 Pseudo-Ignacije, Magnesians, duga verzija, pogl.

9 (ANF 1:62, 63). 16 Gregorije iz Nise, On Reproof (PG 46:309, 310); Asterije iz Amaseje, Homily 5, on Matthew 19:3 (PG 40:225, 226). 17 Kasijan Institutes 3. 2 (NPNF/2 11:213). 18 Ibid., 5. 26 (NPNF/2 11:243). 19 Idem, Conferences 3. 1 (NPNF/2 11:319). 20 Daniel Augsburger. “Th e Sabbath and Lord’s Da During the Middle Ages.” Th e Sabbath in Scripture and History. Urednik, Kenneth A. Strand, Washington, D.C.: Review and Herald, 1982. Str. 190 – 214. 21 Najvjerojatniji prvi zapis kojeg imamo da se o nedjelji govori kao o “šabatu” nalazi se u umetnutom ulomku u etiopskoj verziji Egipatskog crkvenog reda. Nakon pojačane verzije izjave iz Apostolskih konstitucija (“Ti i tvoji robovi i sluge radite pet dana. A na šabat i na prvi dan nemojte raditi nikakva posla u njima.”), daje se objašnjenje o ustanovljenju šabata prilikom stvaranja, iza kojeg slijedi ovaj jedinstveni komentar: “Onda je prvi dan dan uskrsnuća našeg Gospodina Isusa Krista. I prvi je (dan) imenovan šabat, i oba su imenovani šabatima. I kod proroka on također jasno izjavljuje da su oba šabati, i kaže: Svetkujte moje šabate... I sve one koji svetkuju moje šabate i ne skrnave ih, i ostanu u mojim uredbama, ja ću dovesti na svetu goru... Poslušaj i shvati kad kaže ‘moji šabati’ on (to) kaže o oba dana”. Prev. na engl. u G. Horner, Th e Statutes of the Apostles [London, 1904.], str. 210, 211. Vidi moju dalju diskusiju u “A Note on the Sabbath in Coptic
 

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
33.602

Imam pitanje za tebe.

Sve do Nikeje vazio je rimski kalendar (koji i danas traje), ali je imao 8 dnevnu sedmicu.
Tako da tih prvih 300 godina je tesko definisati (jer kod neznabozaca sedmica u to vreme od 7 dana i nema).
Ali sami Hebreji su imali 7 dnevnu sedmicu.
Na Nikeji su doneli odluku da se preuzme hebrejska sedmica od 7 dana.
Zato su nejasne price da se u prvim vekovima slavila nedelja.
Nedelje nije niti bilo, vec je postojao samo svaki 8. dan posvecen bogu Sunca.

Kada imas 8 dana u sedmici i moraš 7 dana raditi, i subota i nedelja padaju stalno u drugi dan.
(jer je pomak za jedan).

Kako su onda Hriscani slavili nedelju kada je ona uvek bila neki drugi dan?

Jevreji i hriscani koji su drzali subotu su bili progonjeni a da bi izbegli ta progonstva, tzv. 'hirscani' su drzali svaki 8. dan do Nikeje i to su zvali nedeljom.

Jos i danas cesto u hriscasntvu govore o 8. danu (nedelju) kao odmoru u Hristu.


Na Nikeji su hriscani (pagani) uskladili sedmicu sa hebrejskim (da ima 7, a ne 8 dana).
A jevreji su na Nikeji prihvatili da svoj lunarni kalendar podesavaju prema solarnom ciklusu.
Na Nikeji je izbaceno 3 dana iz kalendara zbog krivog brojanja prestupnih godina, ali se kalendar nije popravio, pa se opet krivo brojalo do 15. veka.
Tek tada je kalendar popravljen.
Zato pravoslavni imaju Bozic pomaknut za 3+10=13 dana.

https://en.wikipedia.org/wiki/Roman...T7OT5iCOEE-cr2wHJastBW1WZqtAc2aWrWwHPAs#Weeks
 

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
33.602
Ovde pise o promeni (sa onog linka gore):
The 7-day week began to be observed in Italy in the early imperial period,[45] as practitioners and converts to eastern religions introduced Hellenistic and Babylonian astrology, the Jewish Saturday sabbath, and the Christian Lord's Day. The system was originally used for private worship and astrology but had replaced the nundinal week by the time Constantine made Sunday (dies Solis) an official day of rest in ad 321. The hebdomadal week was also reckoned as a cycle of letters from A to G; these were adapted for Christian use as the dominical letters.

Znaci do 321. su bile nundinal (8/9 dana sedmica).
Jos trebam da pogledam da li je bilo mozda 8 dana pa 9. odmor?
Jer to 'nundijal' znaci cini mi se 'devet'...

Ja kazem sedmica po nasem.

Jer kada razgovaramo o nedelji, treba tacno onda znati koji dan su neznabosci u hriscanstvu slavili tacno jer je sedmica do nikeje imala 8 ilim 9 dana a i dan koji su zvali nedelja se stalno pomerao na drugi dan..
Koji dan su oni to slavili onda?


Svi datumi stariji od Nikeje moraju da se pazljivo konvertiraju ako hoce da se nesto precizno zna.
Ali, niko bas to ne radi, vec se nesto prihvati sto vecina misli.

I onda ide idskuija o nekoj nedelji a o ovome niko ni reci.
 
Poslednja izmena:

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
33.602
Znaci ako gledamo bas tacno, hriscani iz neznabostva do Nikeje nisu slavili ni nedelju u koju se sada busaju i diskutuju, jer se zbog sedmice 8 dan koji su slavili i nazivali ga nedeljom uvek pomerao na drugi dan u sedmici.
To je ocigledno prava istina.
 

[email protected]

Aktivan član
Poruka
1.005
Subotarijanci, se, kako čitam, čvrsto drže stare vere, starog zaveta, kome žele da pribave epitet večnog "Božjeg zakona". Novi zavet, to su neke novotarije koje nisu "Božji zakon". Takoreći bezvredne novotarije. Hristos, Vaskrsenje... ma ne. "Čemu to i zašto" kada imamo spremno i sve lepo razrađeno "tome to i zato".
Subota...
ma nije ona ni tako bitna,
bitno je dezavuisati čistu veru pravoslavnu. Koja se drznula da slavi nedelju umesto subote.
 

Dе Sisti

Legenda
Poruka
68.755
https://en.wikipedia.org/wiki/Roman...T7OT5iCOEE-cr2wHJastBW1WZqtAc2aWrWwHPAs#Weeks
ostoji nekoliko gradova i sela u Egiptu gdje se, suprotno upotrebi ustanovljenoj posvuda, ljudi sastaju šabatom uvečer, i, premda su već prethodno jeli, sudjeluju u otajstvima.”6
Ako već citiraš Vikipediju, onda obrati pažnju:

The 7-day week began to be observed in Italy in the early imperial period,[45] as practitioners and converts to eastern religions introduced Hellenistic and Babylonian astrology, the Jewish Saturday sabbath, and the Christian Lord's Day. The system was originally used for private worship and astrology but had replaced the nundinal week by the time Constantine made Sunday (dies Solis) an official day of rest in ad 321. The hebdomadal week was also reckoned as a cycle of letters from A to G; these were adapted for Christian use as the dominical letters.
 

Dе Sisti

Legenda
Poruka
68.755
Subota II vek
...
A Learned Treatise of the Sabbath, p. 77
...
“Dialogues on the Lord’s Day”, p. 189. London: 1701, By Dr. T.H. Morer (A Church of England divine).
...
“Geschichte des Sonntags,” pp.13, 14
...
Gieseler’s “Church History,” Vol.1, ch. 2, par. 30, 93.
...
“The Whole Works” of Jeremy Taylor, Vol. IX,p. 416 (R. Heber’s Edition, Vol XII, p. 416).
...
“A Learned Treatise of the Sabbath,” p. 77
...
“Sunday a Sabbath.” John Ley, p.163. London: 1640.
Ovo nudiš kao izvore? Koji od njih je nastao u prvom milenijumu?
 
Poslednja izmena:

Dе Sisti

Legenda
Poruka
68.755
“Ti ćeš svetkovati Subotu, zbog Njega koji je prestao sa svojim delom stvaranja, ali ne i od svog posla providjenja. To je odmor za razmišljanje o zakonu a ne za neiskorišćenost ruku.” “The Anti-Nicene Fathers,” Vol 7,p. 413. From “Constitutions of the Holy Apostles,” dokument iz 3. i 4. veka

Za Apostolske ustanove ne znam zašto ih opet postavljaš.
Odgovore imaš:
https://forum.krstarica.com/threads/postovanje-subote.655834/post-39190540

Evo do čega dovodi citatologija:
“Poštovanje subote je, kao što svi znaju, predmet gorke rasprave između Grka i Latina.” |Neal Istorija Svete Istočne crkve, “vol 1, str. 731. (Pozivajući se na razdvajanje grčke crkve od latinske 1054.)| (“A History of the Holy Eastern Church,” Vol 1, p. 731.)
Predmet rasprave Grka i Latina bio je POST SUBOTOM, gde su Latini postili, a Grci ne.
A kao što smo videli iz Apostolskih Ustanova, to je posledica različitih praksi od samih početaka Crkve.
Dakle, ovde nije predmet da su jedni bili subotari, a drugi nisu.

Dok su drugi skroz izostavili subotu i drze samo endelju.
Iz teksta se jasno vidi da neki NIKADA NISU NI DRŽALI subotu uz nedelju.
A za ostale se vidi da je subota bila UZ nedelju, a ne nedelja uz subotu, niti nedelja na subotu
 

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
33.602
Niste vi slavili nedelju sve do 4 veka, vec osmi dan kojii je bio pokretan.



Not to be confused with Nundina, the goddess of Roman birthname ceremonies.
"Market week" redirects here. For the CNBC television program, see Market Week.

A fragment of the Fasti Praenestini for the month of April (Aprilis), showing its nundinal letters on the left side

The full remains of the Fasti Praenestini
The nundinae, sometimes anglicized to nundines,[1] were the market days of the ancient Roman calendar, forming a kind of weekend including, for a certain period, rest from work for the ruling class (Patricians).[2]
The nundinal cycle, market week, or 8-day week (Latin: nundinum[3] or internundinum)[4][5] was the cycle of days preceding and including each nundinae. These were marked on fasti using nundinal letters from A to H. The earliest form of the Roman calendar is sometimes said to have included exactly 38 such cycles, running for 304 days from March to December before an unorganized expanse of about 50 winter days. The lengths of the Republican and Julian calendars, however, were not evenly divisible by 8; under these systems, the nundinae fell on a different letter each year. These letters formed the basis of the later Christian dominical letters.

https://en.wikipedia.org/wiki/Nundinae
 

Glasnik.

Buduća legenda
Poruka
33.602
Evo dokaza kako je bilo.

Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.

(SC 106

http://hbk.hr/dokumenti-hbk/nedjelja-dan-gospodnji/

Znaci jednostavno pokretni dan nazvali danom gospodnjim i slavili.
A on je jednom bio ponedeljak jednom utirak jednom sredu, cetvrrak, petak itd.

Sto znaci da tek u 4 veku pocinjete da slavite nedelju i sto jasno pokazuje da ovo nije neko apostolsko ucenje koji su oni ustanovili na neznabozackom kalendaru.
Niti du apostoli uspostavili nedelju.
Jer nisu ziveli do 4 veka.
 

[email protected]

Aktivan član
Poruka
1.005
De_ Sisti
Sagledavaš li ti polako u šta se uplićeš?
U beskonačnu igranku bez prestanka.
Doduše,
ima evo i kratkog zastoja da se ukaže kako je tek u 4. veku proklamovana nedelja,
te da je to proklamovanje bilo NEZAKONITO i RAZBOJNIČKO,
pošto nisu pitali apostole, da li smeju da menjaju subotu u nedelju.
A Sveti Oci koji su doneli tu odluku (ili Sveti Konstantin, svejedno...)
nisu imali / nije imao pismenu dozvolu od KOMITETA, da nešto sme da se menja.
I, sad kada je to dokazano....???
_ _ _ _ _ _ _ _ _
Čeka se nastavak prepiske,
nastavak PLODONOSNE DISKUSIJE.
Bez ploda te diskusije ne znamo kako ćemo verovati u Boga?
........
Pozdrav Brate
 

[email protected]

Aktivan član
Poruka
1.005
Po mom mišljenju ovo je zgodan primer za to
kako Protestanti, skoro svih boja, mirisa, zvukova i oblika,
shvataju Hrišćanstvo.
Ne shvataju ga uopšte.
Oni ne veruju u Hrista,
oni veruju u idola, u Bibliju.
Biblija je njihov predmet vere.
Ako se nešto od toga u šta oni veruju ne može opravdati Biblijom,
oni promene Bibliju. Ili je protumače tako kako njima odgovara.
* * *
Nije uzalud
Crkva rekla u svojim Crkvenim zapovestima da
jeretičke knjige ne treba čitati,
niti se s jereticima raspravljati o veri.
 

Dе Sisti

Legenda
Poruka
68.755
Evo dokaza kako je bilo.

Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.

(SC 106

http://hbk.hr/dokumenti-hbk/nedjelja-dan-gospodnji/

Znaci jednostavno pokretni dan nazvali danom gospodnjim i slavili.
A on je jednom bio ponedeljak jednom utirak jednom sredu, cetvrrak, petak itd.

Sto znaci da tek u 4 veku pocinjete da slavite nedelju i sto jasno pokazuje da ovo nije neko apostolsko ucenje koji su oni ustanovili na neznabozackom kalendaru.
Niti du apostoli uspostavili nedelju.
Jer nisu ziveli do 4 veka.
Ovaj konstrukt nema nikakvog osnova.

Nedelja, Dan GOspodnji, uvek i uvek je padao samo u prvi dan posle subote, tj. u NEDELJU.
To je vrlo precizno rečeno.

Dan Gospodnji se nazivao "osmi dan" ne u smislu rimskog kalendara (to je poprilično naivna konstrukcija). "Osmi dan" je tajinstveni dan, dan nezalazni, dan neprolazni, dan Eshatona, dan Carstva Božijeg, kojim se ispunjava Stvaranje
 

Dе Sisti

Legenda
Poruka
68.755
Objašnjenje zašto je Nedelja - Dan Gospodnji, ujedno i Prvi i Osmi dan

Dijalog sa Judejcem Trifonom, poglavlje 41.
Justin Filosof (Mučenik), sredina 2. veka

LINK za tekst
https://www.logoslibrary.org/justin/trypho/041.html

“And the offering of fine flour, sirs,” I said, “which was prescribed to be presented on behalf of those purified from leprosy, was a type of the bread of the Eucharist, the celebration of which our Lord Jesus Christ prescribed, in remembrance of the suffering which He endured on behalf of those who are purified in soul from all iniquity, in order that we may at the same time thank God for having created the world, with all things therein, for the sake of man, and for delivering us from the evil in which we were, and for utterly overthrowing principalities and powers by Him who suffered according to His will. Hence God speaks by the mouth of Malachi, one of the twelve [prophets], as I said before, about the sacrifices at that time presented by you: ‘I have no pleasure in you, saith the Lord; and I will not accept your sacrifices at your hands: for, from the rising of the sun unto the going down of the same, My name has been glorified among the Gentiles, and in every place incense is offered to My name, and a pure offering: for My name is great among the Gentiles, saith the Lord: but ye profane it.’ [So] He then speaks of those Gentiles, namely us, who in every place offer sacrifices to Him, i.e., the bread of the Eucharist, and also the cup of the Eucharist, affirming both that we glorify His name, and that you profane [it]. The command of circumcision, again, bidding [them] always circumcise the children on the eighth day, was a type of the true circumcision, by which we are circumcised from deceit and iniquity through Him who rose from the dead on the first day after the Sabbath, [namely through] our Lord Jesus Christ. For the first day after the Sabbath, remaining the first of all the days, is called, however, the eighth, according to the number of all the days of the cycle, and [yet] remains the first.
 
Poslednja izmena:

Dе Sisti

Legenda
Poruka
68.755
Objašnjenje zašto je Nedelja - Dan Gospodnji, ujedno i Prvi i Osmi dan

Kiprijan Kartaginski, sredina 3. veka
Poslanica br. 58

Link ka tekstu
http://www.newadvent.org/fathers/050658.htm

4. For, with respect to what you say, that the aspect of an infant in the first days after its birth is not pure, so that any one of us would still shudder at kissing it, we do not think that this ought to be alleged as any impediment to heavenly grace. For it is written, To the pure all things are pure. Titus 1:15 Nor ought any of us to shudder at that which God has condescended to make. For although the infant is still fresh from its birth, yet it is not such that any one should shudder at kissing it in giving grace and in making peace; since in the kiss of an infant every one of us ought for his very religion's sake, to consider the still recent hands of God themselves, which in some sort we are kissing, in the man lately formed and freshly born, when we are embracing that which God has made. For in respect of the observance of the eighth day in the Jewish circumcision of the flesh, a sacrament was given beforehand in shadow and in usage; but when Christ came, it was fulfilled in truth. For because the eighth day, that is, the first day after the Sabbath, was to be that on which the Lord should rise again, and should quicken us, and give us circumcision of the spirit, the eighth day, that is, the first day after the Sabbath, and the Lord's day, went before in the figure; which figure ceased when by and by the truth came, and spiritual circumcision was given to us.
 

Zoran Štros

Primećen član
Poruka
674
Da li poštuješ Subotu – 4.BZ?
------------------------------------------------

Da li Subotu posvećuješ Božjem Sinu G Yehošui pomazaniku

ili - kako kaže ZAKON:

Izlazak 20,10

A sedmoga je dana subota, počinak posvećen JHVH, BOGU tvojemu.

POSVEĆENA BOGU OCU jedinome JHVH

???????????????????????????
=========================


Da li naučavaš da je Božji Sin G Yehošua = Stvoritelj,
ili - kako kaže ZAKON:

Izlazak 20,11

Ta i JHVH je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima,


JHVH BOG OTAC JE STVORITELJ

?????????????????????????????
===========================
 
Da biste mogli da kreirate nove teme, trajno koristite svoje ime i ne pogađate stalno slike - kliknite ovde da se registrujete.

Top
  Blokirali ste reklame
Dragi prijatelju, nemojte da blokirate reklame - isključite Ad Blocker na Forumu, jer će tako mesto vaših susreta na Krstarici ostati besplatno za korišćenje.