Policijski filmovi

  • Začetnik teme Začetnik teme suave
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
"Francuska veza" (1971) je još jedan film iz tog zlatnog perioda policijskog filma. U vreme kad je snimljen imao je kultni status, u nivou Kuma i Taksiste. Danas je pomalo zaboravljen. Glavne uloge igraju Džin Hekmen kao Džimi "Popaj" Dojl i Roj Šajder kao Badi "Klaudi" Ruso. Glavni antagonista je francuski glumac Fernando Rej kao Alen "Žabac" Šarnije. Režija Vilijem Fridkin. 1975 snimljen je još jedan fim pod istom franšizom.

 
Jedino mi sada pada "Robokap" na pamet, ali ne bih toliko da se blamiram, zato ću samo malo da skrenem sa teme i ubacim policijske serije:

1. Shield
Emitovana od 2002. do 2008; kreator Šon Rajan

Theshield.jpg


2. Homicide: Life on the street
Emitovana od 1993. do 1999.
Kreator: Pol Atanasio

0_1sC7wz5BP646PmPB.jpg


3. The Wire
Emitovana od 2002- do 2008.
Kreator: Dejvid Simon

the_wire-680717276-mmed.jpg
 
Serijal filmova o inspektoru Megreu (rađeni prema romanima Žorža Simenona):

- Megre postavlja zamku (2016) (režija: Ešli Pirs),
- Mrtvac (2016) (režija: Džon Ist),
- Noć na raskršću (2017) (režija: Sara Harding),
- Megre u Monmartru (2017) (režija: Tadeus Salivan).

Glavna uloga (inspektor Megre): Rouan Atkinson.

maigretsetatrap.jpg
 
Serijal filmova o inspektoru Megreu (rađeni prema romanima Žorža Simenona):

- Megre postavlja zamku (2016) (režija: Ešli Pirs),
- Mrtvac (2016) (režija: Džon Ist),
- Noć na raskršću (2017) (režija: Sara Harding),
- Megre u Monmartru (2017) (režija: Tadeus Salivan).

Glavna uloga (inspektor Megre): Rouan Atkinson.

Pogledajte prilog 1818327
Pročitao sam nekoliko knjiga, nisam znao da postoje ekranizacije.

Ali Rowan Atkinson...

🤣

Mislim da je čovjek prokleo ulogu Mr. Beana.
 
Od kraja šezdesetih do kraja devedesetih traje period koji bi mogli nazvati "zlatnim dobom policijskog filma"

Ovo je istina, pogotovo 80-te su na neki način bile zlatno doba pandurskog žanra pa smo tako imali ne znam od Policajca sa Beverli Hilsa, Poroka Majamija, Smrtonosnog oružja, Policajca iz vrtića pa nadalje gde smo imali neki romantizovani prikaz policije, policajaca i policijskog posla, ali zapravo iza toga se krila jedna teška propaganda i prikrivena promocija policijske države i jednog korporaivno-fašističkog pakla zapravo.

Zapravo ti filmovi su odraz jednog vremena , recimo 80-ih kada je na neki način Amerika bila na svom vrhuncu i kada je većina ljudi (mahom belih pripadnika srednje klase) zaista verovala u ono što su im pričali na tv-u i kada su zaista verovali u sistem (u goverment kako oni kažu) , u policiju i da sistem zaista radi za njihovo dobro, međutim u međuvremenu su se i oni osvestili i skapirali šta se dešava i skapirali su da ono što im pričaju na tv-u baš i nije nužno istina, da to neko zlatno doba Amerike i blagostanje nikad nije ni postojalo i da je to sve bila samo obična fasada i propaganda i skapirali su da je sistem mnogo truliji i gori nego što se predstavlja i da ti ljudi iz establišmenta baš i nisu tako dobronamerni, ono ljudi su u međuvremenu razvili jedan prilično kritički odnos prema sistemu, prema državi, prema establišmentu i prema policiji pa stoga takvi filmovi se više ne snimaju jer bi danas prosto delovali naivno, smešno i neuverljivo i danas su mnogo više na ceni filmovi koji su kritički nastrojeni prema sistemu i koji preispituju ispravnost i verodostojnost tog sistema kao i prirodu same realnosti i malo teraju na i razmišljanje, znači prosto desila se revolucija i prekretnica u razmišljanju i percepciji ljudi, razvila se kod ljudi ta neka kritička svest i mislim da je revoluciju u tom nekom smislu doneo film Matriks koji je u smislu nekog uticaja na razmišljanje ljudi i ljudsku percepciju verovatno najuticajniji film ikad.
 
La isla Minima

Одличан филм.
Школски пример како може да се направи добар филм без 1 000 000 мртвих, неколико стамбених квартова дигнутих у ваздух, а главни јунаци не морају да буду комбинација Рамба, Брус Лија.....
 

Prilozi

  • Marshland.jpg
    Marshland.jpg
    31,4 KB · Pregleda: 1
Ovo je istina, pogotovo 80-te su na neki način bile zlatno doba pandurskog žanra pa smo tako imali ne znam od Policajca sa Beverli Hilsa, Poroka Majamija, Smrtonosnog oružja, Policajca iz vrtića pa nadalje gde smo imali neki romantizovani prikaz policije, policajaca i policijskog posla, ali zapravo iza toga se krila jedna teška propaganda i prikrivena promocija policijske države i jednog korporaivno-fašističkog pakla zapravo.

Zapravo ti filmovi su odraz jednog vremena , recimo 80-ih kada je na neki način Amerika bila na svom vrhuncu i kada je većina ljudi (mahom belih pripadnika srednje klase) zaista verovala u ono što su im pričali na tv-u i kada su zaista verovali u sistem (u goverment kako oni kažu) , u policiju i da sistem zaista radi za njihovo dobro, međutim u međuvremenu su se i oni osvestili i skapirali šta se dešava i skapirali su da ono što im pričaju na tv-u baš i nije nužno istina, da to neko zlatno doba Amerike i blagostanje nikad nije ni postojalo i da je to sve bila samo obična fasada i propaganda i skapirali su da je sistem mnogo truliji i gori nego što se predstavlja i da ti ljudi iz establišmenta baš i nisu tako dobronamerni, ono ljudi su u međuvremenu razvili jedan prilično kritički odnos prema sistemu, prema državi, prema establišmentu i prema policiji pa stoga takvi filmovi se više ne snimaju jer bi danas prosto delovali naivno, smešno i neuverljivo i danas su mnogo više na ceni filmovi koji su kritički nastrojeni prema sistemu i koji preispituju ispravnost i verodostojnost tog sistema kao i prirodu same realnosti i malo teraju na i razmišljanje, znači prosto desila se revolucija i prekretnica u razmišljanju i percepciji ljudi, razvila se kod ljudi ta neka kritička svest i mislim da je revoluciju u tom nekom smislu doneo film Matriks koji je u smislu nekog uticaja na razmišljanje ljudi i ljudsku percepciju verovatno najuticajniji film ikad.
Sa jednim delom ove poruke se slažem, sa jednim baš i ne.

Slažem se da su policijski filmovi makar jednim delom imaju i propagandnu dimenziju. Pri tome treba imati u vidu da su oni fenomen uglavnom druge polovine dvadesetog veka. Ako se dobro sećam, postoji jedan film u kom Hemfri Bogart, kao neka najveća akciona zvezda tridesetih i četrdesetih igra policajca. Igra pozitivca, dobrog momka sa revolverom, ali uglavnom privatnog detektiva. Slično je i sa Džejmsom Stjuartom i Keri Grantom. Policija nije bila naročito popularna do pedesetih. Onda je ulogu odigrala i televizija sa TV serijama, pa policijski filmovi sa poterom i istragom postaju popularni.

Pri tome su, celo vreme popularniji filmovi koji govore o "odelima" tj detektivima koji vrše istragu, nego o "uniformama" koje bi, strogo govoreći činile prave policijske jedinice. Tek šezdesetih se pojavljuju Robert Vidmark sa "Madiganom", frenk Sinatra sa "Detektivom" i neizostavni Stiv Mekvin sa "Bulitom". Policajac sedamdesetih postaje antiheroj, nekorumpirani autsajder u sudaru sa korumpiranim sistemom bilo kao Al Paćino u "Serpiku" ili Popaj Dojl u "Francuskoj vezi". Tu treba dodati i "Napad na 13. policijsku stanicu" koji predstavlja poseban tip policijskog filma, dramu o običnim malim ljudima koji u teškoj situaciji postaju heroji. Upravo takvi filmovi su dosta pridoneli popularnosti policijskog filma i dali mu podsticaj za razgranavanje žanra u osamdesetima

O osamdesetima smo već pričali pa ne bih dužio o tome. Po mom mišljenju, vrhunac policijskog filma je "Umri muški" koji je spojio policijski film sa špijunskim filmom. Policijskim filmovima su uglavnom falile žestoke scene i pirotehnika koje u ovom filmu ne manjkaju. Pri tome se zadržavaju karkakteristike policijskog filma kao što je istraga a poteru po gradu zamenila je potera po zgradi.

Promene koje su se desile i koje su umanjile popularnost policijskog filma desile su se u Americi (jer, ruku na srce, policijski film i jeste američki žanr). Porast pokreta za ljudska prava, pogotovo manjinskih prava doveo je do situacije da je policajce teško slikati na bilo koji drugi način osim kao negativce, a pošto je policijski film, u žanru akcionih filmova, uvek bio autsajder u odnosu na špijunske i horor filmove, bez dovoljno pirotehnike i krvi, cela ideja je pomalo potisnuta u zapećak gde tek tu i tamo proizvede neko delo vredno gledanja.

U čemu se ne slažem? Ne mislim da je stanovništvo razvilo otpor prema policijskoj državi, pre mislim da su se producenti uplašili potencijalnih bojkota i tužbi. Policijske serije su još uvek populane na televiziji. Drugo, ja sam jedan od onih koji vole jaku državu, koja radi u korist svojih građana a to je nemoguće bez jakih policijskih snaga. Optuživanje policije za sve i svašta, pogotvo za ugrožavanje ljudskih prava, loš odnos prema mnajinama itd ne služi građanima nego pojedincima i grupama koje bi da preuzmu vlast u državi i da učine policiju poslušnim slugom svojih namera. Popularnost u narodu i poverenje naroda u policijski rad je jedan od neophodnih uslova za slobodan i objektivan rad policije.
 
Sa jednim delom ove poruke se slažem, sa jednim baš i ne.

Slažem se da su policijski filmovi makar jednim delom imaju i propagandnu dimenziju. Pri tome treba imati u vidu da su oni fenomen uglavnom druge polovine dvadesetog veka. Ako se dobro sećam, postoji jedan film u kom Hemfri Bogart, kao neka najveća akciona zvezda tridesetih i četrdesetih igra policajca. Igra pozitivca, dobrog momka sa revolverom, ali uglavnom privatnog detektiva. Slično je i sa Džejmsom Stjuartom i Keri Grantom. Policija nije bila naročito popularna do pedesetih. Onda je ulogu odigrala i televizija sa TV serijama, pa policijski filmovi sa poterom i istragom postaju popularni.

Pri tome su, celo vreme popularniji filmovi koji govore o "odelima" tj detektivima koji vrše istragu, nego o "uniformama" koje bi, strogo govoreći činile prave policijske jedinice. Tek šezdesetih se pojavljuju Robert Vidmark sa "Madiganom", frenk Sinatra sa "Detektivom" i neizostavni Stiv Mekvin sa "Bulitom". Policajac sedamdesetih postaje antiheroj, nekorumpirani autsajder u sudaru sa korumpiranim sistemom bilo kao Al Paćino u "Serpiku" ili Popaj Dojl u "Francuskoj vezi". Tu treba dodati i "Napad na 13. policijsku stanicu" koji predstavlja poseban tip policijskog filma, dramu o običnim malim ljudima koji u teškoj situaciji postaju heroji. Upravo takvi filmovi su dosta pridoneli popularnosti policijskog filma i dali mu podsticaj za razgranavanje žanra u osamdesetima

O osamdesetima smo već pričali pa ne bih dužio o tome. Po mom mišljenju, vrhunac policijskog filma je "Umri muški" koji je spojio policijski film sa špijunskim filmom. Policijskim filmovima su uglavnom falile žestoke scene i pirotehnika koje u ovom filmu ne manjkaju. Pri tome se zadržavaju karkakteristike policijskog filma kao što je istraga a poteru po gradu zamenila je potera po zgradi.

Promene koje su se desile i koje su umanjile popularnost policijskog filma desile su se u Americi (jer, ruku na srce, policijski film i jeste američki žanr). Porast pokreta za ljudska prava, pogotovo manjinskih prava doveo je do situacije da je policajce teško slikati na bilo koji drugi način osim kao negativce, a pošto je policijski film, u žanru akcionih filmova, uvek bio autsajder u odnosu na špijunske i horor filmove, bez dovoljno pirotehnike i krvi, cela ideja je pomalo potisnuta u zapećak gde tek tu i tamo proizvede neko delo vredno gledanja.

U čemu se ne slažem? Ne mislim da je stanovništvo razvilo otpor prema policijskoj državi, pre mislim da su se producenti uplašili potencijalnih bojkota i tužbi. Policijske serije su još uvek populane na televiziji. Drugo, ja sam jedan od onih koji vole jaku državu, koja radi u korist svojih građana a to je nemoguće bez jakih policijskih snaga. Optuživanje policije za sve i svašta, pogotvo za ugrožavanje ljudskih prava, loš odnos prema mnajinama itd ne služi građanima nego pojedincima i grupama koje bi da preuzmu vlast u državi i da učine policiju poslušnim slugom svojih namera. Popularnost u narodu i poverenje naroda u policijski rad je jedan od neophodnih uslova za slobodan i objektivan rad policije.
Baš se vidi da živiš u filmovima / za filmove, a ne u realnosti... :fdlan: :cool:
 

Back
Top