Počelo zaoštravanje monetarne politike! Danas je doneta prava mera koja govori o tome, a iza svega se krije inflacija

"NA SKORO 60 ODSTO INFLACIJE NE MOŽEMO DA UTIČEMO" Guverner o cenama: Povrće je poskupelo 36 odsto, a meso i više od 15"​

RL4k9kqTURBXy9lYjgyZmQ3YWEyNjUxMjA2MDFlYjY0ZjUzY2Q5Mjc0OC5qcGVnkZMCzQLkAIGhMAE
FOTO: VESNA LALIĆ, SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA
Inflacija je u Srbiji u septembru bila 5,7 odsto viša u odnosu na isti mesec prethodne godine, a 0,8 odsto veća nego u avgustu, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Na povećanje inflacije u prošlom mesecu su, kako je saopštila Narodna banka Srbije, uticale cene neprerađene hrane i energenata, koji, kako se navodi, čine jednu četvrtinu potrošačke korpe.

Pozivajući se na podatke Republičkog zavoda za statistiku, NBS navodi da je inflacija u septembru ove godine na mesečnom nivou iznosila 0,8 odsto, odnosno za 5,7 odsto više u odnosu na isti mesec prethodne godine, piše RTS.
- Gotovo 60 odsto međugodišnje inflacije bilo je opredeljeno faktorima na koje monetarna politika ne može da utiče – cenama neprerađene hrane i energenata, koji čine jednu četvrtinu potrošačke korpe, navode iz NBS.
FOTO: DJORDJE KOJADINOVIC, OLIVER BUNIĆ, DUŠAN MILENKOVIĆ, SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA
Ističu da su te dve grupe proizvoda su, zajedno posmatrano, dale doprinos međugodišnjoj inflaciji od 3,3 procentna poena.
S druge strane, navode iz NBS, dugogodišnja relativna stabilnost deviznog kursa, koja će biti očuvana i u narednom periodu, predstavlja snažno sidro cenovne stabilnosti.

Iz NBS ističu da su cene neprerađene hrane u septembru ove, u odnosu na septembar prethodne godine bile veće za 17,9 odsto, najviše kao posledica rasta cena svežeg povrća od 36,2 odsto i rasta cena svežeg mesa od 15,1 odsto.
FOTO: SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA
Objašnjavaju da su takva kretanja rezultat snažnog rasta cena hrane na globalnom nivou, kao i efekta niske prošlogodišnje baze – cene i jedne i druge grupe proizvoda su tokom prethodne godine bile na izrazito niskim nivoima.
U manjoj meri, međugodišnjem rastu cena neprerađene hrane u septembru doprineo je i rast cena svežeg voća od 6,2 odsto.
Cene energenata su u istom periodu povećane za 9,5 odsto, pre svega kao posledica snažnog rasta cene nafte na svetskom tržištu i dostizanja njenog pretkriznog nivoa, koji je za posledicu imao i povećanje cena derivata nafte na domaćem tržištu od 16,3 odsto u odnosu na septembar prethodne godine kada su cene bile na znatno nižem nivou, objašnjavaju iz NBS.

TO: SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA
Kada je reč o povećanju međugodišnje inflacije u odnosu na avgustovskih 4,3 odsto, ono je i dalje pretežno vođeno rastom cena neprerađene hrane, i to pre svega cenama povrća, koje su tokom celog trećeg tromesečja imale sezonski neuobičajeno kretanje, između ostalog i zbog nepovoljnih vremenskih uslova i suše tokom letnjih meseci.
U manjoj meri, ubrzanju inflacije u septembru doprinele su i cene mesa i voća, kao i cene pojedinih usluga.
Međugodišnja bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) na koju mere monetarne politike mogu da utiču, u septembru je ponovo bila znatno niža od ukupne inflacije i iznosila je 2,6 odsto, što ukazuje na privremenost inflatornih pritisaka, navode iz NBS.
Dodaju da od početka godine, međugodišnja bazna inflacija kreće se na nivou od oko dva odsto, što je u velikoj meri, kažu iz NBS, rezultat i očuvane stabilnosti deviznog kursa.


Na privremeni karakter inflatornih pritisaka ukazuju i inflaciona očekivanja finansijskog sektora za jednu, dve i tri godine unapred, koja se i dalje kreću oko nivoa od tri odsto, kao i inflaciona očekivanja privrede koja se i dalje kreću u rasponu od dva odsto do tri odsto.
Prema projekciji NBS, međugodišnja inflacija će u naredna dva tromesečja najverovatnije nastaviti da se kreće iznad gornje granice ciljanog raspona od tri ± 1,5 odsto.
Od drugog tromesečja naredne godine iz NBS očekuju povratak međugodišnje inflacije u granice cilja, a zatim od druge polovine godine i njeno kretanje oko centralne vrednosti cilja, čemu će, dodaju, doprineti i očuvanje stabilnosti deviznog kursa i u narednom periodu.
PROČITAJTE JOŠ:

NBS IZNELA NOVE PROJEKCIJE DO 2023. Inflacija ostaje niska i stabilna

INFLACIJA 5,7 ODSTO! POSKUPLJIVALO JE BUKVALNO SVE! Novi zvanični podaci sada su otkrili svaku sumnju, cene ovako nisu rasle odavno


NBS će, kažu, na taj način nastaviti da doprinosi i očuvanju poslovnog, investicionog i potrošačkog poverenja, koje je bilo ključ održanja proizvodnih kapaciteta tokom pandemije i koje će biti od velike važnosti za privredni rast i u narednom periodu.
Imajući u vidu visoku bazu iz ove godine, postoji mogućnost da se u drugoj polovini sledeće godine ukupna inflacija nađe i u donjoj polovini ciljanog raspona od tri ± 1,5 odsto.
Rizici po pitanju inflacije u narednom periodu odnose se pre svega na kretanja cena neprerađene hrane i globalne cene energenata, naglašavaju iz NBS.
 

"NA SKORO 60 ODSTO INFLACIJE NE MOŽEMO DA UTIČEMO" Guverner o cenama: Povrće je poskupelo 36 odsto, a meso i više od 15"​

RL4k9kqTURBXy9lYjgyZmQ3YWEyNjUxMjA2MDFlYjY0ZjUzY2Q5Mjc0OC5qcGVnkZMCzQLkAIGhMAE
FOTO: VESNA LALIĆ, SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA
Inflacija je u Srbiji u septembru bila 5,7 odsto viša u odnosu na isti mesec prethodne godine, a 0,8 odsto veća nego u avgustu, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Na povećanje inflacije u prošlom mesecu su, kako je saopštila Narodna banka Srbije, uticale cene neprerađene hrane i energenata, koji, kako se navodi, čine jednu četvrtinu potrošačke korpe.

Pozivajući se na podatke Republičkog zavoda za statistiku, NBS navodi da je inflacija u septembru ove godine na mesečnom nivou iznosila 0,8 odsto, odnosno za 5,7 odsto više u odnosu na isti mesec prethodne godine, piše RTS.
- Gotovo 60 odsto međugodišnje inflacije bilo je opredeljeno faktorima na koje monetarna politika ne može da utiče – cenama neprerađene hrane i energenata, koji čine jednu četvrtinu potrošačke korpe, navode iz NBS.
FOTO: DJORDJE KOJADINOVIC, OLIVER BUNIĆ, DUŠAN MILENKOVIĆ, SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA
Ističu da su te dve grupe proizvoda su, zajedno posmatrano, dale doprinos međugodišnjoj inflaciji od 3,3 procentna poena.
S druge strane, navode iz NBS, dugogodišnja relativna stabilnost deviznog kursa, koja će biti očuvana i u narednom periodu, predstavlja snažno sidro cenovne stabilnosti.

Iz NBS ističu da su cene neprerađene hrane u septembru ove, u odnosu na septembar prethodne godine bile veće za 17,9 odsto, najviše kao posledica rasta cena svežeg povrća od 36,2 odsto i rasta cena svežeg mesa od 15,1 odsto.
FOTO: SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA
Objašnjavaju da su takva kretanja rezultat snažnog rasta cena hrane na globalnom nivou, kao i efekta niske prošlogodišnje baze – cene i jedne i druge grupe proizvoda su tokom prethodne godine bile na izrazito niskim nivoima.
U manjoj meri, međugodišnjem rastu cena neprerađene hrane u septembru doprineo je i rast cena svežeg voća od 6,2 odsto.
Cene energenata su u istom periodu povećane za 9,5 odsto, pre svega kao posledica snažnog rasta cene nafte na svetskom tržištu i dostizanja njenog pretkriznog nivoa, koji je za posledicu imao i povećanje cena derivata nafte na domaćem tržištu od 16,3 odsto u odnosu na septembar prethodne godine kada su cene bile na znatno nižem nivou, objašnjavaju iz NBS.

TO: SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA
Kada je reč o povećanju međugodišnje inflacije u odnosu na avgustovskih 4,3 odsto, ono je i dalje pretežno vođeno rastom cena neprerađene hrane, i to pre svega cenama povrća, koje su tokom celog trećeg tromesečja imale sezonski neuobičajeno kretanje, između ostalog i zbog nepovoljnih vremenskih uslova i suše tokom letnjih meseci.
U manjoj meri, ubrzanju inflacije u septembru doprinele su i cene mesa i voća, kao i cene pojedinih usluga.
Međugodišnja bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) na koju mere monetarne politike mogu da utiču, u septembru je ponovo bila znatno niža od ukupne inflacije i iznosila je 2,6 odsto, što ukazuje na privremenost inflatornih pritisaka, navode iz NBS.
Dodaju da od početka godine, međugodišnja bazna inflacija kreće se na nivou od oko dva odsto, što je u velikoj meri, kažu iz NBS, rezultat i očuvane stabilnosti deviznog kursa.


Na privremeni karakter inflatornih pritisaka ukazuju i inflaciona očekivanja finansijskog sektora za jednu, dve i tri godine unapred, koja se i dalje kreću oko nivoa od tri odsto, kao i inflaciona očekivanja privrede koja se i dalje kreću u rasponu od dva odsto do tri odsto.
Prema projekciji NBS, međugodišnja inflacija će u naredna dva tromesečja najverovatnije nastaviti da se kreće iznad gornje granice ciljanog raspona od tri ± 1,5 odsto.
Od drugog tromesečja naredne godine iz NBS očekuju povratak međugodišnje inflacije u granice cilja, a zatim od druge polovine godine i njeno kretanje oko centralne vrednosti cilja, čemu će, dodaju, doprineti i očuvanje stabilnosti deviznog kursa i u narednom periodu.
PROČITAJTE JOŠ:

NBS IZNELA NOVE PROJEKCIJE DO 2023. Inflacija ostaje niska i stabilna

INFLACIJA 5,7 ODSTO! POSKUPLJIVALO JE BUKVALNO SVE! Novi zvanični podaci sada su otkrili svaku sumnju, cene ovako nisu rasle odavno


NBS će, kažu, na taj način nastaviti da doprinosi i očuvanju poslovnog, investicionog i potrošačkog poverenja, koje je bilo ključ održanja proizvodnih kapaciteta tokom pandemije i koje će biti od velike važnosti za privredni rast i u narednom periodu.
Imajući u vidu visoku bazu iz ove godine, postoji mogućnost da se u drugoj polovini sledeće godine ukupna inflacija nađe i u donjoj polovini ciljanog raspona od tri ± 1,5 odsto.
Rizici po pitanju inflacije u narednom periodu odnose se pre svega na kretanja cena neprerađene hrane i globalne cene energenata, naglašavaju iz NBS.
Mnogo pišeš da je dosadno i da čitam.Može li nešto kraće Alter?
 

REKORDNE CENE POVRĆA Za kilogram kupusa potrebno je izdvojiti 100 odsto više nego prošle sezone​

dm4k9kqTURBXy9lMjEyYWJjZGE2ZDBhOTNjMDllYjU2NmQ3MTc0MWViNi5qcGVnkZMCzQLkAIGhMAE
FOTO: MITAR MITROVIĆ / RAS SRBIJA
Nedavno je Narodna banka Srbije ukazala da je na rast inflacije od 5,7 odsto u odnosu na prošli septembar, najviše uticalo poskupljenje svežeg povrća. A za njega je ove sezone potrebno izdvojiti čak 36,2 odsto novca više nego lane. Za kilogram kupusa potrebno je izdvojiti 100 odsto više nego prošle sezone, a paradajza, paprike, karfiola, šargarepe oko 30 odsto više nego lane.

Poslednji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da cene poljoprivrednih proizvoda na malo obaraju rekorde. Dok je ranijih meseci osim Beograda po visokim cenama izdvajala i Sremskla Mitrovica, sada se po paprenim proizvodima istaklo Pančevo.
Krompir najskuplji u Berogradu i do 100 dinara za kilogram. Crni luk može da se nađe u Valjevu za 35 dinara, u Breogradu je najskuplji 100 dinara, a u proseku je 70, pa čak je i kupus do 110 dinara. I pasulj je u prestonici najpapreniji - 400 dinara za kilograma, a po najnižoj ceni može da se pazari u Šapcu - 199 dinara. Kilogram šargarepe u Pančevu ide i do 120 dinara, a ua 69 može da se kupi u Smederevu. Paradajz je 200 dinara u pančevu i Beogradu, pola od toga u Užicu, a u Nišu i Leskovcu 80 dinara. paprika u većini mesta 140 do 150, a jedino u Subotici i Zaječaru - 100, pišu Novosti.
PROČITAJTE JOŠ:

Išli smo u prodavnicu da vidimo ŠTA MOŽE DA SE KUPI SA 2.000 DINARA - nekako smo uspeli "pokriti" doručak i ručak, ali nam je falilo za cigarete, gorivo, kafu...

HRANA U SVETU SVE JE SKUPLJA Cene rastu deseti mesec zaredom, a sve to je poruka i za Srbiju

Za kilogram jabuka trebalo je izdvojiti od 59 dinara u Valjevu do 130 u Pančevu. Najjeftiniji očišćeni orasi za 670 dinara mogu da se nađu u Vranju, retko gde ispod 800, a u prestonici su čak 1500.
Limun je najjeftiniji u Kragujevcu 150 dinara, a najskuplji u Beogradu i Valjevu 250 dinara za kilogram. Kilogram banana je oko 150, a ponegde čak i 170 dinara! Pomoradže nema ispod 150, a uglavnom su oko 220 dinara, a kruške oko 130.

Jaja koštaju od 11 do 19, kilogram sira od 300 do 600 dinara, kajmaka 700 do 1400, sveži šaran odo 330 do 500, juneća rozbratna od 600 u Zrenjaninu do oko 900 u Beogradu. Piletina je oko 300 dinara.
 

Back
Top