Podrijetlo Hrvata?

[Ovi jedan]

Cuo si za Nestorovu Hroniku, povest minulih leta, i sad zato sto tamo oise da su svi Sloveni nastali od Srba, treba to uzeti zdravo za gotovo, samo zato jer lepo zvuci, pa ne bas, jer za to ne postoje dokazi.
Te tako i ela Hrvatska, ti to tumacis kako ti licno odgovora.
Bela Hrvatska se pominje, znam ja to, ali se samo pominje, nema nikakvih materijal ih dokaza. Niti se to moze tumaciti tako kao oh to je bila drzava Hrvata.
To je isto hvatskim istoričarima osnov da lazu kako su Panonski Sloveni, bili Hr ati sto je apsolutno netacno, a znamo da to rade iz politickih oreubedjenja da bi nakako akalemilj kjakavcima etiketu Hrvat.

Bravo sve si krivo svatia.

O državnim zajednicama Hrvata podno Karpata se još uvik nagađa u kakvom su obliku postojala(ako su postojale), ali ono šta je najbitnije Hrvati su živili na tom prostoru i trag koji su tamo ostavili je golem. Znam da ima previše toga za čitat, al dovoljno sam stručnih i obrazovanih ljudi citira koji o tome ne dvoje ni najmanje za razliku od tvog primjera iz Nestorove kronike koji mislim nije točan, a sve da i je nema ne postoji konsenzus stručnjaka za razliku od povijesti i uloge Hrvata podno Karpata.

Naravno da su neke stvari o kojima pišem u "sivoj zoni" jer nema nikakvih zapisa o tome i to šta neki Slovaci, Česi ili Ukrajinci vide ulogu Hrvata u Velikoj Moravskoj, nekog našeg tamošnjeg vladara ili utvrde ne mora značit aposlutno ništa, al isto tako uz svim tim kombinacijama za koje nemamo jasnu potvrdu Hrvati su jedni od prvih kandidata da su bili dio te priče.

A nije da nas se bez razloga spominje u tolikoj mjeri jer se nedostatak pisanih zapisa pokušava nadoknadit isčitavajući ostale tragove i služeći se raznim znanstvenim disciplinama poput arheologije, etnimologije, ligvistike, toponomastike, antropologije, etimologije, genetike itd. na račun kojih se dolazi bar do nekih odgovora.

Bez uvrede ikome, al ovo nisu priče bez temelja i osnova poput tih kako su Srbi najstariji narod, kako su svi Slaveni potekli od njih ili kako ste naselili današnju Dalmaciju od Dubrovnika do Zadra.

 

[Ovi jedan]

Какав средњи век, фалсификати и главни таласи покрштавања Срба су се десили при врхунцу османске окупације, током 17 и 18 века, а до тада је вековима стидљиво припреман терен за тако нешто и пре 19 века хрвати на простору данашњег Балкана су били минорна мањина чије је деловање више имало локални карактер него државотворни јер оно католика што је било на том простору се још увек изјашњавало Србима, дубровачки писци нарочито. Тада, током 17 и 18 века, је настала маса фалсификата фрањеваца који су касније у 19 и нарочито у 20 веку коришћени као историјски факти.
Да није било турака Ватикан никада не би успео да спроведе свој наум на западном Балкану. Турци су им отворили врата западног Балкана.
А што се тиче историчара из поменутих словенских земаља боље немој да копаш много по томе јер ћеш се разочарати кад будеш схватио какво мишљење имају о Србима и какву им улогу додељују у историји.

Iskreno neman volje odgovarat na tvoje budalaštine i ravnogoraške teorije zavjera.

 

[FDDD]

Srbi

 

[Ovi jedan]

Je da tekst ima poprilično grešaka i kroz njega "luta" od prošlosti do sadašnjosti, al ima nekih zanimljivih momenata pa sam izvuka neke najzanimljivije dijelove koje prenosim. Napominjem da je iz nekog razloga prijevod u muškom licu, a nije mi se dalo prepravljat

Blažena Ovsena u Dioklecijanovoj palači s bratskim narodom Hrvata


"Ove godine sam prvi put u životu otišao u Hrvatsku kako bih istražio ovu bivšu jugoslavensku zemlju. Svaki drugi Slovak je već bio u Hrvatskoj, ali ja nisam, pa nisam znao što očekivati od ove zemlje. Trebao sam vidjeti posljedice rata tamo? Koliko je ova zemlja razvijena? Koje su njezine prirodne ljepote? A što je s poviješću? Mnogo toga me vezalo za Hrvatsku.

Iz samostalnog proučavanja slavenske povijesti znao sam da osim južnih Hrvata postoje i sjeverni Hrvati, koji su se nazivali Bijeli. Bijela boja označavala je sjever. Ti Bijeli Hrvati trebali su se nalaziti negdje u blizini naših Tatri. Jesu li živjeli iznad Karpata ili izravno u njima, još uvijek ne znam, ali nakon posjeta Hrvatskoj sigurno znam jedno – s Hrvatima imamo više zajedničkog nego što mislimo.

Upravo sam u Omišu, kao jedan od nekoliko ljudi, pomogao spasiti život Slovaku koji je tamo doživio srčani udar. Budući da dobro znam engleski, odmah sam pozvao hitnu pomoć i prevodio. Zamislite da je nesretnik u roku od sat vremena odvezen na kardiologiju u Splitu i također operiran, što mu je praktički spasilo život. Ne mogu zamisliti da bi liječnici u Bratislavi, na primjer, djelovali jednako brzo. Prije imam dojam da bi ovdje liječnici mirno prešli preko ljudskog leša koji leži na podu u čekaonici.


U Splitu sam posjetio i Dioklecijanovu palaču. Dioklecijanovu palaču sam isprva zamišljao kao neku veću zgradu koju ću vidjeti za deset minuta, slikati i krenuti dalje. Koliko sam se samo prevario. Dioklecijanova palača je grad u gradu, stari grad Splita. Ljudi i danas žive u toj palači, tamo imaju apartmane, suše rublje na žicama na balkonima, tu su ulični restorani, kipovi, muzeji, turistički uredi... Car Dioklecijan imao je sa sobom cijeli dvor, sluge, dvorjane, a i oni su morali negdje živjeti.


Priznajem da prije putovanja nisam imao visoko mišljenje o Hrvatskoj. Na temelju običnih predrasuda, uspoređivao sam Hrvate sa siromašnim Rumunjima, Bugarima ili Ukrajincima. Ali kakvo me iznenađenje čekalo… Dragi prijatelji, nije da su Hrvati Ukrajinci u usporedbi s nama, nego mi smo Ukrajinci u usporedbi s njima. Slovačke sam se prilično sramio, jer u Hrvatskoj postoji puno bolja infrastruktura nego ovdje, ceste su besprijekorne, gradovi su čišći, brodovi i autobusi voze na vrijeme, jeftini su i čisti, kao i muzeji, priroda je 10 puta ljepša nego ovdje, ljudi su prijateljski nastrojeni, nevjerojatno opušteni, nisu pod stresom, velikodušni, dobrodušni, voljni, nasmijani, sretni, popustljivi, uslužni i dobroćudni.



Dakle, tako su Hrvati došli na područje današnje Hrvatske. Kaže se da je u roku od 200 godina cijela Dalmacija bila slavenska. Danas se čak i oni ljudi koji su potomci etničkih Romana osjećaju ponosno kao Hrvati i umrli bi za Hrvatsku.


U etnografskom muzeju vidio sam slične ukrase kao u takozvanim velikomoravskim muzejima u Slovačkoj i Moravskoj. Neki ukrasi koji su me podsjećali na velikomoravske paradoksalno su se koristili u Hrvatskoj do 19. stoljeća i bili su znatno veći. Gospodarski prosperitet morao je biti veći u Hrvatskoj nego kod nas od davnina. Možda su ukrasi i nakit putovali u Moravsku iz jugoslavenskih zemalja. Slično tome, simboli svastike, solarne svarge i stabla vječnog života pojavili su se na mnogim instrumentima.

..ali i četri zvizde Danice uokolo nje!



U jednoj od tih knjiga pronašao sam slovačke dvostruke križeve, koji su me doslovno fascinirali svojom ljepotom. To su drveća vječnog života, a na kraju krakova negdje se mogu vidjeti cvjetovi. U ovom muzeju bilo je i zanimljivih eksponata. Razni dijelovi mačeva, konjske ostruge, ukrasi, naušnice, pa čak i kameni sarkofazi. Hrvatski ukrasi opet su nalikovali našim takozvanim "velikomoravskim", ali točnije bismo trebali reći "staroslovačkima". Ulaznica je bila niska, oko tri eura, a kada sam s poštovanjem pitao na blagajni smijem li fotografirati, dobio sam stvarno čudan pogled. Nijedan Hrvat nije razumio zašto pitam o tako očitim stvarima. To se ponavljalo u svim muzejima. Hrvati nisu navikli na vrstu fašizma koji bjesni ovdje u Slovačkoj. Oni su još uvijek normalni ljudi. Kad sam nakon povratka u Slovačku otišao pogledati staroslovačke tekstove u muzeju u Martinu, naravno, fotografiranje je bilo zabranjeno i imao sam sreće što me zaštitar nije upucao kad sam izvadio fotoaparat.

U Hrvatskoj sam se osjećao kao kod kuće. Doista, natpisi na trgovinama izgledali su poput slovačkih, napisani latinicom, čak i s mekim suglasnicima. Nema čudnih poljskih kombinacija kao u imenu Grzmisław . Čak je i intonacija potpuno ista kao ovdje. Jedina je razlika u tvrdoći jezika. Hrvati tvrde slično kao Česi, pa čak imaju i više zajedničkih riječi s Česima. Srećom, nemaju ono čudno češko ř . Hrvati kažu jezero baš kao i Česi. Iz toga zaključujem da su Česi morali biti uvelike pod utjecajem hrvatskih plemena. Naš tipično slovački oblik jazero sa slovom a čini nas karpatskim Slovacima. Slično tome, ime Rastislav ima a (Česi imaju Rostislav ). To je značajka drevne nacije Slovaka na srednjem Podunavlju. Ovom gramatičkom pojavom preuzimamo nasljedno žezlo vlasti od izvorne nacije Slovaka, koja je vladala Karpatskim bazenom. Međutim, i na nas je uvelike utjecao hrvatski, a taj utjecaj je još uvijek vidljiv na prvi pogled. Ne razumijemo u potpunosti jezik, ali smo ga u stanju brzo naučiti. Vjerojatno ga razumijemo više nego slovenski, iako su nam Slovenci geografski bliži.


Kad sam se vratio kući u Slovačku, pitao sam se isplati li se zamijeniti Karpatsku kotlinu za Hrvatsku. Da su Hrvati ostali u Karpatskoj kotlini, mogli smo zajedno stvoriti velesilu. Ovako smo izgubili Karpatsku kotlinu, ali smo dobili današnju Hrvatsku, jednu od najljepših zemalja na svijetu. Kad pomislim da je Hrvatska slavenska, postajem još ponosniji Slaven.

Ne izumire samo Slovačka, već, nažalost, i prekrasna Hrvatska. Iako je Hrvatska lijepa, mladi Hrvati žude otići u nešto bolje. U njihovim godinama to je prirodno. Međutim, jednog će se dana vratiti, jer će shvatiti da nijedna zemlja na svijetu ne može nadmašiti njihov pravi dom – Hrvatsku."


Kako to malo drugačije dijeluje kad o Hrvatskoj i Hrvatima pišu osobe koje nisu politički obojene i nacionalno oštraćene

 

[Ovi jedan]

I onda na našoj enciklopediji stoji ovo za te simbole

Grb s polumjesecom i zvijezdom

"Simboli polumjeseca i zvijezde pojavljuju se potkraj XVI. st. u heraldici ranonovovjekovne ideologije ilirizma(zato ih nalazimo i u Rusiji i Njemačkoj). Poslije se važnošću ističu grbovi s polumjesecom i osmokrakom zvijezdom na crvenom štitu iz Korjenić-Neorićeva (1595) i Fojničkoga grbovnika (1660–80) te Vitezovićeve Stematografije (1701), svi pripisani fiktivnoj Iliriji kao zemlji svih ilirskih naroda. Iako iza grba najvjerojatnije stoji biblijsko-kršćanska simbolika, tijekom XIX. st. prevladala je interpretacija Ljudevita Gaja koja je povezuje sa slavenskom mitologijom i motivom poganske leljive (združenog mjeseca – Lelja i zvijezde – Danice ili Lade). Od 1838. leljiva je krasila i naslovnicu Danice ilirske postavši jednim od simbola ilirskog pokreta. Daljnjim povezivanjem s prikazima na hrvatskim frizaticima hercega Andrije (kraj XII – početak XIII. st.) i slavonskim banovcima (XIII–XIV. st.) oblikovalo se mišljenje da je riječ o najstarijem znamenju hrvatskih zemalja. Slijedom toga grb s polumjesecom i zvijezdom, najčešće na modrom štitu, tijekom XIX. st. katkad se javlja uz postojeće simbole triju kraljevina.

Takva su tumačenja danas uglavnom odbačena, a najraniji simboli frizatika prepoznati kao preuzeti s već postojećeg novca koji je u austrijskom gradu Friesachu kovao salzburški nadbiskup. Premda stoga heraldički razvoj i uporaba motiva polumjeseca i zvijezde ne upućuju na njihovu povezanost s hrvatskom vladarskom ili državnom heraldikom, to je znamenje, prepoznato kao »najstariji poznati grb Hrvatske«, 1990. ušlo u službenu uporabu na grbu Republike Hrvatske."

 

[Ovi jedan]

Umra san od smija. Koliko san otvoria šta članaka šta svega ostalog vezano za Bijele Hrvate i Karpate počeli su mi stizat i rezultati za Prykarpattiu. Zašto me ne čudi da su i oni lišine

 

[Ovi jedan]

Leliwa je poljski grb. Koristilo ga je nekoliko stotina šlehtskih obitelji tijekom postojanja Kraljevine Poljske i Poljsko-litavske Republike, a i danas ga koriste mnogi potomci tih obitelji. Postoji nekoliko oblika grba, a svi nose ime Leliwa(slavenski bog Leljo), ali se mogu razlikovati kao varijacije istog grba dodavanjem rimskog broja. U 19. stoljeću, tijekom panjužnoslavenskog ilirskog pokreta , heraldički izraz Leliwa ( hrv . Leljiva ) također je ušao u hrvatsku heraldiku kao naziv za grb koji se smatra najstarijim poznatim simbolom. Nosioci su uglavnom živjeli u regijama Krakov , Poznań i Sandomierz u Poljskoj, te Wolyn i Podolia u Ukrajini (gradovi: Dubno , Kalush , Mińsk Mazowiecki , Sieniawa , Stryków , Tarnopol , Tarnobrzeg , Tarnów , Trembowla, Przeworsk, Gmina Krzywcza).

Toliko zasad idem vidit šta kažu Poljaci i Ukrajinci

 

[Ovi jedan]

Podrijetlo grba i obitelji heraldičkih časnika do danas se ne može sa sigurnošću utvrditi. Sam grb vjerojatno ima poljsku etimologiju, dok njegov vizualni aspekt, a posebno amblem, može biti stranog podrijetla. Iako je ovaj grb jedan od najstarijih poljskih grbova, simbolika polumjeseca i šesterokrake zvijezde bila je popularna na Istoku (muslimanske zemlje) i prisutna je u heraldičkim sustavima mnogih zemalja (Njemačka, Mađarska, Nizozemska, Hrvatska i druge). Slika polumjeseca i zvijezde već se nalazila na kovanicama Mitridata , kraljeva Ponta iz dinastije Ahemenida. Jedna od najstarijih mađarskih plemićkih obitelji, Hunt-Poznan( s posjedima uglavnom u Slovačkoj, a čije podrijetlo povjesničari prate u doba Velike Morave) .

Srednjovjekovni mađarski kroničari (npr. Simon od Kéze ), međutim, pratili su ovu obitelj unatrag do Švabske. Spominjanje i Porajnja i mađarskih teritorija često se pojavljuje u najstarijim poljskim izvorima koji se bave genezom grba Leliwa . Wincenty Balicki i Jan Leniek također su pokušali dokazati domaće podrijetlo grba . Istraživači koji se zalažu za domaće podrijetlo grba prvenstveno ukazuju na njegov tipično slavenski naziv. Bez obzira na to, tijekom povijesti pojavilo se nekoliko drugih, manje ili više vjerojatnih, hipoteza


U svom radu o sv. Andriji Boboli, Popłatek navodi trenutno stanje istraživanja Leliwe i predlaže drugačiju hipotezu. Odbacuje Długoszovo mišljenje kao interno proturječno. Długosz tvrdi da je Spytko iz Melsztyna rodonačelnik svih lelivskih klanova, istovremeno tvrdeći da je po dolasku u Poljsku usvojio postojeći grb koji se koristi od davnina. Istovremeno, Popłatek napominje da su, prema sačuvanim dokumentima iz tog doba, lelivski klanovi već bili raširen i povezan klan u Poljskoj u Spytkovo vrijeme, pa se njihovo podrijetlo mora pratiti mnogo ranije. Također odbacuje Kuropatnickijevu hipotezu, navodeći da se ona temelji isključivo na nagađanjima. Prema Popłateku, lelivski klanovi su lokalni klan iz Šleske i Malopoljske, a njihov nastanak povezuje se s Vladislavom II. i Kazimirom Velikim koji su zamijenili stare, diskreditirane plemićke klanove novim klanovima uzdignutima iz viteškog staleža. On tvrdi da obitelj Bobola s grba Leliwa potječe iz Bobolica u Šleskoj i da je tamo zabilježena od 13. stoljeća, a njihovo jasno srodstvo s obiteljima Tarnowski i Melsztyński dokazuje da su obitelj Leliwici i grb Leliwa izvornog poljskog podrijetla.



Etimologija riječi "Leliwa", naziva grba, objašnjava se na mnogo načina.

Stanisław Orzechowski vjerovao je da "Leliwa" znači "pogledaj se" (majkutidragu) .

Zorian Dołęga-Chodakowski tvrdio je da u ukrajinskim narodnim pjesmama, posebno svadbenim, mjesec predstavlja mladoženju, dok aurora (zvijezda Venera, zora), također nazvana leliwa, predstavlja mladenku u sličnoj metafori. Bandtkieu je napisao da je vidio Leliwin grb na crvenim svadbenim zastavama . J. Błaszczyński, autor heraldičkih članaka u Orgelbrandovoj enciklopediji , na temelju informacija neimenovanog arheologa, napisao je da ljudi iz regije Sieradz nazivaju mladi mjesec Leliwa kada je zvijezda Venera iznad njega i da to rijetko zviježđe smatraju predznakom katastrofe . Andrzej Kulikowski ponavlja iste informacije .


F. Piekosiński je riječ Leliwa izveo iz imena ili nadimka Lel , koji, prema Rječniku poljskog jezika Maurycyja Orgelbranda , znači ime sina Ladona i Gospe. Orgelbrand je Lela predstavio kao protoslavensko božanstvo koje je bilo čuvar nebesa – držao je istočna nebesa na svojim ramenima – kako ne bi pala. Dakle, u kombinaciji s riječju niwa – mladi mjesec – može sugerirati mladi mjesec kao simbol ovog božanstva. Na ovo shvaćanje etimologije riječi Leliwa ukazuje istraživanje Macieja Miechowite , koji je u svojoj Kronici Poljskoj opisao kult grčkih božanstava prilagođen poljskom tlu, tvrdeći da je Łada zapravo Leda – majka Lela i Polela , za koje su grčki arhetipovi bili Kastor i Polideuk , također zvan Poluks.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Toliko zasad o ovom grbu poljskih plemića koji su mahom obitavali na jugoistoku zemlje i na JZ Ukrajine upravo tamo di se pronalaze tragovi i Bijelih Hrvata. Ukrajinci su na svojoj wiki dosta šturo obradili ovu temu i morat ću na drugo misto vidit jel ima šta o tome pošto su neminovno ostavili traga i kod njih, al pošto se ove plemićke obitelji više vežu za poljake(a po meni i bijelohrvatskog podrijetla) onda nije ni čudno da im je tema utoliko manje zanimljiva.

Iako po običaju ima više hipoeteze o njegovom porijeklu pa tako i o imenu i simbolima po meni nema ni najmanje dileme da je to povezano s praslavenskim običajima jer toliko podudarnosti jednostavno ne može bit slučajnost.

 

[Ovi jedan]

Banovac, banski denar ili banica je novac kovan i korišten u Kraljevini Hrvatskoj između 1235. i 1384., zamijenivši hrvatski frizatik (koji je također kovao slavonski knez ). Latinski naziv denarius banalis izveden je od riječi ban ("potkralj") i denarius .

Novac je prvo kovan u Pakracu , a od 1260. u Zagrebu . Bio je dobro izrađen, od kvalitetnog srebra, zbog čega je postao uobičajena valuta u srednjoj Europi. Postoji oko 400 vrsta i podvrsta banovca.

Banovac je na avers uključio sliku kune između dvije šesterokrake zvijezde inspirirano premještanjem leoparda (inače se nalazi i na grbu Dalmacije) iz frizatika i kneževog grba , jer je krzno kune bilo vrlo cijenjena roba koja se koristila kao oblik plaćanja u Slavoniji ( marturina ). To je bio jedan od razloga za imenovanje bivše valute Republike Hrvatske kuna ( korištena 1994.–2023.). Na poleđini je slika patrijarhalnog križa Ugarske , u gornjem dijelu polumjesec i zvijezda (simbol) , a u donjem dijelu dvije okrunjene glave okrenute jedna prema drugoj.

BANOVAC, srebrni novac kralja Bele IV., Zagreb, Arheološki muzej

Inače i danas je, bar u mojim krajevima, posve normalna uzrećica "neman (ni) banice" u danima slabije platežne moći

 

[Ovi jedan]

COMMUNICATIONES ARCHÆOLOGICÆ HUNGARIÆ 2024

"MAKE ME A STAR. CRESCENT HOOP EARRINGS
FROM THE SOUTHWESTERN EDGE OF THE KHAGANATE
IDENTITY AND STATUS MARKERS"

"Naušnice sa zvjezdastim privjeskom (u literaturi se spominju i kao zvjezdolike, Ohrringe mit Sternzier i Ohrringe mit Sternverzierung) jedan su od rijetkih tipova u avarskom kulturnom krugu kojem istraživači posvećuju posebnu pozornost i zasebne radove. U novije vrijeme arheološka istraživanja avarskog razdoblja u Hrvatskoj postigla su značajan napredak, prvenstveno u obradi dosadašnjih rezultata i otkrivanju novih nalazišta u istočnim dijelovima zemlje, a posebno u najistočnijim dijelovima, području Zapadnog Srijema. Obnovljeni istraživački napori u mikroregiji iznijeli su na vidjelo relativno široku raznolikost takvih naušnica s različitim morfološkim karakteristikama i ukrasima, kao i izborom materijala i, sukladno tome, načinima izrade. Cilj ove studije je procijeniti naušnice s privjeskom u obliku zvijezde kao markere statusa i identiteta koristeći postojeću tipologiju i modele, naglašavajući razlike u njihovoj izradi i materijalima, kao i modne trendove s kraja 8. stoljeća."

 

[Ovi jedan]

 

[Ovi jedan]

Zaboravih napomenit da se između ostalog baci pogled malo pozornije na prvu sliku i "central part" jer meni ovako na prvu dijeluje kao ona "petero/šesterolisno" ruža, al ovo je tek prvi put da je primjećujem van grba, a u nastavku još par primjera takvih sličnih nalaza s naše strane obale Jadrana. Inače ovo je prvi put da donosim nešto od od domaćih autora na ovu temu, al je tu više radi uvoda jer naglasak je na pronalascima.

Avari i Slaveni — Zbornik radova s Međunarodnog Znanstvenog skupa

AVARSKI NALAZI NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA

Glavna tema konferencije bila je podijeljena u šest sesija, u kojima su predstavljeni novi nalazi, kulturna interakcija, pogrebni običaji, setovi pojaseva, Slaveni i postavarsko razdoblje. O temama je raspravljalo četrdesetak kolega iz deset europskih zemalja, koji su odgovorili na poziv za radove, predali sažetak objavljen u knjizi sažetaka i predstavili svoje rezultate na
konferenciji.

Konferencija, kako je navedeno u naslovu, pokazala nam je da ogromno područje koje su zauzimali Avari ima mnogo sličnosti, ali i specifične, lokalne verzije, baš kao i jedan od najprepoznatljivijih predmeta iz tog razdoblja, dvije strane kraja remena pojasa. Iznimno nam je drago predstaviti dvadeset prijavljenih radova s ove konferencije. Zbog raznih razloga, neki kolege nisu bili u mogućnosti dostaviti svoje radove, jer su ih neki morali objaviti drugdje. Knjiga prati strukturu konferencije, pa počinjemo s teorijskim uvodom, nakon čega slijede studije slučaja iz različitih dijelova Kaganata ili područja pod utjecajem Avara.

 

[Ovi jedan]

Svoje viđenje o Avarima i njihovim nalazima na tlu Hrvatske iznia je i Rumunjski povjesničar Curta iz čijeg rada izdvajam zasad samo ovo:


AVARS IN CROATIA: NEW WINE IN OLD BOTTLES

"Broj nalaza iz avarskog doba iz Hrvatske naglo se povećao posljednjih godina, a mnogi potječu iz grobnih skupova u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Ovo poglavlje je pokušaj sinteze, uzimajući u obzir društveni značaj pojasnih garnitura. Mnogi nalazi u okolici Vukovara, hrvatskom dijelu Podunavlja i dolini rijeke Drave bili su dio kaganata tijekom kasnoavarskog razdoblja (oko 680. do oko 820.). To vrijedi i za nekoliko nalaza na naseljima u regiji Mura u Sloveniji, ali u toj zemlji pojasne garniture se obično nalaze na gradinskim nalazištima. U Dalmaciji, spektakularni nalazi poput pojasne garniture iz Smrdelja kod Kistanja mogli su biti konceptualna paralela bogatim muškim ukopima s konjima u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Nalaze u Dalmaciji treba protumačiti kao želju lokalnih elita da oponašaju one unutar avarskog kaganata. Moguće je čak da postoje i naznake lokalne imitacije pojasnih okova iz Karpatskog bazena. Čini se da se fenomen vremenski podudara s poplavom zlatnika kovanih na Siciliji pod Konstantinom V. Bez obzira na to je li sklonost avarskim pojasevima bila odgovor na potonji fenomen, revizija kronologije pojasnih okova postavlja nova i važna pitanja o političkim vezama s avarskim kaganatom tijekom posljednjih desetljeća njegova postojanja."



..jer mi bitno nagasit taj spoj Hrvata na Balkanu s Avarima(ukoliko su oni začetnici tog trenda u šta osobmo dvojim), ali i sa Slavenima podno Karpata u periodu od cca 7.st pa do 11. st. kad te simbole pronalazimo među arheološkim nalazima koji se vežu uz nas(pa i uz te Avare s kojima smo stoljećima živili u iznimno bliskim odnosima pa smo zasigurno utjecali jedni na druge, a pogotovo jer se pored njihovih često pojavljuju i naši nalazi).

Ne ulazeći u to čijeg su točno podrijetla i ko je zaslužan za njihovo rasprostranjivanje(ukratko vežu se prvo uz Sumerana, a u antici su ti simboli pojavljivali i u Rimskom i u Bizantskom Carstvu, ali i među Perzijancima/Irancima šta je isto znakovito) htjedoh samo ukazat kako mi je nevjerovatno da neki stručnjaci uopće dvoje jesu li ti simboli od "pamtivjeka" dio Slavena ili su došli sa Švabama, iz Vatikanskog vinograda, Beča ili koje se već konstrukcije provlače.

Zato sam čisto kroz par primjera mora pokazat kako takvi griješe jer se kontinuitet tih simbola provlači s nama najmanje od 7-8.st. i to prvo kroz razne predmete(nakit, posuđe..) pa potom priko grbova plemićkih obitelji i u konačnici sve do grbova naših mnogobrojnih sela/mista/gradova/regija čime su oni opstali sve do danas u našem narodom. Dovodit to u vezu samo s Ilirskim pokretom ili pojavom heraldike je pogrešno jer korijeni tog znakovlja sežu dosta duže u našu povijest. Nastavit ću kopat oko ove teme jer je iznimno zanimljva iako je i preširoka, al to i ide jedno s drugim

 

[Ovi jedan]

gradovi: Dubno , Kalush , Mińsk Mazowiecki , Sieniawa , Stryków , Tarnopol , Tarnobrzeg , Tarnów , Trembowla, Przeworsk, Gmina Krzywcza)

"Bila je to rijetko naseljena močvarno-stepska zemlja u Biharu/Beogradu. Tamo su zauzeli Velký Varadín (današnja rumunjska Oradea). Zatim su se proširili prema zapadu iza Tise, do Potiša, između Dunava i Tise."

Slovo tamo-vamo i dobiješ Duvno(Livno), Bihač, Biograd i Varžadin A kad sam kod gradova da se još malo vatim na Leviwu pa satvljam popis svih Poljskih i Ukrajinskih gradova/županija koje imaju direktno ili indirektno veze s motivima iz tog plemićkog grba.


Grbovi koji ponavljaju Leliwin crtež

• Mińsk Mazowiecki (grad i općina), djelomično u vlasništvu obitelji Hlebowicz (vidi grb Mińska Mazowieckog ).
• Przeworsk, koji je dobio gradska prava od kralja Jana od Tarnówa 1393. (vidi grb Przeworska ).
• Tarnobrzeg , osnovan 1593. godine od strane obitelji Tarnowski (vidi grb Tarnobrzega ).
• Tarnopol (grb Leliwe je srebrni ispod siluete dvorca istog tipa, prije rata bio je samo polumjesec sa zvijezdom), trenutno u Ukrajini , osnovao ga je Jan Amor Tarnowski .
• Tarnow , osnovan 1330. godine od strane Spycimira Leliwite (vidi grb Tarnówa ).
• Sieniawa , osnovana 1543. godine od strane obitelji Sieniawski (vidi grb Sieniawe ).
• Stryków , osnovan u 14. stoljeću od strane nepoznate Leliwite (vidi grb Strykówa ).
• selo i općina Krzywcza , koje su bile u vlasništvu, između ostalih, obitelji Ostrowski .
• Leliwa je ujedno i grb dvorca u Rożnówu .

Mińsk Mazowiecki, Tarnów i Tarnobrzeg također su stavili svoje grbove s Leliwom na svoje zastave.


Teritorijalni grbovi koji se odnose na Leliwu

• Bełżyce , koje su 1417. godine osnovali Jan i Spytek Tarnowski , u svom grbu, osim inicijala imena grada, ima zvijezdu i polumjesec (vidi grb Bełżyca ).
• Żabno , osim sjekire, u svom grbu ima polumjesec i zvijezdu s grba osnivača i vlasnika grada, obitelji Melsztyński (vidi grb Żabna ).
• Općina Gorzyce , uz klip kukuruza i zupčanik, koristi i tri zvijezde, preuzete s grba obitelji Tarnowski - vlasnika lokalnih imanja u 15.-20. stoljeću.
• Općina Mielec osim Topora koristi i Leliwa .
• Općina Niwiska ima grb od smreke i amblem obitelji Leliwa Tarnowski, koja je inicirala naseljavanje ovog područja.
• U općini Tryńcza , pored broda koji se odnosi na rafting, nalazi se i grb obitelji Jarosławski, koja je dala značajan doprinos ovom području.
• Općina Żyraków koristi Lelivu (vjerojatno Tarnowski) u kombinaciji s klasjem kukuruza – simbolima poljoprivrede.
• Przeworška županija koristi dvoglavog orla s amblemima iz grba Przeworska s desne i lijeve strane.
• Županija Tarnobrzeg koristi elemente grba regije Sandomierz u kombinaciji s Tarnowskim Lelivom (vidi grb županije Tarnobrzeg ).
• Županija Tarnów koristi polovicu orla koji izviruje iza grba obitelji Leliwa. To je referenca na utjecaj obitelji Tarnów u županiji (vidi grb županije Tarnów ).
• Lelczyce, danas u Bjelorusiji , nekoć su pripadale obitelji Tyszkiewicz
• Łohojsk (Leliwa na Tri brda), danas u Bjelorusiji , nekoć je pripadao obitelji Tyszkiewicz.
• Rivne, danas regionalni grad u Ukrajini, u svom je prijeratnom grbu imao zlatnu zvijezdu Leliwe sa srebrnim polumjesecom, na vrhu s motivom corona muralis s tri tornja na polju štita.

Županije Żabno, Przeworsk i Tarnów također su stavile svoje grbove na svoje zastave.

Teritorijalni grbovi s neizvjesnim vezama s Leliwom​

• Leśna koristi grb s grbom Leliwe naopako, ali budući da nema podataka o povezanosti grada s bilo kojim Leliwitima, nije poznato koristi li modificirani grb Leliwe, nemodificirani grb Leliwe IV ili možda grb neke šleske obitelji.
• Ostrowiec Świętokrzyski (srebrne gradske zidine s tri kule na plavom polju; vrata imaju grb Leliwe ispod grba Ogończyka ) – nije sigurno sadrži li Tarnowskijevu Lelivu u kombinaciji s Ogończykom ili grb samih Ostrogskih . Obje obitelji su u prošlosti posjedovale Ostrowiec (vidi grb Ostrowieca Świętokrzyskog ).
• U grbu Poznana, lijevo i desno od glavnog amblema, nalaze se polumjeseci sa zvijezdama; njihovo podrijetlo, a time i njihova veza s Lelivitima, nije poznato.
• Terebovlja (umjesto jedne zvijezde, tri - jedna iznad dvije), trenutno u Ukrajini, povezanost s bilo kojim Lelivitima nije poznata.
• Zawałów (srebrni križ u crvenom polju, na desnoj ruci štit s Prusom III ., na lijevoj ruci štit s Lelivom, na podlaktici lik sveca), trenutno u Ukrajini , vjerojatno povezan s obitelji Tarnowski.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ima nešto i ovim pustim toponimima s prfiksom tarn jer ih je zbilja mnoštvo(mislim da sam negdi pročita da se veže uz tron, al uzmite to s rezervom dok ne stigne kakva potvrda). Mene je u početku asociralo na broj tri(već pomalo deformacija), al i bez toga smatram da polažemo povijesno pravo na tu brojku i sve šta se veže uz nju

 

[Пилипенда]

Ima nešto i ovim pustim toponimima s prfiksom tarn jer ih je zbilja mnoštvo(mislim da sam negdi pročita da se veže uz tron, al uzmite to s rezervom dok ne stigne kakva potvrda). Mene je u početku asociralo na broj tri(već pomalo deformacija), al i bez toga smatram da polažemo povijesno pravo na tu brojku i sve šta se veže uz nju

 

[Лекизан]

Banovac, banski denar ili banica je novac kovan i korišten u Kraljevini Hrvatskoj između 1235. i 1384., zamijenivši hrvatski frizatik (koji je također kovao slavonski knez ). Latinski naziv denarius banalis izveden je od riječi ban ("potkralj") i denarius .

Novac je prvo kovan u Pakracu , a od 1260. u Zagrebu . Bio je dobro izrađen, od kvalitetnog srebra, zbog čega je postao uobičajena valuta u srednjoj Europi. Postoji oko 400 vrsta i podvrsta banovca.

Banovac je na avers uključio sliku kune između dvije šesterokrake zvijezde inspirirano premještanjem leoparda (inače se nalazi i na grbu Dalmacije) iz frizatika i kneževog grba , jer je krzno kune bilo vrlo cijenjena roba koja se koristila kao oblik plaćanja u Slavoniji ( marturina ). To je bio jedan od razloga za imenovanje bivše valute Republike Hrvatske kuna ( korištena 1994.–2023.). Na poleđini je slika patrijarhalnog križa Ugarske , u gornjem dijelu polumjesec i zvijezda (simbol) , a u donjem dijelu dvije okrunjene glave okrenute jedna prema drugoj.

BANOVAC, srebrni novac kralja Bele IV., Zagreb, Arheološki muzej

Inače i danas je, bar u mojim krajevima, posve normalna uzrećica "neman (ni) banice" u danima slabije platežne moći

Какве везе овај угарски новац има са пореклом Хрвата.

 

[Ovi jedan]

U nekoliko sam navrata spomenia kako je broj tri ima neku svoju ulogu u našoj povijesti ponajviše u arhitekturi i umjetnosti jer se tako dobivala simetričnost i balans, a osim kroz trotračni pleter ta se simetrija dobivala i kod gradnje (nekih) sakralnih objekata, ali i u umjetnosti tj. izradi nakita.

U ovoj knjizi predmet proučavanja su samo naušnice kojih je više različith vrsta i dizajnja, a velika većina ima neki vid tog trostrukog izražavnja(tri rese, tri rupe, tri kuglice itd.)
Mislim da sam stavia sve slike iz knjige(osim nekih najavnih) da ne ispadne kako sam probira samo one koje mi idu u prilog, a rezultati su sljedeći.

mapa rasprotranjenosti samo jednog tipa naušnica koje se vežu za stare Hrvate:

 

[Ovi jedan]

Какве везе овај угарски новац има са пореклом Хрвата.

Pa valjda ti vrlo dobro znaš da smo živilu u uniji s Mađarima pa itekako ima veze s nama. Razina da pitaš kakve veze jugo dinar ima veze s Hrvatima

PS "Novac je prvo kovan u Pakracu , a od 1260. u Zagrebu."

 

[Ovi jedan]

AF: Kupite naušnice voljenoj ženi, al ne zaboravite i na vlastitu

 

[Лекизан]

Pa valjda ti vrlo dobro znaš da smo živilu u uniji s Mađarima pa itekako ima veze s nama. Razina da pitaš kakve veze jugo dinar ima veze s Hrvatima

PS "Novac je prvo kovan u Pakracu , a od 1260. u Zagrebu."

Јесте били у унији са Угарима, они владали ви им били кметови.
То није исто наравно.
Да кован је у Угарској, новац краља Беле.

 

[Ovi jedan]

Јесте били у унији са Угарима, они владали ви им били кметови.
То није исто наравно.
Да кован је у Угарској, новац краља Беле.

Ovde se viruje šta piše engl. wikipedija pa ne vidim razloga da sad bude drugačije:

"Banski denar ili banica je novac kovan i korišten u Kraljevini Hrvatskoj između 1235. i 1384., zamijenivši hrvatski frizatik (koji je također kovao slavonski knez ). Latinski naziv denarius banalis izveden je od riječi ban ("potkralj") i denarius ."

 

[Лекизан]

Ovde se viruje šta piše engl. wikipedija pa ne vidim razloga da sad bude drugačije:

"Banski denar ili banica je novac kovan i korišten u Kraljevini Hrvatskoj između 1235. i 1384., zamijenivši hrvatski frizatik (koji je također kovao slavonski knez ). Latinski naziv denarius banalis izveden je od riječi ban ("potkralj") i denarius ."

Не верује се него се зна да је то новац угарских владара.

 

[Ovi jedan]

Kakve to ima veze ako su bili i naši vladari?

Inače novac se kova u tadašnjoj Hrvatskoj(Pakrac, Zagreb), nosia je ime po riječi koja se veže uz Hrvate(ban), na njemu su se nalazili simboli koji se također vežu uz taj isti narod(polumjesec, zvijezda, kuna, nekad i leopard) i na samom su koncu koristili taj novac, a ti pitaš kakve on ima veze s Hrvatima???

Ne znam šta bi ti reka osim da si pogubljen u svojoj mržnji prema Hrvatima i nisi u stanju realno i objektivno sagledat stvari iz hrvatske povijesti. Zato srića i postoje stranci koji nemaju razloga lagat, muljat, izvrčat ili krast od drugih slavenskih naroda kako bi ispričali bogatu povijest Hrvata kako onih podno Karpata tako i ovih na plavom Jadranu


"Ova studija, međunarodno priznata, sveobuhvatno dokazuje ukrajinske korijene Hrvata, objašnjava njihovu etnogenezu i utjecaje na europsku povijest. To je vrlo važno, budući da poljski povjesničari, imajući određene imperijalne vizije, dokazuju da hrvatski super-etnos nije imao ukrajinske korijene, već je bio isključivo poljska etnička formacija."

Izvor:

 

[Ovi jedan]

Već sam stavlja nešto iz ovog opširnog zbornika o Velikoj Moravskoj pa sad vođen nekim novim spoznajama da vam skrenem pozornost na još poneki detalj. Gore sam postavia neke slike nakita iz perioda cca 8.-10.st. koji je pronađen na prostoru današnje Hrvatske i BiH pa ga sad usporedite s ovim koji se veže za velikomoravljane i vidite koliko tu sličnosti ima. A ako mislite da se ovaj nakit veže za sve Slavene i da ga se može iskopat na bilo kojem području do su oni obitavali varate se

 

[Ovi jedan]

Na mapi su označene lokacije artefakta velikomoravskog podrijetla i imitacije predmeta iz Velike Moravije pronađeni u Poljskoj i ka šta se vidi iz priloženog većina pronađenih je na prostoru di su se otprilike protezale granice VM uz naravno poneki izuzetak:

Jedan takav lokalitet se nalazi na sjeveru i poprilično je udaljen od mista zbivanja i ka šta možete vidit na mapi desno nalazi se pokraj jedne manje regije, a Kašubi koja se dovodi u isti kontekst s jučer spomenutim Leliwskim plemićima(i to baš radi velikih sličnosti u plemičkim grbovima i simbolima jednih i drugih). A na slici doli možete vidit kako izgleda jedan od tih grbova plemićke obitelji iz Kašuba koja svoje porijeklo vuče ne tako daleko od nalazišta koje se veže za velikomoravsku kulturu.

Kako se sve lipo poklapa