(Lagatijegreh: laž koju ću oboriti u dijeu₪1) Зато сам и поставио тему, јер треба ту подсвест доказати. Рекао Фојд,[…]...но не понудише доказе који раде.
[…] (Lagatijegreh: pitanje koje nije mogo da forumuliše, a ne koje ću odgovoriti u dijeu₪2) како може човек да буде свестан нечега што је ван домашаја његове свести?
[…] (Lagatijegreh: laž koju ću oboriti u dijeu₪3 u slučaju da autori koje tu citiram za protivnost njemu ne lažu.) То што неке ствари заборављамо паих се после сетимо може да буде нешто друго осим подсвести. како би било рецимо Заборављање? Да ћелије у мозгу које су задужене за памћење, те када крв слабије циркулише те не долази у те ћелије довољном мером, онда се не сетимо обичних ствари, као и оних тешких за памћење? А онда када се успостави правилна циркулација крви, онда се одједном сетимо тога?
[…] (Lagatijegreh: Frojd je dao tehnike podsjećanja na zaboravljeno, a ako misli na tehnike pamćenja učenog gradiva, postoje mnemotehnike (to su nazivi za ovo što se on pita kako ne postoji) ali pitanje je da li sve one fukncionišu, reći ću nešto o tome u ₪4) Нико не даде технику сећања.
₪1Frojd je pružio dokaze za sve što je pričao, u svojim knjigama, a za neke stvari je pričao da dokaze nema, ali da misli da je tako (radi se o jednoj stvari, ali vrlo značajnoj). Rad Frojda
Tumačenje sna (1900) sadrži milion primjera za to. Smatra se revolucijom u psihijatriji, drugom, jer je pokazao kako postoje nesvjesne determinante (odrednice) ponašanja, a sa, po mom mišljenju, bolesno-upornim sakupljanjem svih mogućih vrsta mišljenja o snu koja su se u istoriji javljala, i (ispravnim) demantovanjem pogrešnih a ukazivanjem na tačnost tačnih, dokazaono je baš svima (dakle, i glupima) da san ima samisao, da nije neko puko "pražnjenje neurona" – dakle, i ko ne priznaje ostatak knjige taj dio priznaje i zato samtra rad revolucionarnim. Ovaj san je jedan primjer:
klikom ovdje otvorite ovaj PDF dokument gdje je besplatno čitava knjiga, i idite na stranu 76 u u Adobe Readeru, a 152 u knjizi, i počnite od početka 4. pasusa, dakle, dijela sa krivim slovima, koji počinje sa: "
Hoću da priredim večeru, ali nemam …"
₪2Ne može da bude svjestan nečega što je van domašaja njegove svijesti, ali postoje sadržaji pamćenja koji, iako sad nisu u svijesti, bivaju dostupni kad treba (na primjer: ti sad nisi u svijesti imao znanje o tome kako se pali televizor, sad kad čitaš ovo možda ti se javilo u obliku slike, ili nečega, a ako budeš htio da upališ javiće ti se), i koje ću sve zajedno zvati
Smatranje Ega da su to sva znanja koja ima (u nastavku:
SESZKI), i međusobno se vide. To znači da kada prvi put u životu šetaš recimo gradom o kome ništa ne znaš, pa vidiš veliku prodavnicu knjiga (3 sprata!), takvu da u životu nisi vidio ni približno veliku, to je
sadržaj SESZKI koji će da
vidi sadržaj SESZKI da ti tražiš jednu knjigu, uzaludno ulazeći u sve knjižare u koje si mogao, već 2 godine, ili će taj sadržaj da
vidi tu Biblioteku, pa je najbolje reći da će ta dva sadržaja da se
međusobno vide.
Njihovo međusobno viđenje biće viđeno od strane sadržaja da trenutno imaš samo toliko i toliko para, (isto sadržaj SESZKI) pa će ono (viđenje tog sadržaja za to da su se ona dva međusobno vidjela) da dovede do izjave drugu sa kojim šetaš: "Brate, ovoliku vidio nisam, a knjigu tražim jednu 3 godine već, i, ako me vjeruješ, jako mi treba, imaš li toliko i toliko da mi pozajmiš, jer ona može najviše da košta toliko i toliko a meni fali toliko i toliko?".
Ali da bi neki sadržaj mogao da postane SESZKI on mora "pristati" (ti moraš pristati) da on može da se vidi sa ostalim sadržajima tvoje svijesti, i to svim.
SESZKI se ne vide međusobno sa sadržajima nesvjesnog, ali SESZKI vide sadržaje nesvjesnog. Nesvjesno izgleda glupavim jer sadržaju u njemu vide samo jedni druge (ne vide one u svijesti), i vide čulno opažanje (čak i djelove vidne slike koji ti "nisu upali u oko" pa nisi svjestan da si ih vidio, a i ostalih čula vjerovatno), i Imago-e (vidi poslije).. Ako si neko ko ne bi dozvolio sebi da mu do svijesti dopre želja da, ako je baš lijepa a i dobra osoba, sa sestrom ima seks, oće i do nesvjesnog doprijeti znanje, koje svijest ima, da je ona, na primjer, prije 3 dana umrla, jer ono razumije srpski. Mada, svijest o smrti ima predrasude, dok nesvjesno možda i nema nikakav pojam o tome da li je moguć izlazak iz grobova, mada sve upućuje na to da nesvjesno zna o smrti i rođenju baš više nego svijest. Ipak, nesvjesno će se truditi da, zbog toga što ti u SESZKI ne samo da imaš želju da drugovima odaš sve tajne, nego imaš čak i neki osjećaj ponosa radi toga, idalje putem
simptoma (a to je ono što se, u zavisnosti od toga događa li se većini ili manjini, zove "normalnim strujnim greškama u mogu" ili "čisto ludilom, ovoga treba lečiti") pokazuje to da ti je ona simpatična i da si dok je bila živa imao tu nesvjesnu želju za seksom sa njom, a ako je ona i sad neko ko je živ, i ako je to izvodljivo, onda imaš tu želju i sad, a i ako nije živa, imaš fantaziju da oživi i da imate seks. Postoje i
Imago-i, to su znanja urođena o neizmjenjivim istinama, onim koje treba da znaš i u slučaju da još nisi iz života uspio za njih da saznaš. One su vidljive i SESZKI i nesvjesnom. Neke od tih istina rijetko ko u životu i sazna, a vjerovatno da ih niko nikad nije znao sve.
Imago nije samo viđenje činjenice da se tijelo sveca ne raspada, nego razloga zašto je to tako. Kao sekta, Frojdovi učenici su zajedno sa njim krili znanja o Imago-ima, kao i put kojim se do tih Imago-a stiže. Frojd se predomsilio po pitanju toga da li da napiše knjigu "o poslednjim stvarima".
₪3Negiranje toga što si reko, citiranjem:
Guyton, A. C., Hall, J. E. Medicinska fiziologija (deseto izdanje). Beograd: Savrenena administracija, 2003.
Normalni protok kroz moždano tkivo odrasle osobe iznosi […] 15% od ukupnog minutnog volumena u miru. […]
Povećanje koncentracije ugljen-dioksida u arterijskoj krvi koja snadbeva mozak, značajno povećava cerebralni protok krvi. … Povećanje arterijskog Pco[SUB]2[/SUB] za 70% približno udvostručava protok krvi. […]
Povećanje koncentracije jona vodonika značajno smanjuje aktivnost neurona. Na sreću, povećanje koncetracije jona vodonika izaziva povećan protok krvi, koji će sada omogućiti da se krvlju iz modanog tikiva uklone ugljen-dioksid i druge kisele supstance. Gubitak ugljen-dioksida uklanja ugljenju kiselinu iz moždanog tkiva. Ovo, zajedno sa uklanjanjem drugih kiselina smanjuje koncentraciju jona vodonika nazad na normalu. Tako ovaj mehanizam pomaže održavanju konstantne koncentracije jona vodonika u tečnostima mozga, a time pomaže i održavanju normalnog, konstantnog nivoa nervne aktivnosti. […]
deficit kiseonika mehanizmom vazodilatacije trenutno širi krvne sudove, vraćajući protok krvi i trensport kiseonika moždanom tkivu blizu normalnog. […]
Eksperimentima je pokazano da u slučaju pada Po[SUB]2[/SUB] u
moždanom tkivu ispod približno 30 mmHg (normalna vrednost je 35 do 40 mmHg) protok krvi kroz mozak počinje odmah da se povećava. Ovo je dosta neočekivano, zato što funkciju mozga ugrožavaju nešto niže vrednosti Po2 od ove, a naročito se to dešava pri Po[SUB]2[/SUB] ispod 20 mmHG. […]
Opisanom tehnikom postalo je jasno da se protok krvi u svakom pojedinom segmentu mozga menja 100 do 150 procenata za nekoliko sekundi, kao odgovor na promenu u lokalnoj nervnoj aktivnosti. Na primer, prosto stiskanje pesnice jedne šake odmah povećava protok krvi u motornom koreteksu suprotne strane mozga. […] (Lagatijegreh: dijelu koji je odgovoran za sprovođenje tog čina)
arterijski pritisak može se smanjiti čak na vrednost 60 mmHg ili se povećati čak do 140 mmHg bez značajne promene u protoku krvi kroz mozak. Kod osoba koje imaju hipertenziju (Lagatijegreh: povećan krvni pritisak), ovaj autoregulacioni opseg može biti pomeren ka višim vrednostima pritiska, čak i do 180 i 200 mmHg. […]
Jes da staranje između ostalog uključuje i gubitak količine elastičnosti krvnih sudova, ali tvoja teorija odpada...
₪4Tehnike podsjećanja na zaboravljeno dao je Frojd, jedna od njih se zove "slobodne asocijacije" i priznaju je mnogi koji Frojda ne mogu viđet očima. A ako si mislio na tehnike da se ono što se uči bolje pamti, a da se uči vremenski kraće od klasičnog (bolje reći: opšteprihvaćenog) oblika učenja, i zovu se
menmotehnike, i daju rezultate bolje od opšteprihvaćenog (a tu računam i opšterasprostranjeno uzimanje nootropika za koje ne treba recept ljekara, od strane skoro svih studenata koji misle da je to dobro, i, varaju se, naravno) Znam neku bolju od opšteprihvaćenih za nekih 43.5%, po mojoj procjeni.
Fora je u tome da, da bi gradivo bilo zapamtljivo treba da bude, bar meni, jasno i zanimljivo ("suvoparne" stvari isto tako mogu biti zanimljive, ali samo ako su značajne, a najlakše je za pamćenje kad su i jedno i drugo), a to znači: da se nauče dodatne stvari koje ga čine jasnim, i isto takve koje ga čine zanimljivim. Na primjer, dobiti 10 nemoguće je iz nekih predmeta ako ne koristiš knjige koje nisu obavezne. Dakle: na primjer: da bi zapamtio 4 reda teksta treba da pročitaš 40 redova koje nisi obavezan da čitaš i pamtiš...
, nekako ne licim 
