POSLEDNJI DANI... od 1914.god.

A shta ce biti sa slobodnom voljom ljudi , bice savrsheni , ali shta ako neko ipak malo zgreshi , shta ce biti sa njim ? I da li ce ljudi imati uopshte udeo u vlasti ?

Covek je stvoren kao savrseno bice sa slobodnom voljom...

Zbog neposlusnosti i greha prvog coveka izgubio je savrsenstvo i mogucnost vecnog zivota al slobodnu volju on uvek ima..

samo sto je drugaciji zakon za savrsenog coveka i nesavrsenog...

Bog je dao zakon preko Biblije koji vazi danas za ljude do Armagedona... a nakon toga dace nove zakone koji ce vaziti tada....za vreme 1000 god vlasti Hrista a nakon toga ce ljudi biti savrseni i takodje ce im Bog obzananiti zakon....

Covek ima uvek slobodnu volju samo u okvirima zakona koji mu Bog daje... jer njegovo savrsenstvo nije apsolutno, jer je jedini apsolut Bog... covek ce uvek kao i savrseno bice biti podlozan Bogu...

A i sada kad covek zgresi moze se pokajati i prestati gresiti, Bog oprasta takve grehe...

Kakav ce biti zakon za savrsenog coveka ne znamo... al ne verujem da ce se puno menjati...

Verujem u Bozje milosrdje... ono se ne ce manjeti prema ljudima...

Bozja nacela su vecna a zakon se menja... tako da nacelo ljubavi je vecno...

Al nikad nece Bog tolerisati namerne i teske grehe ..... ko sto nije istolerisao prvim ljudima....

Al uvek Bog daje sansu ljudima da se pokaju i promene nacin zivota...

Tako i danas... pre sudnjeg dana....
 
Poslednja izmena:
Sto se tice udela u vlasti ... .....

da pojasnim....

U staro doba Bog je postavljao kraljeve - pomazanjem svetim duhom , preko kojih je sprovodio svoju vast na zemlji...

na primer David, Solomon.... itd.... i ta linija kraljeva je isla sve do 607 pre ne kad je unisten Jerusalim... kad je prekinuta... od 1914 Isus Hrist vlada kao Kralj nebeskog Bopzjeg kraljevstva... koje ce za vreme hiljadugodisnje vladavine nakon Armagedona sprovoditi vlast Bozju i na nebu i na zemlji... sa Hristom na nebu ce vladati 144 000 pomazanika koji su uzeti sa zemlje i vaskrsnuti na nebo kao duhovna bica da bi vladali sa Hristom na nebu... kao suvladari..

a na zemlji kako ce biti sprovedjena vlast ne znamo.. al sigurno na zemlji ce biti Bozja vlast sprovodjena preko ljudi... koje ce Bog naimenovati...

pozz
 
iz BrousreBdite koja govori o Biblijskom prorocanstvu koje se odnosi na nase dane i koje Biblija naziva "poslednjim danima" i takodje o prorocanstvu koje ce se tek ispuniti iz Otkrivenja i koje se odnosi na Pad religije, Sudnji dan i dolazak Armagedona....
 
Kuda ide ovaj svijet?

Svakog dana slušamo vijesti o ozbiljnim problemima i šokantnim događajima u cijelom svijetu! Što nam to govori?

OSOBNA SIGURNOST: Na tržnici eksplodirala bomba. Pucao na učenike i nastavnike u školi. Iskoristili trenutak nepažnje i oteli im djecu. Žene i starci opljačkani u po bijela dana.

RELIGIJA: Crkve podupiru zaraćene strane. Svećenici optuženi za genocid. Crkva zataškava pedofiliju. Prodaja crkvenih objekata zbog sve slabije posjećenosti.

OKOLIŠ: Šume nestale zbog profita. U potrazi za ogrjevom siromašno stanovništvo ogolilo čitave šume. Zagađene podzemne vode. Otpadne vode i izlovljavanje uništili ribarstvo. Sve veće zagađenje zraka.

SREDSTVA ZA ŽIVOT: Ljudi u supsaharskoj Africi žive s oko 480 dolara godišnje. Pohlepni direktori uništili poduzeće, tisuće radnika na ulici. Prevarant štedišama odnio životnu ušteđevinu.

GLAD: U svijetu gladuje oko 800 000 000 ljudi.

RAT: U ratovima 20. stoljeća život izgubilo oko 100 000 000 ljudi. Nuklearnog oružja dovoljno da se čovječanstvo uništi mnogo puta. Građanski ratovi. Terorizam prijeti cijelom svijetu.

EPIDEMIJE I DRUGE BOLESTI: Španjolska gripa, koja se pojavila 1918, odnijela je 21 000 000 života. AIDS — najstrašnija pandemija u ljudskoj povijesti. Sve više ljudi umire od raka i srčanih bolesti.

Gledaj dalje od pojedinačnih vijesti. Radi li se o nečemu što se tek povremeno događa ili o ozbiljnoj krizi koja je zahvatila čitavi svijet?

[Okvir/slika na stranici 5]

Je li Bogu stalo do nas?

Tjeskobni zbog strašnih stvari koje se događaju ili zbog gubitka voljene osobe mnogi se pitaju zašto Bog ništa ne poduzima.

Bogu je stalo do nas. Već nam sada pruža pouzdano vodstvo i istinsko olakšanje (Matej 11:28-30; 2. Timoteju 3:16, 17). Isto tako, poduzeo je korake kako bi trajno uklonio nasilje, bolest i smrt. Time je pokazao da mu nije stalo do ljudi iz samo jednog naroda, već do ljudi iz svih naroda, plemena i jezika (Djela apostolska 10:34, 35).

Koliko je nama stalo do Boga? Znaš li tko je Stvoritelj neba i Zemlje? Kako se zove? Što je njegov naum? On je u Bibliji dao odgovore na ta pitanja. Preko nje nam otkriva što poduzima kako bi okončao nasilje, bolest i smrt. No što mi trebamo činiti da bismo to doživjeli? Trebamo učiti o njemu i njegovom naumu. Kako se možemo nadati blagoslovima ako ne pokazujemo vjeru u njega? (Ivan 3:16; Hebrejima 11:6). Također je važno živjeti u skladu s njegovim zahtjevima (1. Ivanova 5:3). Je li ti doista stalo do Božjih zahtjeva?

Da bismo shvatili zašto Bog dopušta ovakvo stanje, moramo razumjeti jedno važno sporno pitanje koje se objašnjava u Bibliji. Na 15. stranici ove brošure možeš pročitati o čemu se radi.

 
Na što ukazuje ovakvo stanje u svijetu?

ISUS KRIST je rekao da će ’završetak sustava stvari‘, odnosno završetak ovog zlog svijeta, obilježiti ratovi, nestašica hrane, pošasti i potresi (Matej 24:1-8; Luka 21:10, 11).

Život je od 1914. sve teži zbog ratova među nacijama i etničkim skupinama, koji često nastaju zbog uplitanja svećenstva u politiku, a u novije vrijeme i zbog raširenih terorističkih napada.

Unatoč znanstvenom napretku stotine milijuna ljudi diljem svijeta nemaju što jesti. Svake godine od gladi umru milijuni ljudi.

Pošasti, odnosno epidemije, također su dio znaka o kojem je Isus govorio. Nakon Prvog svjetskog rata zbog jedne epidemije gripe umrlo je preko 21 000 000 ljudi. Za razliku od pošasti koje su u prošlosti bile većinom lokalnog karaktera, ta je bolest zahvatila mnoge zemlje, pa čak i udaljene otoke. Svijetom sada hara AIDS, a bolesti poput TBC-a, malarije, riječnog sljepila i Chagasove bolesti i dalje su veliki problem u zemljama u razvoju.

Navodno se svake godine zabilježe deseci tisuća potresa različitih jačina. Bez obzira na svu dostupnu tehnologiju i bolje izvještavanje, stalno stižu vijesti o katastrofama koje potresi izazivaju u gusto naseljenim područjima.

U Bibliji je također prorečeno: ”A ovo znaj: u posljednjim danima nastat će kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj. Jer ljudi će biti ljubitelji sebe, ljubitelji novca, umišljeni, oholi, hulnici, neposlušni roditeljima, nezahvalni, nelojalni, bez prirodne naklonosti, nepristupačni bilo kakvom dogovoru, klevetnici, bez samosvladavanja, brutalni, bez ljubavi prema dobroti, izdajnici, svojeglavi, napuhani od ponosa, ljubitelji užitaka umjesto ljubitelji Boga, imat će vanjski oblik odanosti Bogu, ali će se pokazati lažnima s obzirom na njenu snagu; i njih se kloni“ (2. Timoteju 3:1-5).

Zar se ne slažeš da živimo u ’kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj‘?

Jesi li primijetio da su ljudi sve više ljubitelji sebe, ljubitelji novca i ponosni?

Tko može poreći da je svijet prepun ljudi koji od drugih puno traže, a sami su ’nezahvalni, nepristupačni dogovoru i nelojalni‘?

Primjećuješ li da je sve više djece neposlušno roditeljima i da vlada strašno pomanjkanje ljubavi, i to ne samo u nekim mjestima već po cijelom svijetu?

Nesumnjivo uviđaš da živimo u svijetu koji žudi za užicima, ali nema ljubavi prema dobroti. Sve ovo predstavlja biblijski opis stavova koji će u ”posljednjim danima“ prevladavati među ljudima.

Postoji li još dokaza koji nam pomažu prepoznati vrijeme u kojem živimo? Isus je prorekao i da će se u to isto vrijeme po cijelom svijetu propovijedati dobra vijest o Božjem Kraljevstvu (Matej 24:14). Ispunjava li se to proročanstvo?

Kula stražara, biblijski časopis čija je svrha oglašavati dobru vijest o Jehovinom Kraljevstvu, redovito se tiska na više jezika od bilo kojeg drugog časopisa.

Svake godine Jehovini svjedoci provedu više od milijardu sati kako bi drugima propovijedali o Božjem Kraljevstvu.

Literaturu koja objašnjava Bibliju sada izdaju na otprilike 400 jezika, u što su uključeni čak i jezici malih skupina u zabačenim krajevima. Jehovini svjedoci doprli su s dobrom viješću do svih naroda te propovijedaju i na mnogim otocima i područjima koji su premali da bi u svijetu politike imali kakvu važnost. U većini zemalja redovito održavaju program biblijske poduke.

Dobra vijest o Božjem Kraljevstvu doista se propovijeda ”po cijeloj nastanjenoj zemlji“ — ne zato da se obrati cijeli svijet, već da mu se da svjedočanstvo. Gdje god se nalazili, ljudi imaju priliku pokazati je li im stalo do onoga tko je stvorio nebo i Zemlju te hoće li poštivati njegove zakone i ljubiti svoje bližnje (Luka 10:25-27; Otkrivenje 4:11).

Uskoro će Božje Kraljevstvo očistiti Zemlju od svih zlih ljudi i cijelu je pretvoriti u raj (Luka 23:43).

[Okvir na stranici 6]

Što su posljednji dani?

To nisu posljednji dani ljudskog roda. Biblija kaže da će oni koji vrše Božju volju živjeti vječno (Ivan 3:16, 36; 1. Ivanova 2:17).

To nisu ni posljednji dani planeta Zemlje. Božja Riječ obećava da će Zemlja zauvijek biti nastanjena (Psalam 37:29; 104:5; Izaija 45:18).

Dakle, radi se o posljednjim danima ovog nasilnog svijeta bez ljubavi i onih koji su na njegovoj strani (Priče Salamunove 2:21, 22).

[Okvir/slika na stranici 7]

Je li Biblija zaista Božja Riječ?

Biblijski proroci često su koristili izraz: ”Ovako govori Jehova“ (Izaija 43:14; Jeremija 2:2). Čak je i Isus Krist, Božji Sin, naglašavao da ’ne govori sam od sebe‘ (Ivan 14:10). Biblija o samoj sebi jasno kaže: ”Sve je Pismo nadahnuto od Boga“ (2. Timoteju 3:16).

Niti jedna druga knjiga nije objavljena na toliko jezika, naime na preko 2 200 jezika, prema izvještaju Sjedinjenih biblijskih društava. Niti jedna druga knjiga nije toliko rasprostranjena — do sada je izdano više od četiri milijarde primjeraka. Zar to nije ono što bi i očekivao od poruke koju je Bog namijenio svim ljudima?

Detaljno razmatranje dokaza da je Biblija nadahnuta od Boga možeš naći u knjizi Biblija — Riječ Božja ili čovječja?, koju su objavili Jehovini svjedoci.

Budeš li čitao Bibliju uvjeren da je ona doista Božja Riječ, imat ćeš višestruku korist.

[Okvir/slike na stranici 8]

Što je Božje Kraljevstvo?

To je nebeska vlast koju je uspostavio pravi Bog Jehova, Stvoritelj neba i Zemlje (Jeremija 10:10, 12)

Biblija otkriva da je vlast u tom Kraljevstvu Bog povjerio Isusu Kristu (Otkrivenje 11:15). Dok je bio na Zemlji, Isus je pokazao da mu je Bog već tada dao zadivljujuću moć — moć koja mu je omogućila da kontrolira prirodne sile, liječi sve vrste bolesti te čak podiže mrtve (Matej 9:2-8; Marko 4:37-41; Ivan 11:11-44). Jedno nadahnuto biblijsko proročanstvo govori o tome kako mu Bog također daje ’vlast, slavu i kraljevstvo, da mu služe svi narodi, plemena i jezici‘ (Danijel 7:13, 14). To kraljevstvo nazvano je nebesko Kraljevstvo jer Isus Krist danas vlada s neba.

[Slike na stranici 7]

Dobra vijest propovijeda se po cijelom svijetu

 
Što ti je najvažnije u životu?

• Mnogi ljudi toliko su zaokupljeni svakodnevicom da ne razmišljaju previše o svom načinu života.

• Biblija ukazuje na predivne događaje koji su pred nama. Ona također upozorava na to da ljudskim institucijama predstoji radikalan preokret globalnih razmjera. Ako želimo doživjeti blagoslove i izbjeći nevolju, moramo hitno poduzeti odlučne korake.

• Neki ljudi znaju što Biblija govori i pokušavaju to primijeniti, ali ipak dopuste da ih životne brige odvuku s pravog puta.

• Jesi li zadovoljan svojim načinom života? Kad planiraš svoje aktivnosti i poslove, razmišljaš li o tome kako će ti planovi utjecati na tvoje dugoročne ciljeve u životu?

[Okvir/slike na stranici 9]

Čemu daješ prednost?

Kojim bi redom posložio dolje navedene stvari? Označi ih brojevima od 1 do 10.

Mnoge od njih zauzimaju mjesto koje im i pripada u životu. Ali kada se nađeš u situaciji da moraš birati, što ti je na prvom mjestu? Što na drugom i tako redom?

Zabava i rekreacija

Posao i karijera

Zdravlje

Vlastita sreća

Bračni drug

Roditelji

Djeca

Lijep dom, dobra odjeća

Želja da se bude najbolji u svemu

Služenje Bogu

[Okvir na stranicama 10 i 11]

Kako odluke koje donosiš utječu na tvoj život i budućnost?

RAZMISLI O SLJEDEĆIM PITANJIMA

ZABAVA I REKREACIJA: Služi li mi rekreacija za opuštanje? Jesu li s njom povezana uzbuđenja i rizici koji mogu ugroziti moje zdravlje ili zbog kojih čak mogu postati invalid? Je li to ”zabava“ koja možda nekoliko sati pruža uzbuđenje, ali može ostaviti trajne i žalosne posljedice? Čak i ako je moj način zabavljanja dobar i koristan, jesam li toliko zaokupljen njime da nemam vremena za važnije stvari?

POSAO I KARIJERA: Radim li zato da imam od čega živjeti ili sam postao rob svog posla? Utječe li loše na moje zdravlje? Što mi je važnije — prekovremeno raditi ili provoditi vrijeme s bračnim drugom i djecom? Ako poslodavac traži da radim nešto što mi savjest ne dopušta ili što često ometa moje duhovne aktivnosti, hoću li popustiti zato da ne izgubim posao?

ZDRAVLJE: Shvaćam li ga olako ili ga čuvam? Pričam li stalno samo o njemu? Pokazujem li da mi je stalo do moje obitelji time što pazim na svoje zdravlje?

VLASTITA SREĆA: Je li mi ona najvažnija? Je li mi više stalo do toga da ugodim sebi ili svom bračnom drugu odnosno obitelji? Postupam li u tom pogledu onako kako bi postupio sluga pravog Boga?

BRAČNI DRUG: Uzimam li u obzir potrebe svog bračnog druga samo kad mi to odgovara? Pokazuju li moji postupci da cijenim svog bračnog druga i poštujem njegovo dostojanstvo? Da li se po načinu na koji postupam s bračnim drugom vidi da vjerujem u Boga?

RODITELJI: Ako sam još vrlo mlad, jesam li poslušan roditeljima i pokazujem li to tako što s njima razgovaram s poštovanjem, obavljam povjerene zadatke, dolazim kući u vrijeme koje oni odrede te se klonim društva i postupaka na koje su me upozorili? Ako sam odrasla osoba, da li s poštovanjem saslušam roditelje? Mogu li računati na mene kad im zatreba pomoć? Ophodim li se s njima kako meni odgovara ili u skladu sa savjetima iz Božje Riječi?

DJECA: Shvaćam li da sam dužan poučiti djecu ispravnim moralnim vrijednostima ili očekujem da će to učiniti škola? Provodim li vrijeme sa svojom djecom ili smatram da su im igračke, televizor ili kompjuter dovoljni? Jesam li dosljedan u ukoravanju svoje djece kad zanemare Božje opomene ili to činim samo kad sam loše volje?

LIJEP DOM, DOBRA ODJEĆA: Što utječe na to koliku pažnju pridajem svom izgledu i materijalnim stvarima? Dojam koji ću ostaviti na susjede? Dobrobit moje obitelji? Činjenica da sam Božji sluga?

ŽELJA DA SE BUDE NAJBOLJI U SVEMU: Smatram li da je važno dobro obaviti posao? No je li mi stalo do toga da uvijek budem najbolji? Smeta li me ako netko napravi nešto bolje od mene?

SLUŽENJE BOGU: Je li mi Božje odobravanje važnije od odobravanja bračnog druga, djece, roditelja ili poslodavca? Jesam li zbog želje za dobrim životnim standardom spreman službu Bogu potisnuti na drugo mjesto u svom životu?

PAŽLJIVO RAZMOTRI ŠTO BIBLIJA SAVJETUJE

Koje mjesto Bog zauzima u tvom životu?

Propovjednik 12:13: ”Boga se boj, i zapovijedi njegove drži, jer to je sve čovjeku.“

ZAPITAJ SE: Pokazujem li svojim životom da razmišljam u skladu s ovim riječima? Da li poslušnost Božjim zapovijedima određuje koliko ću vremena trošiti na obaveze kod kuće, na poslu, u školi ili neki drugi ciljevi i tempo života određuju imam li vremena za Boga?

Kakav je tvoj odnos s Bogom?

Priče Salamunove 3:5, 6: ”Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim, a na svoj razum ne oslanjaj se. Na svim putovima svojim imaj ga na umu, i on će upravljati staze tvoje.“

Matej 4:10: ”Jehovu, svog Boga, obožavaj, i njemu jedinome vrši svetu službu.“

ZAPITAJ SE: Imam li i ja takav stav? Otkrivaju li moje svakodnevne aktivnosti, kao i način na koji se nosim s teškim situacijama, takvo pouzdanje i odanost?

Koliko ti je važno čitanje i proučavanje Biblije?

Ivan 17:3: ”Ovo znači vječni život: da usvajaju spoznaju o tebi, jedinom pravom Bogu, i o onome koga si poslao, Isusu Kristu.“

ZAPITAJ SE: Pokazuje li moj stav prema čitanju Božje Riječi i dubokom razmišljanju o onome što čitam da zaista vjerujem u to što je Isus rekao?

Koliko su ti važni kršćanski sastanci?

Hebrejima 10:24, 25: ”Promišljajmo jedni o drugima da bismo se poticali na ljubav i dobra djela, ne ostavljajući svoje sastanke, (...) tim više što vidite da se približava dan.“

Psalam 122:1: ”Obradovah se kad mi rekoše: hajdemo u dom Jehovin!“

ZAPITAJ SE: Pokazuje li moj način života da ozbiljno shvaćam ove upute iz Božje Riječi? Jesam li prošli mjesec propustio neki kršćanski sastanak zato što sam nečem drugom dao prednost?

Da li revno govoriš drugima o Bogu i njegovom naumu?

Matej 24:14: ”Ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po cijeloj nastanjenoj zemlji za svjedočanstvo (..); i tada će doći kraj.“

Matej 28:19, 20: ”Idite dakle i načinite učenike od ljudi iz svih naroda, (...) učeći ih da drže sve što sam vam zapovjedio.“

Psalam 96:2: ”Pjevajte Jehovi, blagosiljajte ime njegovo, javljajte od dana na dan spasenje njegovo.“

ZAPITAJ SE: Je li mi propovijedanje doista toliko važno koliko bi trebalo biti? Pokazuje li moj udio u njemu da shvaćam ozbiljnost vremena u kojem živimo?

 
Poslednja izmena:
Došao je ’čas suda‘

OTKRIVENJE, posljednja biblijska knjiga, ukazuje na činjenicu da jedan anđeo koji leti posred neba ima ”vječnu dobru vijest da je objavi kao radosnu poruku“. Taj anđeo jakim glasom govori: ”Bojte se Boga i dajte mu slavu, jer je došao čas njegovog suda“ (Otkrivenje 14:6, 7). Taj ’čas suda‘ uključuje kako objavljivanje tako i izvršenje Božje presude. Jedan ”čas“ je relativno kratko vrijeme. Izvršenje presude predstavlja kulminaciju ’posljednjih dana‘, u kojima mi sada živimo (2. Timoteju 3:1).

Za sve koji ljube pravdu ’čas suda‘ dobra je vijest. To je vrijeme kad će Bog donijeti olakšanje svojim slugama kojima ovaj nasilni i bešćutni svijet bez ljubavi nanosi patnju.

Biblija nas sada — prije nego što ’čas suda‘ završi uništenjem ovog zlog svijeta — potiče: ”Bojte se Boga i dajte mu slavu.“ Činiš li to? To uključuje mnogo više od izjave: ”Ja vjerujem u Boga“ (Matej 7:21-23; Jakov 2:19, 20). Zdrav strah pred Bogom trebao bi nas ispuniti strahopoštovanjem. Trebao bi nas odvratiti od činjenja zla (Priče Salamunove 8:13). Trebao bi nam pomoći da ljubimo dobro i mrzimo zlo (Amos 5:14, 15). Ako želimo slaviti Boga, pažljivo ćemo ga slušati. Nećemo biti toliko zauzeti da nemamo vremena za redovito čitanje njegove Riječi, Biblije. Uzdat ćemo se u njega uvijek i svim srcem (Psalam 62:8; Priče Salamunove 3:5, 6). Oni koji ga zaista slave shvaćaju da je on, kao Stvoritelj neba i Zemlje, Vrhovni Vladar, te mu se rado podlažu kao onome tko ima pravo vladati nad njima. Ako uviđamo da moramo više pažnje obratiti ovim stvarima, učinimo to bez oklijevanja.

Vrijeme izvršenja presude o kojem je anđeo govorio naziva se još i ”dan Jehovin“. Jedan takav dan doživio je drevni Jeruzalem godine 607. pr. n. e. zato što njegovi stanovnici nisu slušali upozorenja koja im je Jehova davao preko svojih proroka. Time što su u mislima odlagali Jehovin dan oni su još više ugrozili svoj život. Jehova ih je upozorio: ”Blizu je i ide vrlo brzo“ (Sofonija 1:14). Još jedan ”dan Jehovin“ zadesio je drevni Babilon 539. pr. n. e. (Izaija 13:1, 6). Uzdajući se u svoje utvrde i bogove, Babilonci nisu marili za upozorenja Jehovinih proroka. No Medijci i Perzijanci osvojili su moćni Babilon u jednoj noći.

Što čeka nas danas? Pred nama je još jedan, samo daleko veći, ”dan Jehovin“ (2. Petrova 3:11-14). Bog je izrekao presudu nad ’Babilonom Velikim‘. Prema Otkrivenju 14:8 jedan je anđeo objavio: ”Pao je Babilon Veliki.“ To se već dogodilo. Babilon Veliki više ne može sputavati Jehovine sluge. Raskrinkana je njegova pokvarenost i povezanost s ratovima. Sada se bliži njegovo konačno uništenje. Zato Biblija sve ljude potiče: ”Izađite iz nje [Babilona Velikog] (...) ako ne želite sudjelovati s njom u njenim grijesima, i ako ne želite primiti dio njenih nevolja. Jer su se njeni grijesi nagomilali sve do neba, i Bog se sjetio njenih nepravednih djela“ (Otkrivenje 18:4, 5).

Što je Babilon Veliki? To je sustav religija cijelog svijeta koji je u mnogočemu sličan starom Babilonu (Otkrivenje 17. i 18. poglavlje). Razmotri neke sličnosti:

• Svećenstvo starog Babilona bilo je duboko upleteno u politička zbivanja u državi. Isto je i s mnogim današnjim religijama.

• Babilonski svećenici podržavali su ratove svoje zemlje. Današnje religije često prednjače u pružanju podrške vojnicima kada kreću u rat.

• Učenja i običaji starog Babilona doveli su do teškog nemorala u narodu. Zbog toga što današnji vjerski vođe omalovažavaju biblijske moralne vrijednosti, nemoral je i među svećenicima i među vjernicima sve rašireniji. Treba zapaziti i činjenicu da Otkrivenje opisuje Babilon Veliki kao bludnicu, a to je zato što se on poput bludnice ”prodaje“ kako bi imao naklonost svijeta i političkog sustava.

• Biblija također kaže da Babilon Veliki živi ”u besramnoj raskoši“. U starom Babilonu svećenstvo je steklo jako mnogo posjeda, a imalo je i značajnu ulogu u trgovini. Pored toga što posjeduje sakralne objekte, Babilon Veliki danas ima ogroman udio u ekonomiji i trgovini. Njegova učenja i blagdani donose veliku dobit kako njemu samom tako i drugima u svijetu trgovine.

• Upotreba slika i kipova, vračanje i čaranje bili su uobičajeni u starom Babilonu, kao što su i danas uobičajeni u mnogim područjima. Na smrt se gledalo kao na prijelaz u drugi oblik života. Babilonci su svojim bogovima podigli puno velikih i manjih hramova i ujedno su se protivili Jehovinim slugama. Babilon Veliki ima ista vjerovanja i ponaša se isto.

U davna vremena Jehova je koristio moćne političke i vojne sile kako bi kaznio one koji su uporno prezirali njega i njegovu volju. Tako su Asirci 740. pr. n. e. uništili Samariju. Jeruzalem su 607. pr. n. e. uništili Babilonci, a 70. n. e. Rimljani. Babilon su pak osvojili Medijci i Perzijanci 539. pr. n. e. Biblija je prorekla da će u naše vrijeme političke vlasti (divlja zvijer) napasti ”bludnicu“ i razgolititi je, otkrivajući tako njenu pravu narav. One će je potpuno uništiti (Otkrivenje 17:16).

No hoće li zaista svjetski politički sustav učiniti takvo što? Biblija kaže da će ’Bog tu misao staviti u njihova srca‘ (Otkrivenje 17:17). Bit će to naglo, neočekivano, šokantno, nepredvidljivo, bez postepenog razvoja događaja.

Što ti trebaš poduzeti? Upitaj se: ’Jesam li još uvijek na neki način povezan s nekom religijom uprljanom učenjima i običajima koji pokazuju da je dio Babilona Velikog?‘ Čak i ako ne pripadaš takvoj religiji, mogao bi se zapitati: ’Jesam li dopustio da na mene utječe duh Babilona Velikog?‘ Kakav duh? Duh koji se odražava u toleriranju slobodnog morala, ljubavi prema materijalnim stvarima i užicima umjesto ljubavi prema Bogu te svjesnom zanemarivanju Jehovine Riječi (čak i u naizgled malim stvarima). Dobro razmisli o svom odgovoru.

Da bismo imali Jehovinu naklonost, jako je važno da se po našim djelima i željama vidi da ni u kom pogledu nismo dio Babilona Velikog. Vremena za oklijevanje nema. Upozoravajući nas da će kraj doći iznenada, Biblija kaže: ”Ovako će brzim zamahom biti zbačen Babilon, veliki grad, i više se nikad neće naći“ (Otkrivenje 18:21).

No uništenje Babilona Velikog nije sve što će se zbiti. ’Čas suda‘ ujedno je vrijeme kad će Jehova Bog pozvati na odgovornost cjelokupni politički sustav, vladare i sve koji ignoriraju Njegovu pravednu vlast koja se očituje u nebeskom Kraljevstvu čiji je kralj Isus Krist (Otkrivenje 13:1, 2; 19:19-21). Proročanska vizija zapisana u Danijelu 2:20-45 slikovito prikazuje političke vlasti od vremena starog Babilona do danas kao golemi lik načinjen od zlata, srebra, bakra, željeza i gline. S obzirom na naše dane, proročanstvo kaže: ”Bog će nebeski podignuti kraljevstvo koje se dovijeka neće rasuti.“ A u vezi s onim što će to Kraljevstvo tek učiniti tijekom Jehovinog ’časa suda‘, Biblija kaže: ”Ono će satrti i ukinuti sva ta [ljudska] kraljevstva, a samo će stajati dovijeka“ (Danijel 2:44).

Biblija opominje prave Božje sluge da ne ljube ”ono što je u svijetu“, odnosno način života ovog svijeta koji je otuđen od pravog Boga (1. Ivanova 2:15-17). Pokazuju li tvoje odluke i postupci da si beskompromisno na strani Božjeg Kraljevstva? Je li ti ono zaista na prvom mjestu u životu? (Matej 6:33; Ivan 17:16, 17).

[Okvir na stranici 14]

Kada će doći kraj?

”Sin čovječji dolazi u čas kada to ne mislite“ (Matej 24:44).

”Bdijte (...) jer ne znate ni dan ni čas“ (Matej 25:13).

”Neće zakasniti“ (Habakuk 2:3).

[Okvir na stranici 14]

Kako bi izgledao tvoj život da znaš kada će doći kraj?

Pretpostavimo da sa sigurnošću znaš da predstojeće izvršenje Božje presude neće doći za bar još nekoliko godina. Bi li to utjecalo na tvoj način života? Ako ovaj stari svijet već traje duže nego što si očekivao, je li zbog toga popustila tvoja gorljivost u Jehovinoj službi? (Hebrejima 10:36-38).

To što ne znamo točno vrijeme daje nam priliku da pokažemo služimo li Bogu iz ispravnih motiva. Oni koji poznaju Jehovu svjesni su da biti revan pred sam kraj ništa ne znači za Boga koji vidi kakvo je čije srce (Jeremija 17:10; Hebrejima 4:13).
 
Poslednja izmena:
Jehova je onima koji ga zaista vole uvijek na prvom mjestu. Pravi kršćani rade kao i svi drugi ljudi. Međutim, cilj im nije obogatiti se, već imati dovoljno sredstava za život, kako za svoje potrebe tako i da nešto mogu podijeliti s drugima (Efežanima 4:28; 1. Timoteju 6:7-12). Isto tako, oni se vole primjereno rekreirati i opustiti te povremeno izaći iz kolotečine, ali to čine zato da bi se odmorili i povratili snagu, a ne jednostavno zato što to i drugi rade (Marko 6:31; Rimljanima 12:2). Njima je užitak vršiti Božju volju i u tom su pogledu poput Isusa Krista (Psalam 37:4; 40:8).

Pravi kršćani žele živjeti i služiti Jehovi zauvijek. Ta nada nije manje dragocjena zato što određene blagoslove moraju čekati malo duže nego što su neki možda očekivali.

[Okvir/slika na stranici 15]

Sporno pitanje o pravu vladanja

Da bismo razumjeli zašto Bog dopušta tolike patnje, prvo moramo razumjeti sporno pitanje o pravu vladanja.

Budući da je Jehova Stvoritelj, on ima pravo vladati nad Zemljom i svim njenim stanovnicima. Međutim, Biblija objašnjava da je rano u ljudskoj povijesti Jehovino pravo vladanja dovedeno u pitanje. Sotona Ðavo tvrdio je da Jehova postavlja bespotrebna ograničenja, da je slagao našim praroditeljima u vezi s time što će se dogoditi ako zanemare Božji zakon i budu neovisni te da bi bilo puno bolje kad bi oni sami, bez Boga, upravljali svojim životom (1. Mojsijeva 2. i 3. poglavlje).

Da je Bog smjesta uništio te buntovnike, time bi dokazao svoju moć, ali ne bi riješio sporna pitanja. Umjesto da uništi buntovnike istog trena, Jehova je dopustio da sva razumom obdarena stvorenja vide rezultate pobune. Iako je zbog toga došlo do patnje, mi smo time dobili priliku da se rodimo i živimo.

Pored toga, Jehova je, plativši visoku cijenu, s ljubavlju omogućio ljudima koji će ga slušati i pokazivati vjeru u otkupnu žrtvu njegovog Sina oslobođenje od grijeha i njegovih posljedica te život u Raju. Ako bude potrebno, on to može učiniti i putem uskrsnuća iz mrtvih.

Vrijeme potrebno za rješavanje spornog pitanja ujedno daje Božjim slugama priliku da pokažu hoće li Jehovi Bogu uzvratiti ljubav i dokazati mu svoju vjernost pod svim okolnostima. Sporno pitanje o Božjem pravu vladanja, kao i s tim povezano pitanje čovjekove vjernosti Bogu, mora se riješiti kako bi se u cijelom svemiru osiguralo poštivanje njegovog zakona. Bez toga nikada neće biti istinskog mira.

[Bilješka]

Ova sporna pitanja i njihovo značenje detaljnije se razmatraju u knjizi Približi se Jehovi, koju su objavili Jehovini svjedoci.

[Slika]

Svjetski politički sustav doći će svom kraju

 
Budnost im je spasila život

ISUS KRIST upozorio je da će židovskom sustavu i hramu u Jeruzalemu, kao njegovom središtu, doći kraj. On nije precizirao vrijeme kada će se to zbiti, ali je naveo događaje koji će prethoditi tom uništenju. Svoje je učenike potaknuo da bdiju i napuste opasno područje.

Isus je prorekao: ”Kad vidite Jeruzalem opkoljen utaborenim vojskama, tada znajte da se približilo njegovo opustošenje.“ Također je rekao: ”Kad ugledate odvratnu stvar koja uzrokuje opustošenje (...) kako stoji na svetom mjestu (...), tada neka oni koji su u Judeji bježe u gore.“ Isus je opomenuo svoje učenike da se ne smiju vraćati kako bi spasili svoje materijalne stvari. Bijeg je bio jedini način da spase život (Luka 21:20, 21; Matej 24:15, 16).

S ciljem da uguši pobunu koja je već duže trajala, Cestije Gal je 66. n. e. poveo rimsku vojsku na Jeruzalem. Čak je ušao u grad i započeo s opsadom hrama. Gradom je zavladao metež. Oni koji su bdjeli vidjeli su da je katastrofa blizu. Ali kako će pobjeći? Cestije Gal neočekivano je naredio povlačenje. Židovski pobunjenici krenuli su u potjeru za njegovom vojskom. To je bilo vrijeme da se bježi iz Jeruzalema i cijele Judeje!

Rimska vojska pod zapovjedništvom Vespazijana i njegovog sina Tita vratila se sljedeće godine. Rat je zahvatio cijelu zemlju. Početkom 70. n. e. Rimljani su oko Jeruzalema izgradili ”utvrđenje od zašiljenih stupova“. Ovaj put se nije moglo bježati (Luka 19:43, 44). U gradu su izbile krvave borbe između raznih političkih frakcija. One koji su preživjeli taj pokolj Rimljani su ili ubili ili odveli u zarobljeništvo. Grad i njegov hram potpuno su razoreni. Prema Josipu Flaviju, židovskom povjesničaru iz prvog stoljeća, patnja i smrt snašle su više od milijun Židova. Hram nikada nije ponovo sagrađen.

Da su kršćani 70. n. e. još uvijek bili u Jeruzalemu, bili bi ubijeni ili zarobljeni zajedno s ostalima. No, drevni povjesničari zapisali su da su kršćani poslušali Božje upozorenje i pobjegli iz Jeruzalema i cijele Judeje u gore istočno od rijeke Jordana. Neki su otišli u Pelu, grad u području Pereje. Svi su oni napustili Judeju i nisu se vratili. Poslušali su Isusovo upozorenje i ostali na životu.

Shvaćaš li ozbiljno upozorenja iz pouzdanih izvora?

Nakon brojnih upozorenja koja se nisu obistinila, mnogi ljudi počeli su sva upozorenja shvaćati olako. Međutim, poslušaš li upozorenje, to ti može spasiti život.

U Kini se 1975. ljude upozoravalo da će doći do potresa. U tome su sudjelovali državni službenici. Stanovništvo je poslušalo upozorenja. Spašeno je tisuće života.

U travnju 1991. filipinski seljaci koji su živjeli na obroncima planine Pinatubo primijetili su da planina izbacuje paru i pepeo. Nakon što je dva mjeseca pratio stanje, Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju objavio je da će uskoro izbiti erupcija. Na tisuće ljudi odmah je evakuirano iz tog područja. Ujutro 15. lipnja više od osam kubičnih kilometara smrvljenog vulkanskog materijala uz strahovitu je eksploziju izbačeno u zrak, a potom je prekrilo cijelo to područje. Budući da je upozorenje ozbiljno shvaćeno, spašeno je tisuće života.

Biblija upozorava na kraj sadašnjeg zlog svijeta. Mi sada živimo u posljednjim danima. Bdiješ li dok se kraj približava? Činiš li nešto kako bi ostao izvan opasne zone? Pomažeš li drugima da izađu iz nje i shvaćaš li koliko je to hitno?

[Slika na stranici 20]

Kad je iz planine Pinatubo izbio vulkanski pepeo, mnogi su preživjeli zato što su poslušali upozorenje

[Slika na stranici 21]

Kršćani koji su poslušali Isusovo upozorenje ostali su na životu kad je 70. n. e. razoren Jeruzalem
 
Poslednja izmena:
”Nisu obratili pažnju“

NEMAR i ignoriranje upozorenja mogu dovesti do velike nesreće.

Godine 1974. grad Darwin u Australiji bio je usred priprema za blagdane kad su sirene oglasile približavanje jednog ciklona. Ali nijedan ciklon već oko 30 godina nije u tom gradu prouzročio štetu. Zašto bi se sada išta dogodilo? Većina stanovnika nije pridavala veliku pažnju ovoj opasnosti sve dok siloviti vjetar nije počeo trgati krovove i rušiti zidove kuća u koje su se ljudi posakrivali. Grad se do sljedećeg jutra pretvorio u potpunu pustoš.

U Kolumbiji je u studenome 1985. došlo do erupcije jednog vulkana. Topljenjem snijega i leda nastale su bujice blata u kojima je stradalo više od 20 000 stanovnika grada Armera. Zar ih nitko nije upozorio? Planina je mjesecima podrhtavala. Međutim, naviknuti na život blizu vulkana, mnogi ljudi u Armeru bili su bezbrižni. Državni službenici upozoreni su da će vrlo brzo doći do erupcije, no nisu učinili gotovo ništa da bi upozorili ljude. Čak se putem radija ljude uvjeravalo da nemaju razloga za brigu. Preko razglasa u crkvi poticalo ih se da budu smireni. Tijekom jedne večeri izbile su dvije velike eksplozije. Bi li u takvoj situaciji ostavio sve što imaš i pobjegao? Samo je malo ljudi to učinilo dok nije bilo prekasno.

Geolozi uglavnom mogu prilično točno predvidjeti gdje će doći do potresa. No rijetko mogu odrediti točno vrijeme njegovog pojavljivanja. Godine 1999. potresi diljem svijeta odnijeli su 20 000 života. Mnogi koji su poginuli mislili su da im se takvo što nikada neće dogoditi.

Kako reagiraš na upozorenja koja dolaze od samog Boga?

Biblija je puno unaprijed jasno navela događaje koji će obilježavati posljednje dane. Opisujući te dane ona nas potiče da se sjetimo ’Noinih dana‘. ”U tim danima prije potopa“ ljudi su bili zaokupljeni svakodnevnim stvarima, premda ih je nesumnjivo zabrinjavao veliki porast nasilja. Bog ih je upozoravao preko svog sluge Noe, ali oni ”nisu obratili pažnju dok nije došao potop i sve ih izbrisao“ (Matej 24:37-39). Da si živio u to vrijeme, bi li poslušao upozorenje? A da li ga sada slušaš?

Što bi bilo da si živio u Sodomi (gradu pored Mrtvog mora) u danima Abrahamovog nećaka Lota? Kraj je izgledao poput raja. U gradu je vladalo blagostanje. Ljudi su bili bezbrižni. Oni su ’jeli, pili, kupovali, prodavali, sadili i gradili‘. No društvo u kojem su živjeli ujedno je bilo krajnje nemoralno. Bi li primio k srcu upozorenje kad bi čuo Lota kako otvoreno osuđuje zle postupke? Bi li ga poslušao kad bi ti rekao da je Bog odlučio uništiti Sodomu ili bi to smatrao šalom, poput mladića koji su Lotu trebali postati zetovi? Bi li možda počeo bježati, a onda se okrenuo kao Lotova žena? Iako ljudi nisu vjerovali upozorenju, onog dana kad je Lot izašao iz Sodome ”s neba je pala kiša vatre i sumpora i sve ih uništila“ (Luka 17:28, 29).

I danas većina ljudi ne obraća pažnju. No ovi primjeri sačuvani su u Božjoj Riječi kao upozorenje i poticaj da BDIJEMO.

[Okvir/slika na stranici 22]

Je li opći potop bio stvaran događaj?

Mnogi kritičari kažu da nije. No Biblija kaže da jest.

Sam Isus Krist govorio je o njemu, budući da ga je promatrao dok je živio na nebu.

[Okvir/slika na stranici 23]

Jesu li Sodoma i Gomora zaista bile uništene?

Arheologija potvrđuje taj događaj.

O njemu govori svjetovna povijest.

Isus Krist posvjedočio je istinitost tog događaja, a spominje ga se u čak 14 biblijskih knjiga.

 
”Da ne dođete u iskušenje“

”Bdijte i neprestano se molite, da ne dođete u iskušenje“ (MATEJ 26:41).

PRITISAK je bio vrlo velik, dotad najjači. Približavao se kraj zemaljskog života Isusa Krista, Božjeg Sina. Isus je znao da će uskoro biti uhapšen, osuđen na smrt i pribijen na mučenički stup. Znao je i to da će svaka njegova odluka i svaki njegov postupak utjecati na Očevo ime. Osim toga, Isus je bio svjestan da budućnost cijelog čovječanstva ovisi o njemu. Što je učinio pod tolikim pritiskom?

2 Isus je sa svojim učenicima otišao u Getsemanski vrt. To je mjesto osobito volio. Tamo se malo udaljio od svojih učenika. Kad je bio sam, molio je svog nebeskog Oca za snagu i otvorio mu svoje srce u usrdnoj molitvi — ne jednom, već tri puta. Iako je bio savršen, Isus nije smatrao da sam može podnijeti takav pritisak (Matej 26:36-44).

3 I mi smo danas pod velikim pritiskom. Ranije u ovoj brošuri razmotrili smo dokaze da živimo u posljednjim danima ovog zlog svijeta. Iskušenja i pritisci Sotoninog svijeta sve su veći. Odluke i postupci nas koji tvrdimo da služimo pravom Bogu stvaraju određenu sliku o njegovom imenu te snažno utječu na naš izgled za život u novom svijetu. Mi volimo Jehovu. Isto tako, htjeli bismo ’ustrajati do kraja‘ — do kraja našeg života ili ovog svijeta, što god se prije dogodi (Matej 24:13). No kako možemo zadržati na umu da je kraj jako blizu te ostati budni?

4 Znajući da će njegovi učenici — kako oni u prvom stoljeću tako i oni danas — također biti pod pritiskom, Isus je rekao: ”Bdijte i neprestano se molite, da ne dođete u iskušenje“ (Matej 26:41). Što ove riječi znače za nas danas? S kakvim se to iskušenjem suočavaš? Kako možeš bdjeti?

O kakvom je iskušenju riječ?

5 Svi se mi svakog dana suočavamo s iskušenjem da upadnemo u ’Ðavlovu zamku‘ (2. Timoteju 2:26). Biblija nas upozorava da su Jehovini sluge posebna Sotonina meta (1. Petrova 5:8; Otkrivenje 12:12, 17). S kojim ciljem? Cilj mu nije isključivo da nam uzme život. Sotona ništa ne postiže ako umremo vjerni Bogu. On dobro zna da će Jehova, kad bude smatrao da je vrijeme, putem uskrsnuća vratiti život umrlima (Luka 20:37, 38).

6 Sotona želi uništiti nešto što je čak vrednije od našeg sadašnjeg života, a to je naša vjernost Bogu. On svim silama želi dokazati da nas može odvratiti od Jehove. Stoga, ako nas uspije navesti da budemo nevjerni Bogu — da prestanemo propovijedati dobru vijest ili držati se kršćanskih moralnih mjerila — Sotona je odnio još jednu pobjedu (Efežanima 6:11-13). Zato nas Kušač stalno iskušava (Matej 4:3).

7 Sotona se koristi raznim ’spletkama‘ (Efežanima 6:11). Može nas iskušavati materijalizmom, strahom, sumnjama ili željom za užicima. No jedna od njegovih najdjelotvornijih metoda je obeshrabrenje. Kao onaj koji lukavo iskorištava svaku priliku, on zna da nas malodušnost može oslabiti, učiniti nas ranjivima (Priče Salamunove 24:10). Zato kad ’iznemognemo i oslabimo‘, on nas tada osobito pokušava navesti da odustanemo (Psalam 38:8).

8 Što smo bliže kraju posljednjih dana, čini se da razloga za obeshrabrenje ima sve više, a mi nismo imuni na njih. (Vidi okvir ”Neki uzroci obeshrabrenja“.) No bez obzira na uzrok, obeshrabrenje nam može oduzeti snagu. ’Iskupljivati povoljno vrijeme‘ za duhovne aktivnosti koje smo dužni činiti — primjerice proučavanje Biblije, kršćanske sastanke i službu propovijedanja — može biti problem ako si fizički, psihički i emocionalno iscrpljen (Efežanima 5:15, 16). Ne zaboravi da te Kušač želi navesti da odustaneš. Ali sada nije vrijeme da usporimo ili zaboravimo u kojem vremenu živimo! (Luka 21:34-36). Kako se možeš oduprijeti iskušenju i ostati budan? Razmotri četiri prijedloga koja ti mogu pomoći.

”Neprestano se molite“

9 Osloni se na Jehovu putem molitve. Sjeti se Isusa u Getsemanskom vrtu. Što je učinio kad je bio pod snažnim emocionalnim pritiskom? Obratio se Jehovi za pomoć moleći se tako usrdno da ’mu je znoj postao kao kapi krvi koje su padale na zemlju‘ (Luka 22:44). Razmisli malo o tome. Isus je jako dobro poznavao Sotonu. S neba je promatrao sve što je Sotona činio kako bi Božje sluge uhvatio u zamku. Pa ipak, Isus nije smatrao da će bez ikakvih problema nadvladati bilo što čime ga Kušač bude iskušavao. Ako je savršeni Božji Sin osjećao potrebu da moli za Božju pomoć i snagu, koliko bismo više to mi trebali činiti! (1. Petrova 2:21).

10 Sjeti se također da je Isus, nakon što je učenike potaknuo da se ’neprestano mole‘, rekao: ”Duh je, istina, gorljiv, ali tijelo je slabo“ (Matej 26:41). O čijem je tijelu Isus govorio? Pa sigurno ne o svom, jer njegovo savršeno ljudsko tijelo nije imalo nikakve slabosti (1. Petrova 2:22). No učenici su bili u drugačijoj situaciji. Oni su zbog naslijeđene nesavršenosti i grešnih naginjanja naročito trebali pomoć da se odupru iskušenju (Rimljanima 7:21-24). Zato ih je Isus potaknuo — a i sve prave kršćane nakon njih — da mole za pomoć kako bi se oduprli iskušenju (Matej 6:13). Jehova odgovara na takve molitve (Psalam 65:2). Kako? Na najmanje dva načina.

11 Kao prvo, Bog nam pomaže da prepoznamo iskušenja. Sotonina su iskušenja poput zamki postavljenih na mračnom putu. Ako zamku ne vidiš, lako možeš upasti u nju. Jehova preko Biblije i biblijskih publikacija rasvjetljuje Sotonine zamke i tako nam pomaže da ih izbjegnemo. Godinama nas naša literatura te kongresi i pokrajinski sastanci stalno upozoravaju na opasnosti kao što su strah od čovjeka, spolni nemoral, materijalizam i druga iskušenja kojima se Sotona služi (Priče Salamunove 29:25; 1. Korinćanima 10:8-11; 1. Timoteju 6:9, 10). Zar nisi zahvalan Jehovi što nas upozorava na Sotonine zamke? (2. Korinćanima 2:11). Sva takva upozorenja predstavljaju odgovor na tvoje molitve za pomoć da se odupreš iskušenju.

12 Kao drugo, Jehova na naše molitve odgovara tako što nam daje snagu da podnesemo iskušenje. Njegova Riječ kaže: ”Bog (...) neće dopustiti da budete iskušani preko onoga što možete nositi, nego će s iskušenjem on stvoriti i izlaz“ (1. Korinćanima 10:13). Ako se nastavimo oslanjati na Boga, on nikada neće dozvoliti da iskušenje postane toliko jako da nam ponestane duhovne snage za daljnju borbu. Kako Bog ’stvara izlaz‘ za nas? On ’daje svetog duha onima koji ga mole‘ (Luka 11:13). Božji duh nam može pomoći da se sjetimo biblijskih načela koja će ojačati našu želju za ispravnim postupanjem i pomoći nam da donosimo mudre odluke (Ivan 14:26; Jakov 1:5, 6). On nam može pomoći u razvijanju osobina potrebnih za nadvladavanje grešnih sklonosti (Galaćanima 5:22, 23). Božji duh čak može potaknuti naše suvjernike da nam budu ”pomoć koja jača“ (Kološanima 4:11). Zar nisi zahvalan što Jehova na ove načine odgovara na tvoje molitve, pokazujući time da te voli?
 
Poslednja izmena:
Budi realan u svojim očekivanjima

13 Da bismo ostali budni, moramo biti realni u svojim očekivanjima. Zbog životnih pritisaka svi se ponekad umorimo. No moramo zapamtiti da nam Bog nikada nije obećao život bez problema u ovom starom svijetu. Čak su i u biblijska vremena Božji sluge proživljavali nevolje — proganjanje, siromaštvo, potištenost i bolest (Djela apostolska 8:1; 2. Korinćanima 8:1, 2; 1. Solunjanima 5:14; 1. Timoteju 5:23).

14 Ni mi danas nismo pošteđeni problema. Možda doživljavamo proganjanje, imamo financijske probleme, borimo se s depresijom, bolesni smo ili nas muči nešto drugo. Kad bi nas Jehova čudom zaštitio od svih nevolja, zar to ne bi Sotoni pružilo priliku da se ruga Jehovi? (Priče Salamunove 27:11). Da, Jehova dopušta da njegovi sluge budu iskušani i ispitani, a to ponekad uključuje čak i smrt od ruku protivnika (Ivan 16:2).

15 No što je onda Jehova obećao? Kao što je prije spomenuto, on je obećao da će nam pomoći izdržati bilo koje iskušenje pod uvjetom da se potpuno uzdamo u njega (Priče Salamunove 3:5, 6). Putem svoje Riječi, svog duha i organizacije on nam pruža duhovnu zaštitu, pomažući nam da ostanemo s njim u dobrom odnosu. Ako sačuvamo taj odnos, bit ćemo pobjednici čak i ako umremo. Boga ništa ne može spriječiti da nagradi svoje vjerne sluge, čak ni njihova smrt (Hebrejima 11:6). A u novom svijetu, koji je sada već vrlo blizu, Jehova će sigurno ispuniti sva preostala divna obećanja i izliti blagoslove na sve one koji ga ljube (Psalam 145:16).

Imaj na umu sporna pitanja

16 Da bismo ustrajali do kraja, moramo imati na umu važna sporna pitanja zbog kojih Bog dopušta zlo. Ako nam se ponekad naši problemi učine preteškima te dođemo u iskušenje da dignemo ruke od svega, trebamo se sjetiti da je Sotona osporio Jehovino pravo vladanja. Osim toga, taj je varalica doveo u pitanje odanost i čestitost Božjih slugu (Job 1:8-11; 2:3, 4). Ta sporna pitanja i način na koji ih je Jehova odlučio riješiti važniji su čak od našeg života. Kako to?

17 Bog je privremenim dopuštanjem patnji i drugim ljudima dao vremena kako bi mogli prihvatiti istinu. Razmisli o ovome: Isus je patio da bismo mi dobili vječni život (Ivan 3:16). Zar nismo zahvalni za to? A jesmo li spremni još malo izdržati kako bi i drugi mogli dobiti život? Budemo li imali na umu da je Jehovina mudrost daleko iznad naše, bit će nam lakše ustrajati do kraja (Izaija 55:9). On će okončati zlo u vrijeme koje je najbolje da se sporna pitanja zauvijek riješe i pritom će uzeti u obzir našu vječnu dobrobit. Doista, nije li to najbolji način da se riješe ova pitanja? Kod Boga nema nepravde! (Rimljanima 9:14-24).

”Približite se Bogu“

18 Da bismo uvijek bili svjesni vremena u kojem živimo, moramo biti bliski s Jehovom. Nikad nemoj zaboraviti da Sotona čini sve što može kako bi uništio naš dobar odnos s Jehovom. Sotona nas želi uvjeriti da kraj nikada neće doći i da nema svrhe propovijedati dobru vijest i živjeti po biblijskim moralnim mjerilima. Ali on je ”lažac i otac laži“ (Ivan 8:44). Moramo se odlučno ’suprotstavljati Ðavlu‘. Naš odnos s Jehovom nikada ne smijemo olako shvaćati. Biblija nam daje savjet pun ljubavi: ”Približite se Bogu, i on će se približiti vama“ (Jakov 4:7, 8). Kako se možeš približiti Jehovi?

19 Molitva i duboko razmišljanje prijeko su potrebni. Kad ti se životni pritisci čine neizdrživima, otvoreno izrazi Jehovi svoje misli i osjećaje. Što su tvoje molitve konkretnije, to ćeš lakše uočavati njegove odgovore. Odgovor možda neće uvijek biti baš ono što si očekivao, no ako zaista želiš slaviti Boga i ostati mu vjeran, on će ti pomoći da ustraješ (1. Ivanova 5:14). Kad osjetiš njegovo vodstvo u svom životu, to će te potaknuti da mu se približiš. Čitanje Biblije i razmišljanje o Jehovinim osobinama i postupcima koji su u njoj otkriveni također je jako važno. Razmišljanje ti pomaže da ga bolje upoznaš, ono duboko utječe na srce i produbljuje tvoju ljubav prema Bogu (Psalam 19:14). A ta će ti ljubav više od bilo čega drugoga pomoći da se odupreš iskušenju i ostaneš budan (1. Ivanova 5:3).

20 Da bismo ostali bliski s Jehovom, također je važno da smo bliski s našim suvjernicima. O tome govori posljednji dio ove brošure.

PITANJA ZA PONAVLJANJE

• Što je Isus učinio kad je pred kraj svog života bio pod vrlo jakim pritiskom, i na što je potaknuo svoje učenike? (odl. 1-4)

• Zašto su Jehovini sluge Sotonina meta, i kako nas on iskušava? (odl. 5-8)

• Zašto je za nadvladavanje iskušenja važno neprestano se moliti (odl. 9-12), biti realan u svojim očekivanjima (odl. 13-15), imati na umu sporna pitanja (odl. 16, 17) i ’približiti se Bogu‘ (odl. 18-20)?

[Okvir na stranici 25]

Neki uzroci obeshrabrenja

Bolest i starost. Kronična bolest ili poodmakla dob i ograničenja koja s njom dolaze mogu biti uzrok potištenosti budući da ne možemo dati više u službi Bogu (Hebrejima 6:10).

Razočaranje. Lako se možemo obeshrabriti ako ne nailazimo na odaziv dok se trudimo propovijedati Božju Riječ (Priče Salamunove 13:12).

Osjećaj bezvrijednosti. Osoba koja je godinama bila zlostavljana može osjećati da je nitko, čak ni Jehova, ne voli (1. Ivanova 3:19, 20).

Povrijeđeni osjećaji. Netko koga je suvjernik duboko povrijedio može postati silno uznemiren i doći u kušnju da prestane ići na kršćanske sastanke i u službu propovijedanja (Luka 17:1).

Proganjanje. Oni koji ne dijele tvoja vjerska uvjerenja mogu ti se rugati, protiviti ili te čak progoniti (2. Timoteju 3:12; 2. Petrova 3:3, 4).

[Slika na stranici 26]

Isus nas je potaknuo da se ’neprestano molimo‘ za pomoć dok se borimo s iskušenjima
 
Poslednja izmena:
”Prije svega, imajte žarku ljubav“

”Svemu se kraj približio. (...) Prije svega, imajte žarku ljubav jedan prema drugome“ (1. PETROVA 4:7, 8).

ISUS je znao da su posljednji sati koje će provesti s apostolima vrlo dragocjeni. Znao je što ih sve čeka. Pred njima je bio izuzetno velik posao, a ljudi će ih mrziti i proganjati, baš kao i njega samog (Ivan 15:18-20). Posljednje noći koju su proveli zajedno Isus ih je više puta podsjetio da trebaju ’ljubiti jedan drugoga‘ (Ivan 13:34, 35; 15:12, 13, 17).

2 Apostol Petar, koji je te noći bio s Isusom, shvatio je važnost njegovih riječi. Nakon više godina, malo prije razorenja Jeruzalema, Petar je istaknuo važnost ljubavi. Kršćane je savjetovao: ”Svemu se kraj približio. (...) Prije svega, imajte žarku ljubav jedan prema drugome“ (1. Petrova 4:7, 8). Petrove riječi vrlo su važne za one koji žive u ”posljednjim danima“ ovog sadašnjeg svijeta (2. Timoteju 3:1). Što je ’žarka ljubav‘? Zašto je važno da prema drugima osjećamo takvu ljubav? Kako je možemo pokazivati?

Što je ’žarka ljubav‘?

3 Mnogi misle da je ljubav osjećaj koji se mora spontano pojaviti. No Petar nije govorio o bilo kakvoj ljubavi. On je govorio o najuzvišenijoj vrsti ljubavi. Riječ ”ljubav“ u 1. Petrovoj 4:8 prijevod je grčke riječi agápe. Ta riječ označava nesebičnu ljubav koju pokreću i vode načela. U jednom biblijskom priručniku stoji: ”Agape je ljubav koju se može od nekoga zahtijevati, budući da ona nije prvenstveno stvar osjećaja, već volje i odlučnosti da se postupa na određeni način.“ Budući da smo naslijedili sklonost prema sebičnosti, trebamo nešto što će nas podsjećati da jedni drugima pokazujemo ljubav u skladu s Božjim načelima (1. Mojsijeva 8:21; Rimljanima 5:12).

4 Naravno, to ne znači da moramo voljeti jedni druge iz pukog osjećaja dužnosti. Agápe ujedno podrazumijeva toplinu i osjećajnost. Petar je rekao da moramo imati ”žarku [doslovno: široku] ljubav jedan prema drugome“. Ipak, takva ljubav zahtijeva trud. O grčkoj riječi koja je prevedena sa ”žarka“ jedan učenjak kaže: ”Ona posreduje misao o sportašu koji napinje mišiće dok posljednji atom snage ulaže u završetak trke.“

5 Dakle, ljubav ne bismo smjeli pokazivati samo onda kad nam je to lako ili samo određenim osobama. Kršćanska ljubav zahtijeva od nas da ”raširimo“ svoje srce, odnosno da ljubav pokazujemo čak i kad je to teško činiti (2. Korinćanima 6:11-13). Naravno, ovu vrstu ljubavi moramo razvijati i truditi se da je pokazujemo, kao što jedan sportaš mora trenirati i truditi se da poboljša svoje vještine. Zašto je to toliko važno? Radi se o najmanje tri razloga.

Zašto trebamo voljeti jedni druge?

6 Kao prvo, ”jer je ljubav od Boga“ (1. Ivanova 4:7). Jehova, od kojeg potječe ova predivna osobina, nama je prvi pokazao ljubav. Apostol Ivan napisao je: ”Po ovom se Božja ljubav očitovala u našem slučaju, po tome što je Bog poslao svog jedinorođenog Sina u svijet da bismo preko njega dobili život“ (1. Ivanova 4:9). Božji Sin bio je ’poslan‘ tako što je postao čovjek, izvršio svoju službu i umro na mučeničkom stupu — a sve to ’da bismo dobili život‘. Na koji način možemo pokazati da smo zahvalni za taj najveći izraz Božje ljubavi? Ivan kaže: ”Ako je Bog tako ljubio nas, onda smo i mi dužni ljubiti jedan drugoga“ (1. Ivanova 4:11). Zapazi da je Ivan napisao: ”Ako je Bog tako ljubio nas“ — ne samo tebe nego nas. Smisao je jasan: Ako Bog voli našu braću i sestre, tada ih i mi moramo voljeti.

7 Kao drugo, osobito je važno da sada još više ljubimo jedni druge pomažući svojoj braći koja trebaju pomoć, jer se ’svemu kraj približio‘ (1. Petrova 4:7). Živimo u ’kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj‘ (2. Timoteju 3:1). Zbog današnjeg stanja u svijetu, elementarnih nepogoda i protivljenja svi proživljavamo teške situacije. U teškim okolnostima trebamo se još više zbližiti jedni s drugima. Žarka ljubav snažno će nas ujediniti i potaknuti da se ’brinemo jedni za druge‘ (1. Korinćanima 12:25, 26).

8 Kao treće, moramo se međusobno voljeti ako ne želimo ’dati mjesta Ðavlu‘, odnosno pružiti mu priliku da nas iskoristi za svoje ciljeve (Efežanima 4:27). Sotona samo čeka priliku da iskoristi nesavršenost naših suvjernika — njihove slabosti, mane i nedostatke — kao kamen spoticanja. Hoćemo li se zbog nečije nepromišljene primjedbe ili neljubaznog postupka odvojiti od skupštine? (Priče Salamunove 12:18). Nećemo ako među nama vlada žarka ljubav! Takva nam ljubav pomaže da sačuvamo mir i ujedinjeno služimo Bogu rame uz rame (Sofonija 3:9).

Kako drugima pokazivati ljubav

9 Ljubav se prvo pokazuje u obitelji. Isus je rekao da će se njegove prave sljedbenike prepoznati po međusobnoj ljubavi (Ivan 13:34, 35). Ljubav mora biti očita ne samo u skupštini već i u obitelji — između bračnih drugova te između roditelja i djece. Nije dovoljno samo osjećati ljubav prema članovima obitelji već im je trebamo i pokazati konkretnim djelima.

10 Kako bračni drugovi mogu jedno drugome pokazivati ljubav? Muž koji doista voli svoju ženu pokazuje da je cijeni i riječima i djelima, u javnosti i nasamo. On poštuje njeno dostojanstvo te uvažava njena razmišljanja, gledišta i osjećaje (1. Petrova 3:7). On njenu dobrobit stavlja ispred svoje i brine se najbolje što može za njene materijalne, duhovne i emocionalne potrebe (Efežanima 5:25, 28). Žena koja zaista voli svog muža ’duboko ga poštuje‘ čak i ako on ne ispuni uvijek sva njena očekivanja (Efežanima 5:22, 33). Ona ga podupire, podložna mu je i nije prezahtjevna te mu pomaže da ostanu usredotočeni na duhovne stvari (1. Mojsijeva 2:18; Matej 6:33).
 
Poslednja izmena:
Jehova je onima koji ga zaista vole uvijek na prvom mjestu. Pravi kršćani rade kao i svi drugi ljudi. Međutim, cilj im nije obogatiti se, već imati dovoljno sredstava za život, kako za svoje potrebe tako i da nešto mogu podijeliti s drugima (Efežanima 4:28; 1. Timoteju 6:7-12). Isto tako, oni se vole primjereno rekreirati i opustiti te povremeno izaći iz kolotečine, ali to čine zato da bi se odmorili i povratili snagu, a ne jednostavno zato što to i drugi rade (Marko 6:31; Rimljanima 12:2). Njima je užitak vršiti Božju volju i u tom su pogledu poput Isusa Krista (Psalam 37:4; 40:8).

Pravi kršćani žele živjeti i služiti Jehovi zauvijek. Ta nada nije manje dragocjena zato što određene blagoslove moraju čekati malo duže nego što su neki možda očekivali.

[Okvir/slika na stranici 15]

Sporno pitanje o pravu vladanja

Da bismo razumjeli zašto Bog dopušta tolike patnje, prvo moramo razumjeti sporno pitanje o pravu vladanja.

Budući da je Jehova Stvoritelj, on ima pravo vladati nad Zemljom i svim njenim stanovnicima. Međutim, Biblija objašnjava da je rano u ljudskoj povijesti Jehovino pravo vladanja dovedeno u pitanje. Sotona Ðavo tvrdio je da Jehova postavlja bespotrebna ograničenja, da je slagao našim praroditeljima u vezi s time što će se dogoditi ako zanemare Božji zakon i budu neovisni te da bi bilo puno bolje kad bi oni sami, bez Boga, upravljali svojim životom (1. Mojsijeva 2. i 3. poglavlje).

Da je Bog smjesta uništio te buntovnike, time bi dokazao svoju moć, ali ne bi riješio sporna pitanja. Umjesto da uništi buntovnike istog trena, Jehova je dopustio da sva razumom obdarena stvorenja vide rezultate pobune. Iako je zbog toga došlo do patnje, mi smo time dobili priliku da se rodimo i živimo.

Pored toga, Jehova je, plativši visoku cijenu, s ljubavlju omogućio ljudima koji će ga slušati i pokazivati vjeru u otkupnu žrtvu njegovog Sina oslobođenje od grijeha i njegovih posljedica te život u Raju. Ako bude potrebno, on to može učiniti i putem uskrsnuća iz mrtvih.

Vrijeme potrebno za rješavanje spornog pitanja ujedno daje Božjim slugama priliku da pokažu hoće li Jehovi Bogu uzvratiti ljubav i dokazati mu svoju vjernost pod svim okolnostima. Sporno pitanje o Božjem pravu vladanja, kao i s tim povezano pitanje čovjekove vjernosti Bogu, mora se riješiti kako bi se u cijelom svemiru osiguralo poštivanje njegovog zakona. Bez toga nikada neće biti istinskog mira.

[Bilješka]

Ova sporna pitanja i njihovo značenje detaljnije se razmatraju u knjizi Približi se Jehovi, koju su objavili Jehovini svjedoci.

[Slika]

Svjetski politički sustav doći će svom kraju


Jedno je voliti a drugo je bojati se Boga.
Vi se očigledno bojite i širite strah ovde drugima.
Nije vam to fer jer svi su ljudi braća.
Što će ti ta apokalipsa osim što strašiš ljude ovde?
 
11 Roditelji, kako možete pokazati da volite svoju djecu? Jedan dokaz ljubavi je vaša briga za njihove materijalne potrebe (1. Timoteju 5:8). No djeca trebaju više od hrane, odjeće i krova nad glavom. Da bi mogla voljeti pravog Boga i služiti mu kad odrastu, treba im duhovna pouka (Priče Salamunove 22:6). U to je uključeno vrijeme za zajedničko proučavanje Biblije, službu propovijedanja i kršćanske sastanke (5. Mojsijeva 6:4-7). Biti redovit u tim aktivnostima iziskuje velike žrtve, osobito u ovim teškim vremenima. Svaki tvoj napor da se brineš o duhovnim potrebama svoje djece izraz je ljubavi, jer time pokazuješ da ti je doista stalo do njihove vječne dobrobiti (Ivan 17:3).

12 Pored toga, jako je važno da roditelji pokažu ljubav tako da se brinu za emocionalne potrebe svoje djece. Djeca su ranjiva i njihovo mlado srce treba osjetiti vašu ljubav. Govorite im da ih volite i stalno im pokazujte ljubav jer će se na taj način uvjeriti da su voljena i da su vam dragocjena. Uvijek ih srdačno i iskreno pohvalite jer im time dajete na znanje da vidite i cijenite njihov trud. Ukoravajte ih s ljubavlju. Time pokazujete da vam je stalo do toga kakve će osobe postati (Efežanima 6:4). Svi ti izrazi ljubavi doprinose izgradnji sretne i jake obitelji koja će se moći lakše nositi s pritiscima u ovim posljednjim danima.

13 Ljubav nam pomaže da ne gledamo na nedostatke drugih. Sjeti se da je Petar svojim čitateljima objasnio zašto je tako važno da imaju ”žarku ljubav jedan prema drugome“. On je rekao: ”Jer ljubav pokriva mnoštvo grijeha“ (1. Petrova 4:8). ’Pokrivati‘ grijehe nije isto što i ’prikrivati‘ ih u slučaju da su ozbiljni. Takve stvari trebaju saznati odgovorne osobe u skupštini koje će ih onda moći riješiti (3. Mojsijeva 5:1; Priče Salamunove 29:24). Dopustiti bezobzirnim grešnicima da nanose bol nedužnima ili da ih izrabljuju bilo bi krajnje bezdušno, a i nebiblijski (1. Korinćanima 5:9-13).

14 No u većini slučajeva može se prijeći preko mana i nedostataka naših suvjernika. Svi mi kažemo ili učinimo nešto krivo, čime razočaramo ili povrijedimo jedan drugoga (Jakov 3:2). Trebamo li odmah javno obznaniti tuđe nedostatke? Takvo postupanje dovelo bi jedino do nesloge u skupštini (Efežanima 4:1-3). Ako volimo svoju braću, nećemo ih ’opadati‘, odnosno loše govoriti o njima (Psalam 50:20). Kao što žbuka i boja pokrivaju neravnine i mrlje na zidu, tako i ljubav pokriva mane drugih (Priče Salamunove 17:9).

15 Ljubav će nas potaknuti da pomognemo onima koji trebaju pomoć. Kako se uvjeti života u posljednjim danima sve više pogoršavaju, možda će našim suvjernicima s vremena na vrijeme trebati pomagati materijalno ili na neki drugi konkretan način (1. Ivanova 3:17, 18). Naprimjer, da li se neki član naše skupštine našao u teškoj financijskoj situaciji ili je možda izgubio posao? Možda mu, u skladu sa svojim mogućnostima, možemo materijalno pomoći (Priče Salamunove 3:27, 28; Jakov 2:14-17). Treba li u domu neke starije udovice izvršiti određene popravke? Možda joj uz malo inicijative možemo pomoći oko toga (Jakov 1:27).

16 No naša ljubav nije ograničena samo na one koji su nam blizu. S vremena na vrijeme možda primimo izvještaje iz drugih zemalja o teškoj situaciji u kojoj se Božji sluge nalaze zbog snažnih oluja, potresa ili građanskih nemira. Možda su im hrana, odjeća i druge stvari hitno potrebne. Nije važno ako su druge rase ili nacije. Mi ’imamo ljubav prema cijeloj zajednici braće‘ (1. Petrova 2:17). Stoga, poput skupština u prvom stoljeću, i mi spremno podupiremo organizirano pružanje pomoći (Djela apostolska 11:27-30; Rimljanima 15:26). Pokazujući ljubav na sve ove načine, jačamo vezu koja nas ujedinjuje u ovim posljednjim danima (Kološanima 3:14).

17 Ljubav nas potiče da propovijedamo dobru vijest o Božjem Kraljevstvu. Razmotri Isusov primjer. Zašto je propovijedao i poučavao ljude? ”Sažalio se“ na mnoštvo zbog jadnog duhovnog stanja tih ljudi (Marko 6:34). Zanemarili su ih i obmanjivali lažni duhovni pastiri, koji su ih trebali učiti duhovnim istinama i pružiti im nadu. Zato je Isus, potaknut dubokom i iskrenom ljubavlju i suosjećanjem, pružio ljudima utjehu objavljujući im ”dobru vijest o Božjem kraljevstvu“ (Luka 4:16-21, 43).

18 I danas se malo tko brine za duhovne potrebe ljudi. Zapravo, ljude se obmanjuje i ne pruža im se nikakva nada. Budemo li poput Isusa razmišljali o duhovnim potrebama onih koji još nisu upoznali pravog Boga, ljubav i suosjećanje potaknut će nas da propovijedamo dobru vijest o Božjem Kraljevstvu (Matej 6:9, 10; 24:14). S obzirom na to koliko je malo vremena ostalo, nikada prije nije bilo toliko važno i hitno propovijedati ovu poruku koja znači život (1. Timoteju 4:16).

”Svemu se kraj približio“

19 Sjeti se, prije nego što nas je savjetovao da jedni drugima pokazujemo ljubav, Petar je rekao: ”Svemu se kraj približio“ (1. Petrova 4:7). Uskoro će ovaj pokvareni svijet biti zamijenjen Božjim pravednim novim svijetom (2. Petrova 3:13). Prema tome, sada nije vrijeme da se opustimo i budemo bezbrižni. Isus nas je upozorio: ”Pazite na sebe da vaša srca nikad ne otežaju prekomjernim jelom i opijanjem i tjeskobnim životnim brigama, i da vas taj dan ne zatekne iznenada kao zamka“ (Luka 21:34, 35).

20 Stoga bdijmo pažljivo promatrajući gdje se nalazimo u struji vremena (Matej 24:42). Pazimo da nas Sotonine kušnje ne odvrate od službe Bogu. Nikada nemojmo dozvoliti da nas ovaj hladni svijet u kojem nema ljubavi spriječi da pokazujemo ljubav prema drugima. I što je najvažnije, budimo sve bliži pravom Bogu Jehovi, čije će Mesijansko Kraljevstvo uskoro ostvariti njegov veličanstveni naum sa Zemljom (Otkrivenje 21:4, 5).

[Bilješka]

Drugi prijevodi Biblije navode u 1. Petrovoj 4:8 da moramo voljeti jedan drugoga ”iskreno“, ”snažno“, ”gorljivo“.

PITANJA ZA PONAVLJANJE

• Koji je savjet Isus dao učenicima na rastanku, i što pokazuje da je Petar shvatio njegovu bit? (odl. 1, 2)

• Što je ’žarka ljubav‘? (odl. 3-5)

• Zašto trebamo voljeti jedni druge? (odl. 6-8)

• Kako drugima možeš pokazivati ljubav? (odl. 9-18)

• Zašto sada nije vrijeme da se opustimo, i što bismo trebali odlučno činiti? (odl. 19, 20)

[Slika na stranici 29]

Jake obitelji lakše se nose s pritiscima u ovim posljednjim danima

[Slika na stranici 30]

Ljubav nas potiče da pomažemo onima koji trebaju pomoć

[Slika na stranici 31]

Propovijedajući dobru vijest o Božjem Kraljevstvu pokazujemo ljubav
 
Poslednja izmena:
Želite li razumjeti Bibliju?

Biblija za Vas ima važnu poruku.

• Otkriva što naš Stvoritelj kaže o smislu života.

• Daje najbolje savjete o tome kako se danas nositi sa životnim problemima.

• Pokazuje što trebamo činiti da bismo imali Božje odobravanje kada on počne suditi čovječanstvu.

Širom svijeta Bibliju se redovito proučava s preko 7 000 000 ljudi.

I Vi možete BESPLATNO proučavati Bibliju u vrijeme i na mjestu koje Vama odgovara.

Želite li proučavati Bibliju, pišite na dolje navedenu Vama najbližu adresu ili stupite u kontakt s Jehovinim svjedocima u području gdje živite.


:aha:
 
Poslednja izmena:

Back
Top