Порези Које Плаћа Предузеће и Подизање Добити

Bobi N

Obećava
Poruka
99
Здраво,

Моје предузеће остварује скоро све приходе извозом у Републику Ирску и
САД.

Занима ме да ли, као извозник, имам било какве олакшице приликом
плаћања пореза на добит предузећа? Да ли се закон о избегавању
двоструког опорезивања примењује у мом случају?

Распитивао сам се код књиговође, међутим не схватам их најбоље. Уколико
је могуће, волео бих да ми објасните на примеру које порезе и колико
сам дужан да платим на крају године.

Рецимо да добит износи 5 милион динара. Мој циљ је да након плаћања
пореза подигнем оно што остане. Колико сам разумео књиговође, све би
изгледало овако:

На тих 5 мил. динара прво се плати 15% пореза на добит, затим на суму
која остане након тога плати се још 15% (не сећам се на име чега). Оно
што остане могу подићи, са тим да сам дужан да пријавим и платим 30% од
подигнуте суме, а која прелази око 2 мил динара (порез на доходак
грађана). Да ли је ово све тачно и да ли као извозник можда не плаћам
нешто од свега тога?

Било би идеално ако ми на неком конкретном примеру објасните колико бих
морао да платим. Ето, рецимо, ако добит буде 5 милиона, колико новца
могу подићи након плаћања свих пореза.

Опростите ако се нисам довољно јасно изразио и ако питање можда нема
пуно смисла, књиговодство и папирологија ми нису 'јача страна'.
 
ZAKON O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA
Član 61

Prihodom od kapitala smatraju se:

1) kamata po osnovu zajma, štednih i drugih depozita (oročenih ili po viđenju) i po osnovu dužničkih i sličnih hartija od vrednosti;

2) dividenda i učešće u dobiti;

3) prinos od investicione jedinice otvorenog investicionog fonda;

4) uzimanje iz imovine i korišćenje usluga privrednog društva od strane vlasnika društva za njihove privatne potrebe.

Dividendom iz stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se i likvidacioni ostatak, odnosno višak deobne mase u novcu, odnosno nenovčanoj imovini, iznad vrednosti uloženog kapitala utvrđen u skladu sa zakonom koji uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica



Prema članu 87. stav 2. Zakona o porezu na dohodak građana (''Sl. glasnik RS'', br. 24/01,...,112/15: u daljem tekstu: Zakon) dohotkom se smatra godišnji zbir:

1) zarada iz čl. 13. do 14b Zakona;

2) oporezivog prihoda od samostalne delatnosti iz čl. 33. i 40. Zakona;

3) oporezivog prihoda od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine iz čl. 55. i 60. Zakona;

4) oporezivog prihoda od izdavanja nepokretnosti iz člana 63. stav 3. Zakona;

5) oporezivog prihoda od davanja u zakup pokretnih stvari iz člana 82. st. 3. i 4. Zakona;

6) oporezivog prihoda sportista i sportskih stručnjaka iz člana 84a Zakona;

7) oporezivih drugih prihoda iz člana 85. Zakona;

8) prihoda po osnovima iz tač. 1) do 7) ovog stava, ostvarenih i oporezovanih u drugoj državi za obveznike – rezidente.

Zarade i oporezivi prihodi iz tač. 2), 3), 6) i 7) umanjuju se za porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćene u Republici na teret lica koje je ostvarilo zaradu, odnosno oporezive prihode, a oporezivi prihodi iz tač. 4) i 5) umanjuju se za porez plaćen na te prihode u Republici. Dohodak iz stava 2. člana 87. Zakona se uvećava za iznos koji se, u kalendarskoj godini za koju se utvrđuje godišnji porez, obvezniku isplati po osnovu povraćaja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u skladu sa zakonom koji uređuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Prihodi iz stava 2. tačka 8) umanjuju se za porez plaćen u drugoj državi.

Ti isplaćuješ učešće u dobiti, tačnije neraspoređenu dobit. Neraspoređena dobit je dobit umanjena za 15% poreza na dobit.
5000000 x 15%= 750.000 poreza...neto 4.250.000
Pri isplati dobit od 4.250.000 se brutira i na taj bruto plaćaš 15% poreza na dividende. I porez i neto umanjuje tih 5 miliona neraspoređene dobiti.
Međutim, u godišnjem porezu na dohodak građana isplata dividendi i učešća u dobiti (član 61) ne ide (što se vidi u članu 87 u kome je pobrojano šta sve od prihoda ulazi u godišnji porez na dohodak.
Znači, plaćaš samo 15% poreza na dividende tj. ućešće u dobiti.

Što se tiče izbegavanja dvostrukog oporezivanja treba pročitati međudržavne ugovore, mada ako je izvoz roba u pitanju, ne verujem da se tiče tvog poslovanja. Ipak ih treba pročitati.
 
Хвала вам на одговорима.

Оно што је за сада сигурно (и што сам разумео) је да плаћам 15% на добит и то је уреду. На пример, добит је била 5,000,000, 15% од тога је 750,000. Дакле, остаје ми 4,250,000 након плаћања пореза на добит.

"Pri isplati dobit od 4.250.000 se brutira i na taj bruto plaćaš 15% poreza na dividende. I porez i neto umanjuje tih 5 miliona neraspoređene dobiti. " Љиљо, ово нисам баш схватио. Можеш ли ми, молим те, објаснити шта се даље догађа уколико хоћу да подигнем тих 4,250,000? На ту суму од 4,250,000 поново плаћам 15% пореза на дивиденде и учешће у добити? Ако сам добро разумео, то би онда било 4,250,000 х 15% = 637,500. Дакле, плаћам још 637,500 и остаје ми 4,250,000 - 637,500 = 3,612,500 које коначно подижем?

Хвала вам!
 
Rekla sam šta se događa pri podizanju tih 4,250,000 neraspoređene dobiti, ali nisam detaljan obračun dala, pa ti zato nije jasno, mada shvatio si suštinu, tj. cifre.

1, neto..........................3.612.500 (ovo podižeš)
2, bruto (1x1,1764705)... 4.250.000
3, porez (2x15%)..............637.500

Knjigovođa na osnovu tvoje odluke o isplati radi obračun i PPPPD obrazac šalje u poresko. Dobija instrukcije plaćanja, i ti istog dana možeš platiti porez i podići neto (u kešu ili uplatom na tvoj tekući račun). Jedino što ne smeš je da podižeš neto pre plaćanja poreza. Ili istog dana sve ili prvo porez a neto iz delova kako firma ima raspoloživih slobodnih para i svaki put se za neto pozivaš na isti broj koji je dobijen u instrukcijama plaćanja.
Naravno, ovo važi ako si preduzeće registrovano kao d.o.o. (ućešže u dobiti) a ako je akcionarsko društvo onda je to porez na dividende. Zato su oba ta poreza zajedno, tj. isti su.
Ako se radi o preduzetniku, on samo podiže neraspoređenu dobit kako želi bez plaćanja poreza na dividende i učešće u dobiti jer u tom obliku registracije privrednog subjekta ove kategorije ne postoje, ali zato neoporeziva dobit njegove radnje ide u njegovu ličnu godišnju prijavu.
 
Rekla sam šta se događa pri podizanju tih 4,250,000 neraspoređene dobiti, ali nisam detaljan obračun dala, pa ti zato nije jasno, mada shvatio si suštinu, tj. cifre.

1, neto..........................3.612.500 (ovo podižeš)
2, bruto (1x1,1764705)... 4.250.000
3, porez (2x15%)..............637.500

Knjigovođa na osnovu tvoje odluke o isplati radi obračun i PPPPD obrazac šalje u poresko. Dobija instrukcije plaćanja, i ti istog dana možeš platiti porez i podići neto (u kešu ili uplatom na tvoj tekući račun). Jedino što ne smeš je da podižeš neto pre plaćanja poreza. Ili istog dana sve ili prvo porez a neto iz delova kako firma ima raspoloživih slobodnih para i svaki put se za neto pozivaš na isti broj koji je dobijen u instrukcijama plaćanja.
Naravno, ovo važi ako si preduzeće registrovano kao d.o.o. (ućešže u dobiti) a ako je akcionarsko društvo onda je to porez na dividende. Zato su oba ta poreza zajedno, tj. isti su.
Ako se radi o preduzetniku, on samo podiže neraspoređenu dobit kako želi bez plaćanja poreza na dividende i učešće u dobiti jer u tom obliku registracije privrednog subjekta ove kategorije ne postoje, ali zato neoporeziva dobit njegove radnje ide u njegovu ličnu godišnju prijavu.


Хвала много, сада је већ све доста јасније.

Предузеће је регистровано као д.о.о., ја сам једини запослени. Мислим да се водим као радник, не као директор. То значи да се све одвија по овом сценарију који смо написали?

Имам још које питање: када најзад платим све и подигнем тих 3,612,500 да ли је то крај плаћању пореза или сам дужан да пореској управи пријавим ово подизање, израчунам и уплатим порез на доходак грађана? И то на суму која прелази оних неопорезивих 2,200,000?

Што се тиче избегавања двоструког опорезивања - са земљама у које извозим имамо потписан уговор о избегавању. Не извозим ништа физички, у питању су IT послови. Дакле, плаћају ми за неке рачунарске услуге. Практично, ја немам никакве расходе, не плаћам за репроматеријал нити ишта слично, тако да ми је на крају године све добит. Довлачим новац у ову земљу, радим 100% извоз, да ови политичари знају за мене дошли би одмах да се сликамо, па да се похвале како смо успешна земља... Пошто расхода немам, значи да ћу платити огроман порез, због тога ме и занима највише да ли имам неке олакшице као извозник, макар то избегавање двоструког опорезивања... Ако нађете времена, замолио бих вас да прокоментаришете. Хвала!
 
1. Mora da si prijavljen kao direktor zaposlen u svojoj firmi jer ne može firma bez direktora. Ali, primaš platu po pravilima koja važe za zaposlenog radnika, samo ti je šifra u poreskoj prijavi drugačija. Zna to sve tvoj knjigovođa. Čudi me da ti nisu objasnili.
2, Kada isplatiš tih 3,612,500 to je sve. Ne treba nigde da prijavljuješ ništa jer je već sve prijavljeno kroz poresku prijavu koju ti knjigovodođa uradi i u prijavi upiše šifru koja je za član 61. AMA NEMAŠ POREZ NA DOHODAK :lol: jer ti postavih članove zakona o porezu na dohodak građana (87) i tamo nema prihoda od kapitala (član 61). Nije bitna suma uopšte jer ovo ne podleže porezu na dohodak. U godišnji porez na dohodak građana, koji smo svi kao građani obavezni da podnesemo ukoliko zbir naših primanja iz člana 87 prelazi neto sumu od 2,200.000 ili koliko je već propisano, ne ulaze prihodi od kapitala iz člana 61.
3, Ja ću opet.....detaljno sa knjigovođom proučiti međunarodne sporazume jer se radi o usluzi. U svakom ima na koje prihode se odnose. Ne bih ja dalje, jer za dalje moraš videti sa knjigovođom
 
Poslednja izmena:
Još nešto, pošto stalno provlačiš taj termin "pretežni izvoznik"
Termin pretežni izvoznik je vezan za pdv obveznike i to za promet dobara najmanje u vrednosti 10,000,000 eur. Znači ne važi za usluge. I jedina beneficija koju povlači je povrat pdv u roku od 15 dana a za ostale je rok 45 dana.

ps pa pravi troškove.

Хвала још једном! :)

Причале су ми књиговође нешто, али слабо сам их разумео. Нисам упућен у материју, па ако ми неко говори све ово лако се погубим. Овако, када имам написане одговоре на конкретна питања много је лакше.

Најважније ми је да не плаћам порез на доходак грађана, а мислим да су ми рекли да треба и то. Прво 15% - ајд 'у реду. Па онда још 15%, уф то је већ много. Па, реко, ако још морам и тај порез на доходак који је 30%, онда боље да селим у Монако или да затварам радњу :)

Трошкови, да... Полако почињем да капирам да је ствар у штимању цифри. 'Мени је стварно компликовано јер ја седим за рачунаром, куцкам и то је то. Немам никаква улагања. Ако некога ангажујем, то су углавном странци које плаћам преко PayPal-a кешом из сопственог џепа. Немам појма да ли постоји начин да то прикажем као трошак. Дакле, те трошкове и које имам на ангажовање помоћника не могу да прикажем, јер су они у иностранству и не раде као фирма, него као физичко лице.

Е сад, чуо сам да људи праве уговоре о закупу радног простора (фирма је на супругу, кућа у којој је фирма на супруга, па она направи уговор о закупу са њим.), о закупу аутомобила... Шта још све могу да урадим, а да наравно остане у оквиру закона?
 
Ovaj... Jes ti našao nekog ovlašćenog knjigovođu? :lol:

Možda ti je opcija da napraviš firmu u Makedoniji i rešio si većinu problema. Ako zaista možeđ da zaradiš reda 50000 evroja godišnje, onda lepo odeš u Makedoniju, otvoriš firmu i ne plaćaš porez na dobit 10 godina, a porez na dividende je 10%. Možeš u papirima sam da radiš za svoju firmu, a i tvoji saradnici isto tako. Firma to uknjiži kao trošak i gotova stvar. :)
Tu od troškova imaš tamo nekog knjigovođu i neko formalno sedište, obično kod advokata.
 
Bobi N........firma ne može da se vodi ovako, preko foruma. Pored toga, ovom prepiskom zauzimamo javni prostor. Ako imate knjigovođu koga ne razumete, a očigledno ni on vas, pošto ne znate ni osnovne stvari a to je da morate imati vašu platu koja je trošak firme, onda menjajte knjigovođu. Vi kao direktor, ili supruga, svejedno, morate znati osnovne stvari jer ste odgovorni za to što radite. Pa moji klijenti, čak i početnici znaju mnooogo više nego vi. Objašnjavam na različite načine, i svakom od njih način na koji može da razume jer ljudi su različitih ne samo obrazovanja, delatnosti, mentalnog sklopa već i različitih poimanja stvari.
 
Зази, агенција која ми води књиге важи за најбољу у месту, имају преко 200 клијената. Ваљда су и акредитовани :) То за Македонију звучи заиста занимљиво. Шта још знаш о томе? Да ли је неопходно да лично идем тамо или може преко неке агенције све да се заврши?

Љиљо, наравно да подижем плату, али плата као трошак је занемарљива у односу на приходе предузећа. Могао бих наравно да повећам себи плату, али ако се не варам, плата је најскупљи вид подизања кеша са рачуна фирме. Када се све сабере и одузме доприноси и здравствено би ме вероватно више коштали него да сачекам крај године, па тај исти новац подигнем као добит и платим она два пореза. Ако није тако боље да што пре себи повећам плату.

Предузеће послује дуг низ година и увек смо били у плусу. Прво су га водили моји родитељи који су се бавили производњом, а након њиховог пензионисања ја сам преузео фирму и сада радимо искључиво оно за шта сам ја стручан,а то је интерент пословање. Контакте са књиговођама и послове око папира и даље решава мој отац, ја сам фокусиран само на оно што је мој посао. Међутим, прерасли смо те неке оквире локалних предузећа које имају добит од 500 хиљада, милион динара. Познајем још неке људе који имају агенције и када разговарам са њима кажу ми "то већ не знам, немам ни једног таквог клијента". Просто, мислим да су ми потребни стручни саветници који ће ми помоћи да на легалан начин дођем до свог новца и не платим ствари које не морам. Ове моје постове на форуму свако мудар ће схватити као позив да ми приватном поруком понуди своје услуге :)

Хвала вам свима!
 
Da sam na tvom mestu, krenuo bih od Makedonske biznis asocijalcije u Beogradu.
Tačno ođe: http://mba.co.rs/poslovanje-u-makedoniji/registracija-preduzeca

Inače, čitam da Makedonci masovno prevlače firme u Srbiju, nesumnjivo namamljeni Vučkovim poklonima za strane ulagače.
I sad mi pada na pamet da je makedonska firma kao makedonsko pravno lice u Srbiji strani ulagač, makar im vlasnik bio srpski državljanin :per:
 

Back
Top