Politika u Bosni i Hercegovini

[Dobri Bosnjanin]

Vidović: Na Londonsku berzu mogu samo kredibilni, a to Srpska jeste (VIDEO)​

Spojler: tekst

Londonska berza je jedna od najzahtjevnijih na svijetu, i tu može izaći samo kredibilan prodavac i kupac, a to Republika Srpska jeste, poručila je Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Srpske, gostujući u Dnevniku plus RTRS-a.

Zora VidovićFoto: RTRS
- Veliki uspjeh je što je Srpska uopšte izašla na tu berzu. Na nju izlaze samo suverene države, i velika prednost Srpske je što je izašla da bi bila prepoznatljiva i vidljiva u svijetu. To svakako doprinosi našoj snazi, i sa ovim potezom postizaćemo bolje efekte na međunarodnom tržištu - naglasila je Vidovićeva.
Ona je pojasnila i koliki je kreditni rejting Republike Srpske.

- Mi imamo kreditni rejtnig B3, koji ima i BiH. I kada pogledate taj rejting, najbolju ocjenu ima budžet i niska zaduženost, a najlošiju ocjenu ima administracija, a to je komplikovana organizacija unutar BiH, i to nam daje veliki minus i zato je takav kakav jeste - navela je Vidovićeva.

Obveznice Republike Srpske na Londonskoj berzi prodate su u vrijednosti od 300 miliona evra, a sve je zanimalo ko su bili kupci tih obveznica.

- Prijatno smo iznenađeni. Imali smo 54 zainteresovana kupca, i od toga broja 44 su kupili obveznice, i samo jedan je iz Republike Srpske. Uglavnom to su kupci iz SAD, Njemačke, Austrije, Švicarske, Italije... To znači da su obveznice prodane i u Evropi, ali i na američkom kontinentu - nastavila je Vidovićeva.

Ona je izrazila i veliku zahvalnost stručnjacima iz Srbije koji su pomogli da se Srpska nađe na Londonskoj berzi.

- NSRS donosi odluku za okvirno zaduženje i rečeno je da će se na međunarodnom tržištu obezbijediti 350 miliona evra. Novac od obveznica će se koristiti za pokriće deficita, kao posljedice pandemije. Koristiće se i za Kompezacioni fond, odakle se finasiraju troškovi u zdravstvu vezani za pandemiju, ali i sve djelatnosti koje su najviše ugrožene. Ova sredstva su već planirana u budžetu i to nije nikakvo novo zaduženje Srpske - naglasila je Vidovićeva.

kako je u federaciji....
https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=429680

To je tačno, nesposobni Bakir nije nabavio vakcine ali ovo što Dodik radi su opasne stvari, sulude kamatne stope. Kako ce to vratiti i šta ako kamata skoči?

Idemo na milijardu obveznica po 7% kamate za 6 mjeseci, hahaha, busi, hahaha

 

[The_Night_Hawk]

To je tačno, nesposobni Bakir nije nabavio vakcine ali ovo što Dodik radi su opasne stvari, sulude kamatne stope. Kako ce to vratiti i šta ako kamata skoči?

Idemo na milijardu obveznica po 7% kamate za 6 mjeseci, hahaha, busi, hahaha

cuti i cekaj iftar...

 

[Dobri Bosnjanin]

cuti i cekaj iftar...

Neću

 

[комшија]

DOKUMENTI NATO-a RJEŠAVAJU SVE DILEME: Program reformi isto je što i ANP, BiH je u MAP-u​

Spojler: Tekst

Da su ANP (Godišnji nacionalni program) i Program reformi u istoj ravni, vidi se na nekoliko mjesta u ovom dokumentu NATO-a u kojem piše da "krajem godine NATO daje konsolidovani dokument u vezi sa napretkom koji je partner ostvario u područjima koje pokriva ANP/Program reformi, uključujući reforme odbrane".

Prije 2h

Program reformi isto je što i ANP, odnosno Godišnji nacionalni program. Bosna i Hercegovina je pretendent za članstvo u NATO-u i nalazi se u MAP-u, odnosno aktivirala je Akacioni plan za članstvo u Savezu. To proizilazi iz dokumenata koje su sredinom aprila ove godine iz sjedišta NATO-a dostavljeni bh. vlastima. Istraga je u posjedu ove dokumentacije i objavljujemo ključne detalje.

“Kao pretendenti za članstvo u NATO-u, zemlje koje imaju godišnji nacionalni Program ili koje učestvuju u Akcionom planu za članstvo u NATO-u imaju drugačije politički odnos sa Savezom. Istovremeno, ova tri partnera (Bosna i Hercegovina, Gruzija i Ukrajina) u velikoj mjeri koriste gore opisane partnerske alate, pa će tako imati značajnu korist od učešća u ITPP procesu. Prema ITPP-u, Gruzija i Ukrajina će i dalje podnositi svoje godišnje nacionalne programe, a Bosna i Hercegovina će i dalje podnositi svoj Program reformi”, navedeno je u prilogu dokumenta kojeg je predstavnici NATO-a 9. aprila ove godine uručili bh. ambasadoru u Savezu Mitru Kujunžiću, piše portal Istraga.ba.

Da su ANP (Godišnji nacionalni program) i Program reformi u istoj ravni, vidi se na nekoliko mjesta u ovom dokumentu NATO-a. Tako pod tačkom 2. ovog dokumenta piše da se “svake godine od tri partnera očekuje da saveznicima predstave svoje nacionalne dokumente o reformi (ANP za Ukrajinu i Gruziju i Program reformi za BiH).
“Krajem godine NATO daje konsolidovani dokument u vezi sa napretkom koji je partner ostvario u područjima koje pokriva ANP/Program reformi, uključujući reforme odbrane. Ova procjena koju će usaglasiti saveznici daje preporuke za dalje aktivnosti na strani partnera, a u vezi s političkim i ekonomskim pitanjima, odbranom i sigurnosti, resursima, sigurnosnim i pravnim pitanjima koji se odnose na njihove euroatlanske aspiracije”, piše u dokumentu koji je u posjedu Istrage.

ANP/Program reformi
Ovi dokumenti su dostavljeni bh. institucijama kako bi bile obaviještene da NATO uvodi i novi proces nazvan ITPP (Individually Tailored Partnership Programme), odnosno Individioalno prilagođeni program partnerstva. Taj proces (ITPP) će biti komplementaran i dodan ANP/MAP. Dok ANP pokriva puni spektar pitanja koja se odnose na partnerske aspiracije za članstvo u NATO-u i koncentrisan je na nacionalne obaveze država u tom pogledu, ITPP će NATO-u omogućiti da s partnerom dogovara o prioritetima saradnje i da procjenjuje njihov zajednički nastup u tom poduhvatu.
“O strateškim ciljevima ITPP-a će se dogovarati svake četiri godine i oni reflektiraju partnerove vlastite prioritete i napore koji su identifikovani u njihovim nacionalnim ANP dokumentima (Za Gruziju i Ukrajinu i Programu reformi za BiH.”, navedeno je u dokumentu.

 

[iig]

"Sukob Stanivukovića i Trivićeve razara PDP"​

Spojler: Tekst

Nezapamćeni gaf koji je priredio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kada je sa "bubicom" za snimanje na reveru svog sakoa došao na sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i najvišim zvaničnicima Republike Srpske, pored javnosti u Srpskoj, Srbiji i regionu, izazvao je nevjericu i čuđenje i kod mnogobrojnih članova PDP-a, čiji je Stanivuković član, a dobrim dijelom i opozicije u Republici Srpskoj, piše u tekstu koji je objavila Srna.

Trivić-StanivukovićFoto: RTRS
Nakon ovog nezapamćenog skandala usmjerenog prema predsjedniku bratske Srbije, redakciji Srne javio se jedan od visokih funkcionera PDP-a koji je izrazio duboko razočaranje zbog ovog Stanivukovićevog gafa.
On je, kako ističu, rekao da je "ovakvo ponašanje Stanivukovića, koji je pun iluzija, strasti i zaslijepljenosti za kratko vrijeme na funkciji gradonačelnika, prevršilo svaku mjeru".
Srnin sagovornik je rekao da zbog neodgovornog i nezrelog ponašanja, kao i samopromocije, Stanivukovića opstruiše dobar dio rukovodstva vlastite stranke.
- Stanivuković se od trenutka kada je preuzeo funkciju banjalučkog gradonačelnika bavi isključivo ličnom promocijom koju mu, kao i u predizbornoj kampanji osmišljava Kragujevčanin sa beogradskom adresom Đorđe Belamarić uz asistiranje jedne banjalučke marketinške agencije, a PDP se uopšte ne pita za bilo šta. Ta Stanivukovićeva politička narcisoidnost produbila je njegov, od ranije prisutni sukob sa poslanikom Јelenom Trivić koja uživa veliko povjerenje Mladena Ivanića, počasnog predsjednika ove stranke - istakao je isti izvor Srne.
Prema njegovim riječima, pomenuti animozitet između Stanivukovića i Trivićeve pojačan je u posljednje vrijeme, jer se Stanivuković protivi mogućnosti da Trivićeva bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, a eventualno i za srpskog člana Predsjedništva BiH.
- Stanivuković za to ne želi ni da čuje, proglašavajući Trivićevu, u svom krugu političkih pratilaca, politički nepismenom - navodi sagovornik Srne.
On tvrdi, piše Srna, da je pred posljednje izbore, prema istraživanju javnog mnjenja kojeg je radio PDP, "Trivićeva imala veću naklonost javnosti od Stanivukovića koji je bio frustriran zbog toga i to ispitivanje proglasio ništavnim".
- Јelena Trivić, opet, u svom užem okruženju tvrdi da "pare ne mogu sve pa ni one kojim mlatara Stanivuković", da je "mali nedorastao i da naopako i poremećeno rezonuje". U noći kada se saznalo da će Stanivuković biti novi gradonačelnik Banjaluke, on je u sjedištu stranke, prijeteći prstom, rekao: "Јa sam pobijedio i nemoj ko da bi davao bilo kakve izjave osim mene. Јel jasno!" - rekao je sagovornik Srne.
Isti izvor navodi da "u narednom periodu neće doći do promjena u vrhu PDP-a, što je Stanivuković bliskim saradnicima najavljivao, jer bi pri tom pokušaju Јelena Trivić nastojala da zaštiti interese aktuelnog predsjednika Branislava Borenovića".
- Stanivukovićeva ambicija da osnuje sopstvenu stranku, odnosno pokret neće biti realizovana u dogledno vrijeme ali će ta ambicija i njegov nastup generalno predstavljati potencijalni generator daljih podjela unutar naše stranke. Međutim, i sam Borenović u svom partijskom okruženju ističe da Mladen Ivanić svojim političkim djelovanjem i medijskim istupima poprilično nanosi štetu sveobuhvatnim interesima PDP-a. Sve to motivisano je jednim dijelom i nastojanjima Ivanića da naruši kredibilitet aktuelnog predsjednika naše partije, tvrdeći da Borenović ne posjeduje adekvatne kapacitete za preuzimanje neke od vodećih funkcija na političkoj sceni Republike Srpske - istakao je izvor Srne iz PDP-a.
U skladu sa tim, kaže on, "Borenović se nedavno distancirao od Ivanića otvoreno ispoljavajući nastojanje da se odupre Ivanićevim direktivama u pogledu određivanja strateškog političkog kursa PDP-a".
- Ali istaknuti predstavnici SDS-a i DNS-a mišljenja su da se Borenović i dalje nalazi pod uticajem Ivanića, smatrajući ga još nedovoljno politički zrelom osobom i političarem koji bi preuzeo neku od značajnih funkcija u državnom aparatu Republike Srpske, u slučaju pobjede opozicije na narednim izborima - naveo je izvor Srne.
On je ocijenio da je prisustvo Stanivukovića u PDP-u pretvorilo ovu stranku u "zagušljivu političku kuhinju a glavni kuvar - Stanivuković ne dozvoljava da tu kuhinju niko provjetri, posebno ne Јelena Trivić".

 

[iig]

Deđanski o Stanivukoviću: Nedopustiv čin za bilo kojeg funkcionera​

Spojler: Tekst

Predsjednik beogradskog Centra za razvoj međunarodne saradnje Stevica Deđanski ocijenio je kao sramotno i nedopustivo ponašanje gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivuković koji je na sastanak zvaničnika Republike Srpske i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića došao sa "bubicom", što daje pravo da se sumnja za koga je snimao.

Stevica Deđanski (Foto:srbijadanas.com)
- Zaista se postavlja pitanje bezbednosti i pitanje za koga je on to snimao. Za koga god da je snimao, to je loše. Ako je snimao za neku svoju arhivu, pitanje je šta je hteo time da postigne? Da mu je ostala bubica, da li je možda hteo da isprovocira nekim pitanjem ili nije. To su sad sve pretpostavke, ali daju nam pravo da sumnjamo - rekao je Deđanski za Srnu.
Ili je možda, dodao je Deđanski, Stanivuković snimao za nekog drugog koji je to postavio, želeći da vidi kako se dešavaju sastanci.
- To je nedopustiv čin za bilo kog funkcionera, a pogotovo za tako visokog kao što je gradonačelnik Banjaluke. Vrlo neprimereno, u najmanju ruku da ne budem oštriji, a mogao bih mnogo oštrije da kažem - dodao je Deđanski.
On je ocijenio da je kontradiktorno to što je Stanivuković, kada je uhvaćen, naveo da mu nije niko rekao da treba da skine "bubicu", što pokazuje da je znao da je ima, a ne da mu je slučajno ostala, kao što su poslije saopštili iz njegove pi-ar službe.
- A nosio je kao da snima svečanu akademiju. Pa šta je on? Snimatelj - dodao je Deđanski.
Deđanski je rekao da se nošenje bubuce ne može podvesti pod neiskustvo.
- Pod neiskustvo može da se podvede kada ne poznaješ protokol, pa možda ne znaš da se ponašaš u nekim situacijama, ali sigurno ne i nošenje bubice - rekao je Deđanski.
On je dodao da mu je najsimptomatičniija reakcija Stanivukovića da mu niko nije rekao da to ne smije, da mu nije dao takvu sugestiju.
- To je sramotno, u najmanju ruku - rekao je Deđanski.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izazvao je reakciju protokola predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kada je na sastanak rukovodstva Republike Srpske i Srbije juče u Banjaluci ušao sa "bubicom" i pokušao da ga snima, ali mu je oduzeta.
Odgovarajući na pitanje novinara zašto je bio ozvučen tokom sastanka sa predsjednikom Srbije, Stanivuković je rekao da mu niko nije dao takvu sugestiju i da nije vrijeme za insinuacije, te da je on srećan zbog sastanka i da "ne vidi zašto jedna bubica smeta".
Iz Gradske uprave Banjaluke je saopšteno da Stanivuković nije pokušao da snima sastanak sa Vučićem, te da je "nakon prve sugestije", gradonačelniku "bubica", koja je "nenamjerno ostala na sakou", skinuta bez ikakvih problema.
- Svi koji su pratili svečanu akademiju mogli su da vide da je gradonačelnik tokom čitave ceremonije imao mikrofon-bubicu na svom sakou u svrhu snimanja videa sa akademije, te isto tako da je sastanak uslijedio odmah po završetku programa, zbog čega bubica nije skinuta na vrijeme - navedeno je iz Gradske uprave.

 

[JankoTheGreat]

OPOZICIJA IZ RS-A I FBIH

Je li na pomolu politička platforma na nivou cijele BiH s ciljem rušenja SNSD-a, SDA i HDZ-a?​

Spojler: Tekst

D. Be.
6 min
16
komentara

2
dijeljenja
FacebookTwitterEmailEmail

Mladen Ivanić i Elmedin Konaković (Foto: Klix.ba)
Bosna i Hercegovina bi na narednim Općim izborima 2022. godine mogla dobiti široku političku platformu na nivou cijele države, a koju bi činile opozicone stranke iz RS-a (SDS, PDP i DNS) i popularno nazvana "Trojka" (Narod i pravda, SDP i Naša stranka) iz FBiH.

Povod za razmišljanje o takvoj ideji dao je bivši član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić u nedavnom intervjuu za Klix.ba.


https://www.klix.ba/vijesti/bih/je-...s-ciljem-rusenja-snsd-a-sda-i-hdz-a/210423149




Evo Sarajevo naslo povoljne Srbe. U 90im su postojali tzv alijini Srbi. Jovan Divjak, Miro Lazovic, Bogic Bogicevic, Pejanovic itd....
Sada evo prave nove pro bh Srbe

 

[комшија]

​

​

Narod Republike Srpske je obmanut programom reformi!​

Spojler: Tekst

“Najstrašnije u svemu tome je što je Dodik još jednom obmanuo, prevario i pljunio na čitav srpski narod lažući da program reformi ne znači ulazak u NATO, već samo saradnju s NATO, a sada je saopšteno da je ovo definitivno BIH skoro pa na svom konačnom, završnom putu ulaska u NATO."


Pogledajte prilog 911156

23.04.2021 | 20:27

Ovo je izjavio Dragan Mektić poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da je žalosno što je to uradio bez institucija Republike Spske i bez pitanja srpskog naroda.


"To znači i da je doveo čitav srpski narod u poziciju da budu prevareni i samim jasno i definitivno se vidi da radi komada vlasti i učešća u vlasti u Sarajevu uveo je srpski narod u NATO”, istakao je Mektić, komentarišući izjavu Željka Komšića da je BiH slanjem Programa reformi zapravo poslala ANP i da se nalazi u MAP-u.

 

[комшија]

SUMNJIV POSAO: Bez najave na Londonskoj berzi prodate obveznice Vlade RS, ne zna se kome​

Spojler: Tekst

Izlazak na Londonsku berzu će tako poreske obveznike u Republici Srpskoj koštati dodatnih 375 miliona eura u narednih pet godina.

Prije 2h

Tri dana nakon što su prodane obveznice Republike Srpske na Londonskoj berzi, ne zna se ko ih je kupio. Ministarstvo finansija Republike Srpske nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da dostavi spisak o tome ko je sve kupio obveznice.

Obveznice su dužnički vrijednosni papiri koji se izdaju s ciljem prikupljanja finansijskih sredstava i sa unaprijed definisanim rokom povrata, te unaprijed utvrđenom kamatom. Predstavljaju alternativu bankovnom kreditu.

Vlada je, u saopštenju za javnost 20. aprila, navela da je u transakcijama u Londonu bilo više od 54 učesnika među kojima fondovi, banke i kvalifikovani investitori.

„Najveći i najznačajniji su iz Velike Britanije, SAD, Švajcarske, Njemačke, te samo jedan finansijski investitor iz Republike Srpske", navedeno je u saopštenju.

Vlada Republike Srpske saopštila je 20. aprila da su prodate obveznice ovog bosanskohercegovačkog entiteta na međunarodnom tržištu u iznosu od 300 miliona eura s kamatom od 4,75 posto. Obveznice su prodane, a tek nakon toga je Vlada RS održala posebnu sjednicu i donijela Odluku o prihvatanju zaduženja.

Izlazak na Londonsku berzu će tako poreske obveznike u Republici Srpskoj koštati dodatnih 375 miliona eura u narednih pet godina. Novac je namijenjen, kako je rečeno iz Vlade, za povećanje plata i penzija u Republici Srpskoj. Sve se dešava nešto više od godinu dana od opštih izbora u Bosni i Hercegovini.

Sumnjiv posao?​

„Sve ovo je jako čudno. Prvo su obveznice prodate u toku dana, a onda je Vlada naknadno navečer donijela odluku o prihvatanju zaduženja. To je po meni kršenje svih mogućih zakona“ , kaže ekonomska analitičarka i bivša ministrica finansija RS Svetlana Cenić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ona ocjenjuje da se radi „o sumnjivom poslu“, jer vlada nije najavila da će izaći na Londonsku berzu.
„Kreditni rejting B3 sam po sebi govori špekulativno i visoko rizično“, kaže Cenić.

Profesor ekonomskih nauka, Mladen Ivanić, naglašava da je ključno pitanje ko je kupio obveznice Republike Srpske u Londonu.

„Ovi koji su kupili obveznice Republike Srpske po kamatnoj stopi od gotovo pet posto su uradili dobar posao. Takav prinos malo ko će u ovom trenutku dobiti. Mislim da je Republika Srpska mogla da se zaduži na domaćem tržištu uz puno nižu kamatu. Kad budemo znali da li su kupci ljudi sa kapitalom iz Republike Srpske, Mađarske i Rusije, a mislim da jedan dio jeste, onda će se znati zašto je kamata tako visoka i zašto su oni tako dobro oplodili svoj novac“, kaže Ivanić.

Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, londonska finansijska priča građane RS će koštati mnogo više od 300 miliona eura za koje se entiteska vlada zadužila putem obveznica.

„Da bi bilo ko mogao da emituje obveznice mora sklopiti ugovor sa berzom, mora biti definisan onaj ko će voditi taj proces i ko će pomoći da se izvrši priprema za plasman. U ovom slučaju to su bili Societe Generale Group, Intesa Sanpaolo Banka i Unikredit Banka. Po mojoj procjeni, sa kamatom to će biti pet posto u odnosu na glavnicu, odnosno oko 15 miliona eura godišnje“, objašnjava Pavlović.

Societe Generale je jedna od vodećih evropskih grupacija za finansijske usluge, a Intesa Sanpaolo banka i Unikredit banka posluju i u Bosni i Herecegovini.
Londonska berza nije jedina putem koje se Vlada RS zadužila. U junu 2018. godine, vrijednosni papiri su prodani na Bečkoj berzi. Njihova vrijednost je 200 miliona eura. Tada su izdate petogodišnje obveznice sa rokom dospijeća glavnice 28. juna 2023. godine.

“U ovom ugovoru iz Beča piše da, ako RS ne vrati sredstva kreditorima, nosioci obveznica imaju pravo zapljene bilo koje kompanije koja je više od 51% u vlasništvu RS. To su vrlo strogi uslovi, pa ukoliko se cijeli iznos ne vrati 2023. godine, moglo bi se desiti da neko dođe i uzme naprimjer, dio Elektroprivrede RS”, objašnjava Pavlović.

Zbog čega se Vlada RS zadužila na Londonskoj berzi?​

Bosna i Hercegovina pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), od 2020. godine o novom finansijskom aražmanu vrijednom 750 miliona eura. Da bi dobila novac, Bosna i Hercegovina mora ispuniti uslov, a on se odnosi na uspostavu registra računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH.
Republika Srpska smatra kako se radi o prenosu nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu i ne pristaje na ovaj uslov.

Istovremeno, u MMF ocjenjuju da sve zavisi od vlasti u zemlji i njihove političke volje, te da uslovi koje je postavio MMF nikada nisu bili lakši.
Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH izjavio je u januaru za RSE kako bi kredit pomogao građanima i oporavku posrnule ekonomiji pogođene pandemijom COVID-a 19.

Razlog zbog kojeg MMF traži uspostavu registra, naveo je Jewell, je to što Evropska unija (EU) u borbi protiv pranja novca zahtijeva od svih zemalja članica da uspostave ovakve registre na nivou svojih zemalja.

Drugi razlog je što bi to ohrabrilo i podstaklo banke da daju više zajmova, jer bi olakšalo bankama naplatu dugova i naplatu potraživanja.
Također, ova mjera koja je standardna u zemljama EU, korištena je od MMF-a i u aranžmanima sa drugim zemljama.

Prodaja smanjila kreditni rejting Republike Srpske​

Agencija za kreditni rejting Moody's 14. aprila objavila je na web stranici da je dodijelila privremeni rejting B3 emisiji obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi.

Moody's Public Sector Europe je specijalizirana firma za servisiranje evropskog javnog sektora.
U svom izvještaju navode da će svrha obveznica biti refinansiranje većine domaćeg duga koji dospijeva u iznosu od 180 miliona eura i finansiranje planiranog budžetskog deficita od 178 miliona eura.

„Rejting Republike Srpske i dalje je ograničen visokim teretom duga, koji se sa 135% stvarnih prihoda u 2019. godini povećao na oko 160% u 2020. Ponovljeni pristup vanjskom finansiranju biće ključan za Republiku Srpsku da finansira svoje srednjoročne prioritete, s obzirom na vrlo visoke potrebe za finansiranjem u iznosu od preko milijardu KM u 2021.godini ( više od 500 miliona eura) i 800 miliona maraka 2022. godine (više 400 miliona eura)“, navodi se u ovom izvještaju.

Istovremeno, u Centralno banci BiH za RSE navode da najnovije zaduženje RS neće uticati na kreditni rejting Bosne i Hercegovine koji takođe ima kreditni rejting B3 (rizično).

„Trenutna emisija obveznica RS, u odnosu na dosadašnje pokazatelje, ne predstavlja značajan rizik i ne može narušiti suverenirejting BiH“, kaže Belma Čolaković iz Centralne banke BiH za RSE.

Dug Bosne i Hercegovine iz godine u godinu raste. Samo u 2020. godini javni dug je povećan za 480 miliona eura.
Prema izvještaju Ministarstva finansija i trezora BiH, na kraju 2020. godine, BiH je bila zadužena 6,2 milijardi eura, na vanjski dug otpada 4,42 milijarde eura, a na unutrašnji dug 1,78 milijardi eura.

Hoće li se zaduživati Federacija BiH?​

U ukupnom dugu Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa 51 posto, a Republika Srpska sa 48 posto. Preostalih jedan posto odnosi se na dug institucija BiH i Brčko distrikta.

U Vladi Federacije BiH, govoreći o zaduživanju na stranim berzama, navode kako se taj bh. entitet neće zaduživati.
Savjetnik za ekonomska pitanja u Vladi Federacije BiH, Goran Miraščić, naglašava za RSE kako ta izvršna insititucija "ne planira skori izlazak na međunarodno finansijsko tržište kapitala".

„Federacija Bosne i Hercegovine nije imala potrebe da se zadužuje na ovaj način međutim, vidjećemo da li će biti za tim potrebe u budućnosti. S obzirom da se ovdje radi o javnom novcu, prvenstveno se tu gleda kamatna stopa i vrijeme otplatnog perioda, i mi ćemo tražiti mogućnost za jeftinije zaduženje kako bismo što manje koštali naše poreske obveznike“, kaže Miraščić.

Zakonom o zaduženju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine definisano je da se, osim države, na inostranom finansijskom tržištu mogu zadužiti i entiteti i distrikt Brčko BiH ( samostalna jednica na sjeveru BiH).

Izlazak na Londonsku berzu će tako poreske obveznike u Republici Srpskoj koštati dodatnih 375 miliona eura u narednih pet godina.

Prije 2h

Tri dana nakon što su prodane obveznice Republike Srpske na Londonskoj berzi, ne zna se ko ih je kupio. Ministarstvo finansija Republike Srpske nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da dostavi spisak o tome ko je sve kupio obveznice.

Obveznice su dužnički vrijednosni papiri koji se izdaju s ciljem prikupljanja finansijskih sredstava i sa unaprijed definisanim rokom povrata, te unaprijed utvrđenom kamatom. Predstavljaju alternativu bankovnom kreditu.

Vlada je, u saopštenju za javnost 20. aprila, navela da je u transakcijama u Londonu bilo više od 54 učesnika među kojima fondovi, banke i kvalifikovani investitori.

„Najveći i najznačajniji su iz Velike Britanije, SAD, Švajcarske, Njemačke, te samo jedan finansijski investitor iz Republike Srpske", navedeno je u saopštenju.

Vlada Republike Srpske saopštila je 20. aprila da su prodate obveznice ovog bosanskohercegovačkog entiteta na međunarodnom tržištu u iznosu od 300 miliona eura s kamatom od 4,75 posto. Obveznice su prodane, a tek nakon toga je Vlada RS održala posebnu sjednicu i donijela Odluku o prihvatanju zaduženja.

Izlazak na Londonsku berzu će tako poreske obveznike u Republici Srpskoj koštati dodatnih 375 miliona eura u narednih pet godina. Novac je namijenjen, kako je rečeno iz Vlade, za povećanje plata i penzija u Republici Srpskoj. Sve se dešava nešto više od godinu dana od opštih izbora u Bosni i Hercegovini.

Sumnjiv posao?​

„Sve ovo je jako čudno. Prvo su obveznice prodate u toku dana, a onda je Vlada naknadno navečer donijela odluku o prihvatanju zaduženja. To je po meni kršenje svih mogućih zakona“ , kaže ekonomska analitičarka i bivša ministrica finansija RS Svetlana Cenić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ona ocjenjuje da se radi „o sumnjivom poslu“, jer vlada nije najavila da će izaći na Londonsku berzu.
„Kreditni rejting B3 sam po sebi govori špekulativno i visoko rizično“, kaže Cenić.

Profesor ekonomskih nauka, Mladen Ivanić, naglašava da je ključno pitanje ko je kupio obveznice Republike Srpske u Londonu.

„Ovi koji su kupili obveznice Republike Srpske po kamatnoj stopi od gotovo pet posto su uradili dobar posao. Takav prinos malo ko će u ovom trenutku dobiti. Mislim da je Republika Srpska mogla da se zaduži na domaćem tržištu uz puno nižu kamatu. Kad budemo znali da li su kupci ljudi sa kapitalom iz Republike Srpske, Mađarske i Rusije, a mislim da jedan dio jeste, onda će se znati zašto je kamata tako visoka i zašto su oni tako dobro oplodili svoj novac“, kaže Ivanić.

Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, londonska finansijska priča građane RS će koštati mnogo više od 300 miliona eura za koje se entiteska vlada zadužila putem obveznica.

„Da bi bilo ko mogao da emituje obveznice mora sklopiti ugovor sa berzom, mora biti definisan onaj ko će voditi taj proces i ko će pomoći da se izvrši priprema za plasman. U ovom slučaju to su bili Societe Generale Group, Intesa Sanpaolo Banka i Unikredit Banka. Po mojoj procjeni, sa kamatom to će biti pet posto u odnosu na glavnicu, odnosno oko 15 miliona eura godišnje“, objašnjava Pavlović.

Societe Generale je jedna od vodećih evropskih grupacija za finansijske usluge, a Intesa Sanpaolo banka i Unikredit banka posluju i u Bosni i Herecegovini.
Londonska berza nije jedina putem koje se Vlada RS zadužila. U junu 2018. godine, vrijednosni papiri su prodani na Bečkoj berzi. Njihova vrijednost je 200 miliona eura. Tada su izdate petogodišnje obveznice sa rokom dospijeća glavnice 28. juna 2023. godine.

“U ovom ugovoru iz Beča piše da, ako RS ne vrati sredstva kreditorima, nosioci obveznica imaju pravo zapljene bilo koje kompanije koja je više od 51% u vlasništvu RS. To su vrlo strogi uslovi, pa ukoliko se cijeli iznos ne vrati 2023. godine, moglo bi se desiti da neko dođe i uzme naprimjer, dio Elektroprivrede RS”, objašnjava Pavlović.

Zbog čega se Vlada RS zadužila na Londonskoj berzi?​

Bosna i Hercegovina pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), od 2020. godine o novom finansijskom aražmanu vrijednom 750 miliona eura. Da bi dobila novac, Bosna i Hercegovina mora ispuniti uslov, a on se odnosi na uspostavu registra računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH.
Republika Srpska smatra kako se radi o prenosu nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu i ne pristaje na ovaj uslov.

Istovremeno, u MMF ocjenjuju da sve zavisi od vlasti u zemlji i njihove političke volje, te da uslovi koje je postavio MMF nikada nisu bili lakši.
Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH izjavio je u januaru za RSE kako bi kredit pomogao građanima i oporavku posrnule ekonomiji pogođene pandemijom COVID-a 19.

Razlog zbog kojeg MMF traži uspostavu registra, naveo je Jewell, je to što Evropska unija (EU) u borbi protiv pranja novca zahtijeva od svih zemalja članica da uspostave ovakve registre na nivou svojih zemalja.

Drugi razlog je što bi to ohrabrilo i podstaklo banke da daju više zajmova, jer bi olakšalo bankama naplatu dugova i naplatu potraživanja.
Također, ova mjera koja je standardna u zemljama EU, korištena je od MMF-a i u aranžmanima sa drugim zemljama.

Prodaja smanjila kreditni rejting Republike Srpske​

Agencija za kreditni rejting Moody's 14. aprila objavila je na web stranici da je dodijelila privremeni rejting B3 emisiji obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi.

Moody's Public Sector Europe je specijalizirana firma za servisiranje evropskog javnog sektora.
U svom izvještaju navode da će svrha obveznica biti refinansiranje većine domaćeg duga koji dospijeva u iznosu od 180 miliona eura i finansiranje planiranog budžetskog deficita od 178 miliona eura.

„Rejting Republike Srpske i dalje je ograničen visokim teretom duga, koji se sa 135% stvarnih prihoda u 2019. godini povećao na oko 160% u 2020. Ponovljeni pristup vanjskom finansiranju biće ključan za Republiku Srpsku da finansira svoje srednjoročne prioritete, s obzirom na vrlo visoke potrebe za finansiranjem u iznosu od preko milijardu KM u 2021.godini ( više od 500 miliona eura) i 800 miliona maraka 2022. godine (više 400 miliona eura)“, navodi se u ovom izvještaju.

Istovremeno, u Centralno banci BiH za RSE navode da najnovije zaduženje RS neće uticati na kreditni rejting Bosne i Hercegovine koji takođe ima kreditni rejting B3 (rizično).

„Trenutna emisija obveznica RS, u odnosu na dosadašnje pokazatelje, ne predstavlja značajan rizik i ne može narušiti suverenirejting BiH“, kaže Belma Čolaković iz Centralne banke BiH za RSE.

Dug Bosne i Hercegovine iz godine u godinu raste. Samo u 2020. godini javni dug je povećan za 480 miliona eura.
Prema izvještaju Ministarstva finansija i trezora BiH, na kraju 2020. godine, BiH je bila zadužena 6,2 milijardi eura, na vanjski dug otpada 4,42 milijarde eura, a na unutrašnji dug 1,78 milijardi eura.

Hoće li se zaduživati Federacija BiH?​

U ukupnom dugu Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa 51 posto, a Republika Srpska sa 48 posto. Preostalih jedan posto odnosi se na dug institucija BiH i Brčko distrikta.

U Vladi Federacije BiH, govoreći o zaduživanju na stranim berzama, navode kako se taj bh. entitet neće zaduživati.
Savjetnik za ekonomska pitanja u Vladi Federacije BiH, Goran Miraščić, naglašava za RSE kako ta izvršna insititucija "ne planira skori izlazak na međunarodno finansijsko tržište kapitala".

„Federacija Bosne i Hercegovine nije imala potrebe da se zadužuje na ovaj način međutim, vidjećemo da li će biti za tim potrebe u budućnosti. S obzirom da se ovdje radi o javnom novcu, prvenstveno se tu gleda kamatna stopa i vrijeme otplatnog perioda, i mi ćemo tražiti mogućnost za jeftinije zaduženje kako bismo što manje koštali naše poreske obveznike“, kaže Miraščić.

Zakonom o zaduženju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine definisano je da se, osim države, na inostranom finansijskom tržištu mogu zadužiti i entiteti i distrikt Brčko BiH ( samostalna jednica na sjeveru BiH).

 

[комшија]

Željko Komšić: Bosna i Hercegovina je poslala ANP i nalazi se u MAP​

Spojler: Tekst

23. 04. 2021.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, potvrdio je za Federalnu televiziju autentičnost objavljenog dokumenta iz sjedišta NATO da je BiH slanjem programa reformi zapravo poslala ANP i da se nalazi u MAP.

"Ovo je politička pobjeda svih nas, Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. Sada su pred nama reforme koje naša zemlja mora ispunjavati kako bi postala punopravna članica ovog saveza", rekao je Komšić.

Komšić je dodao da je to bilo jasno od samog početka, ali da je ovaj dokument najbolja potvrda onoga o čemu se govorilo, a to je da je BiH poslala ANP tj. Program reformi.

 

[комшија]

​

Umro Milorad Pelemiš zloglasni komandant jedinice koja je učestvovala u genocidu​

Spojler: Tekst

23. 04. 2021. u 23:13:00

Komandant 10. diverzantskog odreda VRS Milorad Mišo Pelemiš poslije teške i duge borbe s opakom bolešću preminuo je u Beogradu.

Njegova jedinica je učestvovala u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, pripadnici njegove jedine odgovorni su za ubistva stotina Bošnjaka.

On nikada nije zvanično osuđivan za zlodjela.

Neki od pripadnika njegove jedinice priznali su učešće u masovnim pogubljenjima preko hiljadu zarobljenika u Srebrenici 1995.godine.

Pelemiš se branio kako je tek naknadno saznao – da su njegovi podređeni tamo upotrebljeni kao ubojice, makar su ga i neki od njih – prokazali kao jednog od nalogodavaca.

Nakon ubijanja u Branjevu, pripadnici 10. diverzantskog odreda su odbili streljanje zarobljenika u skladištu u Domu u Pilici gdje je ubijeno još oko 500 ljudi.

Pelemiš je naveo kako su pripadnici iskorišteni za ubojstvo van njegovog saznanja, makar je opisao kako ga je kao zapovjednika - jedan od njih tražio dozvolu čak za krađu pronađenog automobila.

 

[комшија]

 

[Ljuta Tica]

Ово је још једна тема која се затвара због спамовања текстовима из неауторизовних медија што је довело у бесмисао.

Форум је место где се размењују размишљања и идеје, не место где се спамује текстовима без коментарисања.

Енде