Đorđe Krstić portret Josifa Pančića
Đorđe Krstić rođen je u Vojvodini, u Staroj Kanjiži, 1851. godine. Završio je Likovnu akademiju
u Minhenu 1881. godine. U Minhenu nastaju dela koja radi pod uticajem nemačkog realizma,
kao što su Utopljenica, Anatom, Rastanak i druge. Za svoju sliku Anatom bio je nagrađen
nagradom minhenske akademije.
Između 1881. i 1883. putovao je po Srbiji, slikajući pejzaže sa Kosova polja, iz okoline
Čačka, Leskovca, a slika i srednjevekovne srpske manastire poput Studenice i Žiče. Među
njegovim pejzažima ističe se slika Babakaj.
Godine 1884. postao je član Srpskog učenog društva, a 1892. počasni član Srpske
kraljevske akademije.
Bavio se i religioznim slikarstvom. Oslikao je ikonostase u niškoj Sabornoj crkvi, Čurugu, Lozoviku,
Starom Adžibegovcu. Njegove slike za niški ikonostas, posebno predstava Smrt kneza Lazara,
izazvale su u srpskoj kulturnoj javnosti značajnu raspravu, tzv. "polemiku o pravoslavnosti"
u kojoj je učestvovalo sveštenstvo niške crkve, ali i Mihailo Valtrović, Steva Todorović i druge
istaknute ličnosti. Ove ikone stradale su u požaru u kojem je izgorela i Saborna crkva u Nišu.
Krstić se, zajedno sa Pajom Jovanovićem i Urošem Predićem, smatra jednim od najznačajnijih
predstavnika realizma u srpskom slikarstvu, ali je njegov stil anticipirao neke inovacije koje će
sazreti tek u modernoj umetnosti 20. veka.
Krstić je umro 1907. godine u Beogradu.
arte.rs