Podrijetlo Hrvata?

[Ovi jedan]

Neozbiljan si i nisi odgovoria ništa kad si se naša prid zidom. Za koje narode u Europi možeš reć da su u to vrime koristili danicu i polumjesec za svoja obilježja?


Isto tako ako moš objasnit odakle onoliko sela i mista u današnjoj Njemačkoj koje završavaju na -itz? Jel taj sufiks možda ima veze sa Slavenima ili nema?

 

[Лекизан]

Neozbiljan si i nisi odgovoria ništa kad si se naša prid zidom. Za koje narode u Europi možeš reć da su u to vrime koristili danicu i polumjesec za svoja obilježja?
Isto tako ako moš objasnit odakle onoliko sela i mista u današnjoj Njemačkoj koje završavaju na -itz? Jel taj sufiks možda ima veze sa Slavenima ili nema?

Значи ћорак, кад год треба да покажеш неко знање ти капитулираш.

Грб угарског краља Андрије 1205-1235
Из угарске се шири на остале њихове територије, укључујући Хрватску.
Иначе полумесец и звезда се појављују на кованом новцу грчког Византиона, данашњег Цариграда, још у античко доба, као симбол богиње Артемиде заштитнице града.

 

[Ovi jedan]

Ček ti stvarno tvrdiš da su svi Slavenski narodi preuzeli zvijezdu i polumjesec od Ugarskog kralja Andrije, a ne da su Ugari koji su bili okruženi Slavenima preuzeli te simbole od njih?

I po tebi su znači Grci naselili prostor današnje Češke, Mađarska, Poljske i Ukrajine pa se ta dva simbola koji se pronalaze na tom području vežu uz njih, a ne uz Slavene? Jer ako nisu Grci koji bi drugi narodi ili plemena mogli to masovno koristit? Imaš li neku ideju?

I zašto izbjegavaš odgovor na pitanje odakle kod toliko sela i manjih mista sufiks -itz i s kojim se sve narodima može dovest u kontekst?

 

[Лекизан]

Ček ti stvarno tvrdiš da su svi Slavenski narodi preuzeli zvijezdu i polumjesec od Ugarskog kralja Andrije, a ne da su Ugari koji su bili okruženi Slavenima preuzeli te simbole od njih?

I po tebi su znači Grci naselili prostor današnje Češke, Mađarska, Poljske i Ukrajine pa se ta dva simbola koji se pronalaze na tom području vežu uz njih, a ne uz Slavene? Jer ako nisu Grci koji bi drugi narodi ili plemena mogli to masovno koristit? Imaš li neku ideju?

I zašto izbjegavaš odgovor na pitanje odakle kod toliko sela i manjih mista sufiks -itz i s kojim se sve narodima može dovest u kontekst?

Прво ми одговори на питање.

 

[Ovi jedan]

Pa odgovoria sam da ne znam i pretpostavljam da svaki grad ili regija dobiju prvi grb s reda koji se nalazi u ladici s ostalim grbovima koje dodijeljuju H-M ili kralj Andrija

 

[Ovi jedan]

Dok neki moraju lažirat svoju povijest kako bi sebi dali na važnosti dotad se stranci razbacuju s hvalospjevima na račun Hrvata. Gosp. Oleg hvala na ovom divom članku:

Koji je problem otkrio sukob u naselju Stilskoje?

Istovremeno, tema gradine Stilsky aktualizirala je problem modernog proučavanja i popularizacije povijesti hrvatske protodržave, čiji je epicentar bila Galicija, sama Bojkivščina i općenito galicijsko-karpatska regija. Na području cijele zapadne Ukrajine, od Volinje do Zakarpatja, sačuvani su deseci, a možda i stotine arheoloških ostataka gradina, grobova, humaka, utvrda itd., povezanih s poviješću hrvatske subetničke skupine, koja je snažno ušla u proces ukrajinske etnogeneze. Stoga je očit zadatak kulturne zajednice i ukrajinskih vlasti da poduzmu organizaciju holističkog konceptualnog projekta memorijalizacije svih mjesta vezanih uz povijest hrvatske protodržave. To jest, očit je jedinstveni plan svih objekata koji su identificirani kao ostaci hrvatske prošlosti. Prema tom planu bilo bi moguće provoditi turističke i lokalno-povijesne izlete, uključujući i za suvremene Hrvate, građane Hrvatske, koji su, kao što je poznato, vrlo zainteresirani za svoju drevnu povijest. Barem u ovoj zemlji, knjige o hrvatskoj prošlosti u Ukrajini već se navode ne u desecima, već u stotinama. Popularne knjige, ilustrirane knjižice, filmovi i videozapisi za internet pripremljeni na ovu temu mogli bi pretvoriti stvar popularizacije drevne hrvatske povijesti u pravu „putničku ekstravagancu“ za stotine tisuća ljudi. To bi u konačnici donijelo određeni prihod državnoj blagajni.


Zanimljivo je da u temi o Hrvatima još uvijek postoji netočnost u službenoj ukrajinskoj znanosti, koja je nastala kao posljedica znatiželje. Još u 19. stoljeću povjesničari su pogrešno proširili, na temelju informacija pogrešno pročitanih iz srednjovjekovnih kronika i anala, činjenicu o narodu Bijelih Hrvata i Bijele Hrvatske u Galiciji, koju je krajem 10. stoljeća Kijevskoj Rusiji pripojio knez Volodimir Veliki kao rezultat dvaju vrlo razornih i okrutnih vojnih pohoda na zapadnoruske zemlje. Umjesto toga, kako uporno dokazuje moderni lavovski povjesničar Leontij Vojtovič (vidi njegove studije: „Karpatski Hrvati u etno-političkom razvoju srednjoistočne Europe ranog srednjeg vijeka“, „Bijeli“ Hrvati ili karpatski Hrvati?“, „Velika Hrvatska i Bijela Hrvatska: dug put do prevladavanja lažnog stereotipa“ itd.), Galicija je sadržavala Veliku Hrvatsku poznatu iz povijesnih kronika kao epicentar hrvatskog prostora. Bijela Hrvatska nazivala se Hrvatska na zapadu, u gornjem toku rijeka Labe i Odre (današnja sjeverna Češka, poljska Šleska, njemačka Saska), kamo su se Hrvati doselili iz karpatskih zemalja. Bijela znači „zapadna“ prema drevnim arijevskim oznakama strana svijeta: žuta je značila istok, crvena jug, crna sjever (dakle, Bijela Rus je značila zapadna, a Crvena Rus Galicija, koja je južnije od nje).


Hipotetički, sami Hrvati bili su sarmatsko pleme koje se oko 2. stoljeća poslije Krista doselilo iz istočnog crnomorskog područja u karpatsko područje i tamo se postupno slaveniziralo oko 6. stoljeća. U to vrijeme, sarmatske vojne elite često je postajao vojni pokriće za poljoprivredne narode - slične su bile priče o sarmatskim plemenima Jaziga, Roksolana, Alana itd., koji su predvodili određeni osvajački pokret raznih naroda. Zapravo, u 6. stoljeću s područja Galicije, Hrvati su se preselili, možda zbog ratova s Avarima ili u suradnji s njima, u dva smjera: na zapad, gdje su stigli do gornjeg toka rijeka Labe, Odre i Saale, i na jug, gdje su pokrivali zonu uvjetnog Velikog Zakarpatja, odnosno šire od današnje ukrajinske Zakarpatske regije, naseljavajući zemlje u rumunjskoj Transilvaniji, velika područja Mađarske i cijele Slovačke. Njihovi "potporni" protogradovi na ovom prostoru bili su Przemyśl, Krakow, Lublin, Dobroczyn (mađarski Debrecen), Budin (mađarska Budimpešta), Lidice u Češkoj itd. To objašnjava povijesni razlog pojave ukrajinskog stanovništva na tim teritorijima, koje je tamo do danas preživjelo u cijelosti, u "otocima" ili samo u fragmentima, nakon što je u kasnijim stoljećima prošla kroz snažnu asimilaciju.​

 

[Ovi jedan]

Nastavak iz istog članka:

"Najzapadnija hrvatska naselja, tj. Bijela Hrvatska, obuhvaćala su teritorije poljske Šleske (Śląskie), sjeverne Češke i istočne Njemačke oko gradova Leipziga i Dresdena, koji se prema slavenskoj tradiciji zovu Lipsk i Drezno, od riječi "lipa" i "dregva". Usput, grb i zastava grada Leipziga imaju plavo-žute boje(ma daj). Ovdje su se, s jedne strane, Hrvati stopili u etnogenezu zapadnih Slavena, posebno Lužičkih Srba, a s druge strane su se u velikom broju iselili na Balkan, u modernu Hrvatsku, gdje im je etničko samo ime sačuvano na nacionalnoj razini. To objašnjava ogroman niz sličnosti između Ukrajinaca, posebno Galičana, i Hrvata na području jezika, toponimije, onomastike, patrijarhalne kulture, etnografije, simbolike i povijesnih rijetkosti. Na primjer, staroruska imena i prezimena koja završavaju na -ič podudaraju se s hrvatskima, novčana jedinica kuna bila je u Staroj Rusiji i danas je u Hrvatskoj, žuto-plava simbolika raširena je i tamo i tamo, posebno u hrvatskoj regiji Dalmaciji itd. Evo, na primjer, nekoliko prezimena iz "Galičko-volinske kronike": Bernatovič, Vidovič, Vitanovič, Domažirič, Dušilovič, Zeremijovič, Ivorovič, Olujovič, Potkovič, Rodovič, Turovič, Kristinič, Ščepanovič itd. Ili imena: Vitomir, Vorotislav, Zbislav, Žaroslav, Zedislav, Mstybog, Pakoslav, Radoslav, Sudislav itd. Oba nalikuju modernim hrvatskim imenima i prezimenima. S tom razlikom što je u Ukrajini val pokrštavanja odnio ovaj poganski sloj, ali u Hrvatskoj nije.

Dvije Hrvatske – Velika i Bijela – podijeljene su zbog širenja ratobornog lehitskog (protopoljskog) plemena Lengyana, koji su zauzeli područje oko Krakowa, na gornjoj Visli, i tako započeli natjecanje s protoukrajinskim etničkim prostorom. Mađari i Slovaci do danas Poljake nazivaju "Lendel", sjećajući se ovog plemena . Vrijedi istaknuti da je pod utjecajem istraživanja L. Vojtoviča, moderni ruski povjesničar Aleksandar Majorov napisao temeljitu i opsežnu monografiju "Velika Hrvatska: etnogeneza i rana povijest Slavena Karpatske regije" (Sankt Peterburg, 2006., 208 str.), u kojoj je prikupio veliku količinu povijesnih dokaza i interpretacija o hrvatskoj temi u ukrajinskoj povijesti. Ova studija, međunarodno priznata, sveobuhvatno dokazuje ukrajinske korijene Hrvata, objašnjava njihovu etnogenezu i utjecaje na europsku povijest. To je vrlo važno, budući da poljski povjesničari, imajući određene imperijalne vizije, dokazuju da hrvatski super-etnos nije imao ukrajinske korijene, već je bio isključivo poljska etnička formacija."


Hvala gosp. Oleg od srca na ovim zaista predivnim riječima i zbog načina na koji gledate na Hrvate i našu zajedničku prošlost. Ali i što ste bar donekle potvrdili moju teoriju o plavo-žutoj boji zastave koje kako vidimo i vi primjećujete kao i brojne gradove koji su ostavština indašnjih Hrvata. I samo da Vas ispravim jer nije Leipzig jedini grad pošto recimo i Karl-Marx Stadt ili od 1991. ponovo sa svojim starim imenon Chemitz također ima plavo žute boje svoje zastave i grba i nalazi se tik do već spomenutih zemalja u današnjoj Njemačkoj gdje su svojevremeno živjeli Hrvati, ali i uz samu granicu s Češkom i Poljskom.

Kakvih li samo slučajnosti čovjek da ne povjeruje

 

[Ovi jedan]

Ne znam jel nekima od vas promaklo kako su drevni Rusi jednu od svojih najstarijih valuta nazivali Kuna jer meni nije

Stara ruska kuna ​

Kuna je obračunska jedinica, težina i valuta (kovanica) Drevne Rusije.

Ruski novčani optjecaj nastao je početkom 9. stoljeća u vezi s masovnim prodiranjem istočnog dirhama težine 2,73 g u ruske zemlje, koji je postao izvorni omjer 1:25 prema već postojećoj grivna težine 68,22 g. U Rusiji je kovanica dobila naziv kuna.


Kasnije, pojavom zapadnoeuropskih srebrnjaka u ruskom novčanom optjecaju, europski denarij se također počeo nazivati kuna . Na kraju se kuna počela koristiti za označavanje novca općenito.

Podrijetlo riječi "kuna" najčešće se povezuje s krznom kune, koje je bilo vrlo cijenjeno. Međutim, postoje i druge verzije. Akademik V. L. Yanin istaknuo je vezu između pojma "kuna" i rimskog novčića, napominjući da je taj izraz bio poznat ne samo Slavenima, već i drugim narodima gdje je kružio rimski denar. Na engleskom jeziku riječ "coin" znači "kovanica", a na starofrizijskom jeziku (mrtvom) novčić se nazivao skilling cona. Arheolog i numizmatičar iz 19. stoljeća I. I. Tolstoj povezao je kunu s latinskim cuneus, što znači "klin".

U "Objašnjavajućem rječniku " V. I. Dahla postoje dvije riječi za "kunu": jedna s naglaskom na prvom slogu - dijalektalna (Rjazanj i Tambov) - i jedna na posljednjem slogu. To je druga koja znači "kuna" i također "novčani znak, kada su posteljina, krzno kune i samura zamijenili novac." Međutim, zanimljivo je da prva verzija riječi "kuna" znači "šaka, mala šaka", odnosno isto što i "drahma" na grčkom.

Kao novčana jedinica Drevne Rusije, kuna je u 10. i 11. stoljeću bila jednaka 1/25 grivne , a do početka 15. stoljeća 1/50 grivne . Razvio se "kunski sustav": 1 kuna = 2 g srebra = 1/25 grivne = 2 rezane = 4–6 veveraca.


Ako je brod ukraden, prodajna cijena je 7 kuna , a brod se mora vratiti, i to za morski brod - 3 grivne , za brod - 2 grivne, za kanu - 8 kuna , a za teglenicu - 1 grivna.
— Pr. Rus., 131 ( 1282. ~ 12. stoljeće).

Koja se valuta koristila u Staroj Rusiji?

 

[Лекизан]

Pa odgovoria sam da ne znam i pretpostavljam da svaki grad ili regija dobiju prvi grb s reda koji se nalazi u ladici s ostalim grbovima koje dodijeljuju H-M ili kralj Andrija

Настају у 12. веку.

 

[Ovi jedan]

Настају у 12. веку.

E i?

Zar misliš da su nastali tek tako bez da se nekog nešto pitalo i da svi ti simboli ili boje na grbovima i zastavam tu slučajno završili? Daj još malo mesa nakon šta si se pravia pametan zadnjih dana i proziva me u vezi heraldike. Di je nestala ta pusta stručnost?


PS ni inače nisi više nešto glasan i bahat kako stiže sve više članaka u radova stranih autora koji dile moje mišljenje oko svih onih pustih gradova ili crkvi šta smo ih podigli pa i plavo-žutih boja na grbu/zastavi nekog grada ili regije. A i drugar Graničar se nije baš slaga s tom mojom teorijom nego se pravia pametan i još neki, al svi ste nešto kuco u zadnje vrime. Tako i triba bit kad učite o povijesti Hrvata.

Lipo sist i gledat kako svi ostali Slaveni koji nisu politički obojeni ili nacionalno iskompleksirani gledaju na hrvatski super-etnos

 

[Лекизан]

E i?
Zar misliš da su nastali tek tako bez da se nekog nešto pitalo i da svi ti simboli ili boje na grbovima i zastavam tu slučajno završili? Daj još malo mesa nakon šta si se pravia pametan zadnjih dana i proziva me u vezi heraldike. Di je nestala ta pusta stručnost?

Нису тек тако настали, у време крсташа, у Француској и Немачкој, па се проширили целом феудалном Европом.

 

[Ovi jedan]

Нису тек тако настали, у време крсташа, у Француској и Немачкој, па се проширили целом феудалном Европом.

Hvala ti na ovoj informaciji, al to i dalje ne objašnjava zašto su neki grad ili regija dobili baš te određene boje ili simbole?

Jesu im dodijeljivali kako ide po redu u ladici ili su možda zavlačili ruku u vriću s grbovima pa koji te dopadne? Jako me interesira ova tema i zbilja bi volia kad bi mi ti ili neko drugi objasnia princip dodijeljivanja grbova da znam kako je to išlo u srednjem vijeku.

 

[Лекизан]

Hvala ti na ovoj informaciji, al to i dalje ne objašnjava zašto su neki grad ili regija dobili baš te određene boje ili simbole?
Jesu im dodijeljivali kako ide po redu u ladici ili su možda zavlačili ruku u vriću s grbovima pa koji te dopadne? Jako me interesira ova tema i zbilja bi volia kad bi mi ti ili neko drugi objasnia princip dodijeljivanja grbova da znam kako je to išlo u srednjem vijeku.

Добили су баш те због одређеног феудалца који је имао тај грб или елементе тог грба, па је његов грб постао грб територије временом или града, тако да је властела када је хтела да покаже да влада том територијом или има претенције ка истој стављала тај грб или делове у свој.
Свакако нема везе са старим Словеним јер су и ти грбови млађи а често и апокрифни или приписани.
Тако и шаховница први пут стиже у Хрватску са Хабзбурговцима као обележје те њихове провинције, а као грб феудалца који ју је добио на управу.
То што су многи грбови слични на подручју Славоније и Хрватске а и много шире ако погледаш грбовнике јесте због тога што је њима владало исто германско племство, или су склапани бракови између истих и феудалних породица па је тако дошло до укрштања.

Доказивати потекло било ког народа тако јесте обична лакрдија.

 

[Ovi jedan]

Добили су баш те због одређеног феудалца који је имао тај грб или елементе тог грба, па је његов грб постао грб територије временом или града, тако да је властела када је хтела да покаже да влада том територијом или има претенције ка истој стављала тај грб или делове у свој.
Свакако нема везе са старим Словеним јер су и ти грбови млађи а често и апокрифни или приписани.
Тако и шаховница први пут стиже у Хрватску са Хабзбурговцима као обележје те њихове провинције, а као грб феудалца који ју је добио на управу.
То што су многи грбови слични на подручју Славоније и Хрватске а и много шире ако погледаш грбовнике јесте због тога што је њима владало исто германско племство, или су склапани бракови између истих и феудалних породица па је тако дошло до укрштања.

Доказивати потекло било ког народа тако јесте обична лакрдија.

Zahvaljujem konačno na odgovoru.

Kako bilo ti i dalje misli da su to sve slučajnosti i da jedno s drugim nema veze, al mene nisi uvjeria. A sumnjam da bi uvjeria i gosp. Olega ili onog drugog stručnjaka koji se sa svojim timom iznenadia kad su naišli na jedan jedini grbu sa šahovnicom u poljskom gradu koji se veže uz Hrvate. Šta bi bilo kad bi zna da ih je još desetak pa i više šta u Poljskoj šta u Češkoj, Slovačkoj pa nekoliko i u Švabiji di smo boravili(moguće da su oni šta se nađu u Mađarskoj također vezani uz nas pošto smo i tamo obitavali).

Ili onaj šta sam ga danas citira i koji naglašava kako Leipzig ima plavo-žute boje, a nije svjestan da još na desetke gradova/općina također "slučajno" dobilo baš te boje i sad već skoro skoro deset velikih regija koje se vežu uz nas. Baš ću morat složit jednu listu da vidim koliko ih se skupilo

 

[Ovi jedan]

U Ukrajini, Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj od 27 regije čije se prostor veže za Hrvate njih 21 ima plavo-žuto boju u svojoj zastavi ili grbu iako neke jesu malo nategnute pošto imaju 4 boje pa je "za očekivat" da će bar dvi bit plavo žute. Al bez obzira na to velika većina baš ima izrazito baš tu kombinaciju i to će se ponajbolje vidit u grafičkom prikazu.

Posebno skrećem pozornost Poljsku i Češku pošto se tu najbolje vidi kontrast u odnosu na druge regije u tim državama di ta plavo-žuta boja nije toliko dominantna kombinacija i gotovo se uopće ne pokavljuje. Za Ukrajinu je malo glupo to napominjat pošto im je upravo ta kombinacija i državna zastava, al nije ni da tamo baš svaka regija ima te boje u svom znakovlju dok kod Slovačke ne znam šta uopće reć jer od 8 regija njih čak 6 ima plavo-žutu u svojoj zastavi.

UKRAJINA:

Chernivtsi Oblast -

Ivano-Frankivsk Oblast +

Zakarpattia Obast +

Lviv Oblast +

Ternopil Oblast +

Volyn Oblast -

POLJSKA:

Lower Silesian Voivodeship -

Opole Voivodeship +

Silesian Voivodeship +

Lesser Poland Voivodeship -

Podkarpackie Voivodeship +

Świętokrzyskie Voivodeship +

Lublin Voivodeship +

ČEŠKA

Moravian-Silesian Region +

Zlín Region +

Olomouc Region +

South Moravian Region +

Hradec Králové Region +

Pardubice Region +

SLOVAČKA

Košice Region +

Prešov Region +

Banská Bystrica Region -

Žilina Region +

Nitra Region +

Trenčín Region -

Trnava Region +

Bratislava Region +

 

[Ovi jedan]

I naravno tu su još pramajka Galicija koja je "razbijena" u više oblasti u JZ Ukrajini, al čije su boje ka i u majke Dalmacije plavo-zlatne šta sam više puta istica i odakle je sama ova priča potekla. Ko zna možda neki stručljak ovo odradi jednog dana ako primjeti ovoliku koncentraciju plavetnila i žutila na području di su živili (Bijelo)Hrvati i sve to uz poneku šahovnicu da se nađe.

Ća barjak ne viješ milu dvobojnicu

 

[Ovi jedan]

Nisam dosad ulazia u svijet heraldike, al ovo šta sam malo proučia većina tih grbova je poteklo od plemenitaških obitelji koje su vladale i vodile glavnu riječ na nekom teritoriju pa su se ti simboli i boje kroz protok vrimena ustalili za znakovlje tih gradova/regija/zemalja zavisi kakav je utjecaj ima neko od dotičnih vladara.

Stavit ću to zasad po strani jer moram dodatno izučit materiju i malo prokopat te najstarije grbove plemenitaša, al već sad je očito da tu neke poveznice ima jer neke stvari se prečesto ponavljaju. Osim plavo-zlatne boje tu su već spomenuta zvijezda danica i polumjesec, zatim šahovnica, ali i ti ljiljani pa i te ruže koje nisu svojstvene samo Slavenima opet imaju neku ulogu i kod nas. Osim toga spominja sam kako se u tim grbovima često primjećuje "trostruki" motivi tako da i to isto mora imat neku poveznicu jer je preučestalo, a taj detalj nisam primjetia na grbovima gradova nekih drugih zemalja ili bar ne u tolikoj mjeri.

Znam da su orlovi i lavovi nešto šta je učestalo u heraldici, al ako i stavim na stranu "moravskog" orla koji virujem potječe od germana, a ima ga još i Sleška te neke Poljske regije, skrenia bi pozornost na "rutenijskog" lava za kojeg mislim da ima malo dublje veze s nama samo ne znam još točno kakve(iako sam svestan da i ovog propetog lava ima hrpa zemalja koje nemaju nikakve veze s nama tako da tu ili u orlu tražim najmanju poveznicu).

Kad sam se dotaka Germana onda još jedna regija u središnjoj Njemačkoj koja vrišti na Slavene(pa donekle i na nas) je Hesse jer od cca 250 ponuđenih gradova/općina njih više od 30 ima zvijezdu danicu u svom grbu, a i plavo-zlatnih štitova je zbija u izobilju pa i tih "trostrukih" motiva na njima(iako ovde čak i manje nego u nekim drugim primjerima) pa i pokoja šahovnica iako nju još i najmanje dovodim u kontekst s nama Ima tu još nekih sitnica šta sam primjetia da Slaveni stavljaju u svoje znakovlje poput klasja žitarica, stabala, grozdovi vinove loze.. šta nisam primjetia u tolikoj mjeri kod nekih drugih naroda.


Ne mora značit ništa u konačnici, al svakako je to sve skupa vridno pozornosti i malo dubljeg istraživanja kako bi se možda došlo do nekih čvršćih dokaza u vezi cile ove moje "teorije".

 

[Ovi jedan]

Čitam neku raspravu na poljskom forumu pa spominju imena nekih sela i gradova koje iz nekog razloga dovode u kontekst s nama(nešto radi prefiksa "hrvatski" neke radi imena tj. izgovora kojeg vežu za nas) pa sam mora bacit oko bar na grbove da vidim oće li bit kakve poveznice

Charváty +
Charvatce +
(Charvatska) Nová Ves ++
Poltava +
Pszczyna +
Pszów +
Racibórz -
Bytom +
Katowice +
Chorzów -

A dodat ću i ruševine ovog dvorca koji se također spomenia(isto radi imena) Karpień castle


Jedna mala zanimljivost: navedena mista su spomenuta na temi koja nosi naziv po jednom gradu koji se također veže za nas pa čisto ka najava jedna slija iz 3D rekonstrukcije koja mi je zapela za oko. Virujem da će neki od vas također pripoznat dalmatinski šesterolist(crkva sv. Donata Zadar, sv. Trojice Split..) o kojem sam u par navrata pisa na temi Srednjovjekovna Hrvatska, a koji se smatra nekom našom vrstom "zaštitnog znaka" takvog tipa sakralnih objekata.

Kako sam baš nedavno spominja ulogu starohrvatskih crkvi(ali i nekih drugih s ovog prostora) koje su po svemu sudeći ostavile golem trag na arhitekturi sjevernoslavenskog svijeta mislim da nema ni najmanje dvojbe kako je upravo neka naša crvka iz te šesterolisne plejade" bile inspiracija našim sunarodnjacima podno Karpata kod gradnje ovog njihovog duhovnog hrama:

Samo se mačka slučajno okoti

 

[Mrkalj]

I naravno tu su još pramajka Galicija koja je "razbijena" u više oblasti u JZ Ukrajini, al čije su boje ka i u majke Dalmacije plavo-zlatne šta sam više puta istica i odakle je sama ova priča potekla. Ko zna možda neki stručljak ovo odradi jednog dana ako primjeti ovoliku koncentraciju plavetnila i žutila na području di su živili (Bijelo)Hrvati i sve to uz poneku šahovnicu da se nađe.

Ća barjak ne viješ milu dvobojnicu

 

[Ovi jedan]

Kako to obično biva tražiš jedno naletiš na nešto sasvim "stoto". Iako sam se ima namjeru maknit od heraldike izleda da me sad prati u stopu pa još nešto na temu znakovlja. Šta se tiče polumjeseca i zvijezde Danice zanimljivo koji se ti predmeti vežu (i) uz Avare, a kako su Slaveni i s njima bili u kontaktu dugi niz stoljeća možda se tu krije odgovor zašto su se ti simboli udomaćili u našim narodima. Sem jednog

Moderan nakit inspiriran avarodobnim motivima

"Serija nakita inspiriranog avarodobnim motivima ekspresija je autoričinih asocijacija dobivenih na temelju proučavanja originalnog arheološkog nakita iz tog vremena, odnosno njegovih oblika i motiva koji su interpretirani kroz jedan novi, suvremeni i stilizirani pristup.

Osim forme, autorica je inspiraciju našla i u načinu izrade originalnog nakita, pa tako u svojoj interpretaciji nakita taj „starinski pečat suvremenom“ ona daje kroz izbore materijala (mahom koristi bakar i srebro u kombinaciji s poludragim kamenjem) te doradom materijala - patinom, iskucavanjem i teksturama.

Tako bilo koji od originalnih arheoloških motiva (npr. vepar, grifon ili zvijezda) kroz njenu detaljniju interpretaciju ili pak samo kao djelić inspiracije dobivaju bezvremenski pečat. I tako postaju aktualna nosiva forma suvremenog nakita."

 

[Ovi jedan]

Kao prilog ovome dodajem Pregled velikomoravskih lunula, a već iz samog naslova možete zaključit o čemu se radi:

"Na slavenskim područjima ranog srednjeg vijeka nakit, koji se u današnjoj literaturi naziva lunula ili lunica, stekao je značajnu popularnost. Kako ne bih bio preopterećen samo nekoliko modela koje distribuiraju e-trgovine, odlučio sam objaviti izbor velikomoravskih lunula, iz kojih bi se potencijalni entuzijast mogao informirati o varijabilnosti, stvarnom izgledu i dodacima ove vrste nakita. Fotografijama će biti dodani izvori i reference na literaturu. Pokušat ću ukazati na evoluciju oblika koja bi mogla biti osnova tipologije."

 

[Ovi jedan]

Da se opet malo vratim na "drevne bijelohrvatske gradove" iako recimo za ovog još uvik nigdi ne pronalazim podatak kako je i naših ruku djelo(uglavnom je opis samo stari Slaveni). Al ja jednostavno ne sumnjam kako smo i starom gradu Hradisko Neštich pored mjesta Sveti Jure utkali jedan dio sebe, a to mi govori sljedeće:

Osim šta sam u desecima šta knjiga šta članaka naiša na podatak kako u Hrvati zapasali i dijelove današnje Slovačke(pa i to na granici s Češkom di je bilo srce Velike Moravske) evo još par natuknica s kojima ću pokušat dodatno prisnažit svoje argumente u prilog toj tvrdnji.


-Rekonstrukcija nalazišta Hradisko Neštich me odma asocirala na neke druge gradove koji su bili gotovo pa tih istih karakteristika u južnoj Poljskoj i JZ Ukrajini, a za njih sam u dosta navrata pročita kako su bili upravo naša specijalnost. Govori se da je takvih bilo preko stotinu na tom području podno Karpata pa mi je i to već dobar znak da nisam na krivom tragu.

-Samo misto Sveti Jur, koje se nalazi pored te gradine, dovodi se u kontekst s Hrvatima koji žive na Jadranu jer sam u nekim radovima slovačkih povjesničara naiša na podatak kako je crkva svetog Jure, između brojnih ostalih podno Karpata, nastala pod utjecajem neke od dalmatinskih rotundi. A stručnjaci na osnovu toga smatraju kako su spone između Hrvata s juga i sjevera Europe 9.-11. još uvik bile čvrste.

NEIZVJESNOST U TUMAČENJU NEKIH NALAZA U ROTUNDI SV. JURE U NITRIASKOJ BLATNICI
Jadransko podrijetlo nekih predromaničkih crkava u srednjem Podunavlju

-Kako sam presta virovat u slučajnosti istaknit ću i detalj kako se tik do Svetog Jure(doduše tek od 16.st.) nalazi misto Chorvátsky Grob koje su osnovali Hrvati iz okolice Siska prognani od strane Osmanlija. Iako se radi o "novijem" naselju teško će me neko uvjerit da su se Hrvati iz okolice Siska naselili baš slučajno priko puta sela za koje samtram kako su ga osnovali (i) Bijeli Hrvati. S tim da odma skrećem pozornost i na selo do Hrvatskog Groba(još nisan na čisto jel ime genijalno il morbidno) naziva Velika Bijela šta mi nakon svega vrišti Hrvatska

A zanimljivo mi i kako je fejs stranica njihovog lokalnog nogometnog kluba za profilnu sliku odabrala ovu ikonografiju - ŠK Svaty Jur

 

[Ovi jedan]

Hipotetska rekonstrukcija velikomoravske gradine iznad sela Svätý Jur

Čitajući knjigu Tvrđava u Malim Karpatima Júliusa Vaváka, bio sam oduševljen idejom da je moj rodni Vajnory nekoć imao vlastitu gradinu tijekom razdoblja Velike Morave. To je vjerojatno samo djelomično istinito, ali ipak sam pripremio laičku rekonstrukciju ovog razdoblja na temelju arheoloških istraživanja na gradini Neštich u Svätom Juru.

Lokalitet je periodično naseljen od halštatskog razdoblja, a gradina je vjerojatno doživjela svoje najveće širenje tijekom razdoblja Velike Morave prije uništenja i kasnije zamjene dvorcem Biely Kameň(hm). Na gradini "Neštich" naseljeni su bili samo akropola i prvi vanjski zid, drugi, manje zaštićeni vanjski zid vjerojatno je služio kao tržnica/okupljalište/prostor za stoku. Veća srednjovjekovna građevina dokumentirana je na vrhu akropole, a usuđujem se reći da je slično značajna građevina možda stajala i ranije tamo. Niže na akropoli postoje dokazi o tzv. draguljarskoj radionici s mogućim mjestom za proizvodnju glaziranih ploča. Crkva još nije pronađena, možda je bila drvena ili (kao u ovoj rekonstrukciji) crkva sv. Jurja između grada i gradine korištena je ranije.

Hradisko Neštich - veľkomoravská pevnosť nad Svätým Jurom​

 

[Ovi jedan]

Kad sam kod gordova naletih na engl. wiki na ovaj popis drevnih naselja pa iako sam neke već spominja i predstavia kroz dosadašnje izlaganja(podcrtani) ovi boldani su mi dosad promicali pa ću naknadno još malo prokopat o njima da vidim šta struka govori:

"Arheološka iskapanja provedena između 1981. i 1995. godine, koja su istraživala gorde ranog srednjeg vijeka u Prikarpatju i zapadnoj Podoliji datirane između 9. i 11. stoljeća, otkrila su da su utvrđene gorde s rasponom od 0,2 ha činile 65%, one od 2 ha 20%, a više od 2 ha 15% u toj regiji. Bilo je više od 35 Gordova(samo u Galiciji jel), uključujući velike Gordove kao što su Plisnesk, Stilsko, Terebovlia, Halych, Przemyśl, Revno, Krylos, Lavov, Lukovyshche, Rokitne II, Podillya, Zhydachiv, Kotorin kompleks, Klyuchi, Stuponica, Pidhorodyshche, Hanachivka, Solonsko, Mali Hrybovychi, Stradch, Dobrostany među ostalima.[386][387][388][389][390][391] Samo ih je 12 preživjelo do 14. stoljeća. UNESCO u svojoj listi Drvenih crkava Karpatske regije u Poljskoj i Ukrajini također spominje dva velika naselja u selima Pidhoroddya i Lykovysche blizu Rohatyna, datirana između 6. i 8. stoljeća i identificirana s Bijelim Hrvatima.


Prema nedavnim arheološkim istraživanjima materijalne kulture i zaključcima o etno-plemenskoj pripadnosti i teritorijalnim granicama karpatske regije od 6. do 10. stoljeća, ukrajinski arheolozi jednoglasno smatraju da plemenski teritorij Hrvata ("Velika Hrvatska") uključuje Prikarpatje i Zakarpatje (gotovo sva područja povijesne regije Galicije), s istočnom granicom u slivu Gornjeg Dnjestra, jugoistočnom u Hotinskoj visoravni koja počinje u blizini Černivca na rijeci Prut i završava u Hotinu na rijeci Dnjestar, sjevernom granicom u slivu Zapadnog Buga i Dnjestra, a zapadnom granicom u zapadnim karpatskim grebenima kod Wisłoke, desnog pritoke Gornje Visle u jugoistočnoj Poljskoj.[372][373][374][64]"



Naletia sam na još jednu rekonstrukciju jednog staroslavesnog naselja, al nažalost ne pronalazim neki konkretniji tekst u vezi njega. Usprkos tome mislim da nema previše dileme kako smo i tu morali imat svoje prste jer se Grodek nalazi na rijeci Bug koja je ka šta vidite označena ka krajnja granica na sjeveru dokle su se Hrvati s Karpata protezali. Dok ne pronađem(ako pronađem) šta teksta uživajte zasad samo u kadrovima naselja koje spada u red skromnijih(da ne ispadne kako smo gradili samo one glomazne gordove koji su se znali protezat na više hektara opasanog zemljišta.

 

[Ovi jedan]

Gródek​