-
- Popularno:
- Boris Tadić, kao bivši predsednik...
- Blokaderi u Novom Sadu blokiraju...
- Mladići u Prijedoru slavili logore na...
- Svetinje: srpsko jedinstvo, četništvo i...
- Prevara ili razvod?
- Zašto se Srbi van Srbije ponašaju...
- da li je za manjak seksa kriva vasa..
- Koncept “otvorene veze”
- Zašto je Vučić toliko opsjednut...
- Suverenitet diktatora
Planeta gori, namerno ili ne ali bice sve gore
- Začetnik teme Motorkotac
- Datum pokretanja
- Poruka
- 1.854
Zar nisam rekao da nema povratka?
Ja misllim da ovo neko podmeće. Požari u Rusiji,požari u Brazilu. Obje zemlje članice BRIKS-a.
- Poruka
- 1.854
I ovima iz Afrike isto.
- Poruka
- 90.741
Ne može se narod veselit kao onda kada su u Kaliforniji bili jer BRIKS gori.
Rayela
Legenda
- Poruka
- 71.814
Pitacemo taj narod kad pred njihovom kucom zaigra mecka.
U Kaliforniji je logično da gori jer je to mediteranska klima više i u toku ljeta sve je suvo. Kiše nema po 2 mjeseca,a Amazon je skoro svaki dan kiša i mora se prirodno zaustaviti jedino ako neko ponovo ne potpaljuje .
JankoTheGreat
Buduća legenda
- Poruka
- 27.326
Mit o Amazoni kao plućima Zemlje: Većinu kisika koji udišemo ne proizvode šume
28. Avgusta 2019.
Share on Facebook
Tweet on Twitter
Požari u Amazoni izazvali su mnogo pažnje širom svijeta posljednjih dana. Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro koji je došao na čelo zemlje 2019, posvetio je svoju kampanju smanjenju zaštite okoliša i povećanju poljoprivrednog razvoja u Amazoni i čini se da je bio dosljedan tom obećanju.
Ponovno pokretanje krčenja u Amazoni koje je smanjeno za više od 80 posto nakon maksimuma 2004. godine, alarmantno je iz mnogih razloga. Tropske šume su stanište mnogih vrsta biljaka i životinja koje se ne mogu naći nigdje drugo. One su važno sklonište za domorodačke narode te sadrže ogromne zalihe ugljika u vidu drveta i drugih organskih materija koje bi inače doprinijele klimatskoj krizi.
Neki medijski izvještaji sugerisali su da požari u Amazoni također prijete kisiku koji udišemo. Francuski predsjednik Emmanuel Macron tvitao je 22. augusta da je “Amazonska kišna šuma – pluća koja proizvode 20 posto kisika na našoj planeti – u plamenu.”
Često ponavljanja tvrdnja da Amazona proizvodi 20 posto kisika na našoj planeti je bazirana na nerazumijevanju. Zapravo, skoro sav kisik na Zemlji koji dišemo potiče iz okeana i ima ga dovoljno da traje milionima godina.
Mnogo je razloga za zgražavanje zbog ovogodišnjih požara u Amazoni, ali trošenje zaliha kisika na planeti Zemlji nije jedan od njih.
Kao naučnik koji se bavi atmosferom, većina mog posla fokusira se na razmjenu različitih gasova između površine Zemlje i atmosfere. Mnogi elementi, uključujući kisik, konstantno kruže između kopnenih ekosistema, okeana i atmosfere na način koji može biti izmjeren i kvantificiran.
Skoro sav slobodni kisik u zraku proizvode biljke kroz fotosintezu. Oko jedne trećine fotosinteze na kopnu odvija se u tropskim šumama, od kojih je najveća smještena u amazonskom bazenu.
Ali doslovno sav kisik proizveden fotosintezom svake godine potroše živi organizmi i vatra. Stabla konstantno odbacuju mrtve listove, grančice, korijenje i drugi otpad koji hrani bogati ekosistem organizama, većinom insekata i mikroba. U tom procesu mikrobi konzumiraju kisik.
Šumske biljke proizvode mnogo kisika, a šumski mikrobi troše mnogo kisika. Kao rezultat, neto proizvodnja kisika u šumama – i zaista, svih kopnenih biljaka – blizu je nuli.
Da bi se kisik skupio u zraku, neke od organskih materija koje biljke proizvode kroz fotosintezu moraju biti uklonjene iz ciklusa kruženja prije potrošnje. Ovo se obično dešava kada se brzo zarobe u mjesta bez kisika – najčešće u duboki okeanski mulj, ispod vode koja je već ostala bez kisika.
Ovo se dašava u područjima okeana gdje visoke koncentracije hranjivih tvari podstiču masovni rast algi. Mrtve alge i drugi ostaci tonu u duboku vodu gdje se njima hrane mikrobi. Poput njihovih parnjaka na zemlji, oni konzumiraju kisik dok to rade, ostavljajući vodu oko sebe bez kisika. Kisik koji alge proizvode na površini dok rastu ostaje u zraku jer ga ne uzimaju razgrađivači.
Zarobljeni biljni materijal na dnu okeana je izvor nafte i gasa. Manja količina biljnog materijala ostaje zarobljena u uslovima bez kisika na kopnu, uglavnom u tresetu gdje voda sprječava mikrobnu razgradnju. To je izvor materijala za ugalj.
Samo mali dio – možda 0.0001 posto proizvoda fotosinteze preusmjeri se zarobljavanjem na ovaj način, i tako dodaje atmosferskom kisiku. Ali tokom miliona godina, zaostali kisik iza ovog malog disbalansa između rasta i razgradnje akumuliro se formirajući rezervoar kisika od kojeg ovisi sav životinjski svijet. 21 posto kisika u atmosferi milionima godina čini ovaj kisik.
Nešto od ovog kisika se vraća na površinu planete kroz hemijske reakcije sa metalima, sumporom i drugim elementima u zemljinoj kori. Naprimjer, kada se željezo izloži zraku u prisustvu vode, ono reaguje sa kisikom u zraku kako bi se formirao željezni oksid, spoj poznat kao hrđa. Ovaj proces koji se zove oksidacija pomaže regulisanju količine kisika u atmosferi.
Iako je fotosinteza biljaka u konačnici “odgovorna” za kisik koji dišemo, samo mali dio onoga što biljke proizvedu dodaje se spostojećim zalihama kisika u zraku. Kada bi se sva organska materija na Zemlji spalila odjednom, manje od jedan posto kisika na planeti bilo bi potrošeno.
Kada se sve sumira, preokret Brazila u zaštiti Amazone ne prijeti značajno atomosferskom kisiku. Čak i veliko povećanje šumskih požara proizvelo bi promjene u količini kisika koje je teško izmjeriti. Dovoljno je kisika u zraku da traje milione godina, a količina je ovisna o geologiji, a ne obrađivanju zemlje. Činjenica da porast krčenja šuma prijeti nekima od biloški najraznolikih i ugljikom bogatih predjela na zemlji dovoljna je da im se suprostavi.
Autor članka je profesor atmosferskih nauka Scott Denning na Colorado State University, a članak je originalno objavljen na stranici The Conversation.
(Saff/Oslobbodjenje)
http://saff.ba/mit-o-amazoni-kao-plucima-zemlje-vecinu-kisika-koji-udisemo-ne-proizvode-sume/
28. Avgusta 2019.
Share on Facebook
Tweet on Twitter
Požari u Amazoni izazvali su mnogo pažnje širom svijeta posljednjih dana. Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro koji je došao na čelo zemlje 2019, posvetio je svoju kampanju smanjenju zaštite okoliša i povećanju poljoprivrednog razvoja u Amazoni i čini se da je bio dosljedan tom obećanju.
Ponovno pokretanje krčenja u Amazoni koje je smanjeno za više od 80 posto nakon maksimuma 2004. godine, alarmantno je iz mnogih razloga. Tropske šume su stanište mnogih vrsta biljaka i životinja koje se ne mogu naći nigdje drugo. One su važno sklonište za domorodačke narode te sadrže ogromne zalihe ugljika u vidu drveta i drugih organskih materija koje bi inače doprinijele klimatskoj krizi.
Neki medijski izvještaji sugerisali su da požari u Amazoni također prijete kisiku koji udišemo. Francuski predsjednik Emmanuel Macron tvitao je 22. augusta da je “Amazonska kišna šuma – pluća koja proizvode 20 posto kisika na našoj planeti – u plamenu.”
Često ponavljanja tvrdnja da Amazona proizvodi 20 posto kisika na našoj planeti je bazirana na nerazumijevanju. Zapravo, skoro sav kisik na Zemlji koji dišemo potiče iz okeana i ima ga dovoljno da traje milionima godina.
Mnogo je razloga za zgražavanje zbog ovogodišnjih požara u Amazoni, ali trošenje zaliha kisika na planeti Zemlji nije jedan od njih.
Kao naučnik koji se bavi atmosferom, većina mog posla fokusira se na razmjenu različitih gasova između površine Zemlje i atmosfere. Mnogi elementi, uključujući kisik, konstantno kruže između kopnenih ekosistema, okeana i atmosfere na način koji može biti izmjeren i kvantificiran.
Skoro sav slobodni kisik u zraku proizvode biljke kroz fotosintezu. Oko jedne trećine fotosinteze na kopnu odvija se u tropskim šumama, od kojih je najveća smještena u amazonskom bazenu.
Ali doslovno sav kisik proizveden fotosintezom svake godine potroše živi organizmi i vatra. Stabla konstantno odbacuju mrtve listove, grančice, korijenje i drugi otpad koji hrani bogati ekosistem organizama, većinom insekata i mikroba. U tom procesu mikrobi konzumiraju kisik.
Šumske biljke proizvode mnogo kisika, a šumski mikrobi troše mnogo kisika. Kao rezultat, neto proizvodnja kisika u šumama – i zaista, svih kopnenih biljaka – blizu je nuli.
Da bi se kisik skupio u zraku, neke od organskih materija koje biljke proizvode kroz fotosintezu moraju biti uklonjene iz ciklusa kruženja prije potrošnje. Ovo se obično dešava kada se brzo zarobe u mjesta bez kisika – najčešće u duboki okeanski mulj, ispod vode koja je već ostala bez kisika.
Ovo se dašava u područjima okeana gdje visoke koncentracije hranjivih tvari podstiču masovni rast algi. Mrtve alge i drugi ostaci tonu u duboku vodu gdje se njima hrane mikrobi. Poput njihovih parnjaka na zemlji, oni konzumiraju kisik dok to rade, ostavljajući vodu oko sebe bez kisika. Kisik koji alge proizvode na površini dok rastu ostaje u zraku jer ga ne uzimaju razgrađivači.
Zarobljeni biljni materijal na dnu okeana je izvor nafte i gasa. Manja količina biljnog materijala ostaje zarobljena u uslovima bez kisika na kopnu, uglavnom u tresetu gdje voda sprječava mikrobnu razgradnju. To je izvor materijala za ugalj.
Samo mali dio – možda 0.0001 posto proizvoda fotosinteze preusmjeri se zarobljavanjem na ovaj način, i tako dodaje atmosferskom kisiku. Ali tokom miliona godina, zaostali kisik iza ovog malog disbalansa između rasta i razgradnje akumuliro se formirajući rezervoar kisika od kojeg ovisi sav životinjski svijet. 21 posto kisika u atmosferi milionima godina čini ovaj kisik.
Nešto od ovog kisika se vraća na površinu planete kroz hemijske reakcije sa metalima, sumporom i drugim elementima u zemljinoj kori. Naprimjer, kada se željezo izloži zraku u prisustvu vode, ono reaguje sa kisikom u zraku kako bi se formirao željezni oksid, spoj poznat kao hrđa. Ovaj proces koji se zove oksidacija pomaže regulisanju količine kisika u atmosferi.
Iako je fotosinteza biljaka u konačnici “odgovorna” za kisik koji dišemo, samo mali dio onoga što biljke proizvedu dodaje se spostojećim zalihama kisika u zraku. Kada bi se sva organska materija na Zemlji spalila odjednom, manje od jedan posto kisika na planeti bilo bi potrošeno.
Kada se sve sumira, preokret Brazila u zaštiti Amazone ne prijeti značajno atomosferskom kisiku. Čak i veliko povećanje šumskih požara proizvelo bi promjene u količini kisika koje je teško izmjeriti. Dovoljno je kisika u zraku da traje milione godina, a količina je ovisna o geologiji, a ne obrađivanju zemlje. Činjenica da porast krčenja šuma prijeti nekima od biloški najraznolikih i ugljikom bogatih predjela na zemlji dovoljna je da im se suprostavi.
Autor članka je profesor atmosferskih nauka Scott Denning na Colorado State University, a članak je originalno objavljen na stranici The Conversation.
(Saff/Oslobbodjenje)
http://saff.ba/mit-o-amazoni-kao-plucima-zemlje-vecinu-kisika-koji-udisemo-ne-proizvode-sume/
S1MCRO
Elita
- Poruka
- 23.624
Bolsonaro: Brazilska suverenost nema cene
Bolsonaro je rekao da brazilska suverenost "nema cene, čak ni za 20 milijardi dolara", što se odnosilo na ponudu francuskog predsednika Makrona od 20 miliona dolara pomoći koju su ponudile članice G7.
Školski primer manipulacije nacionalistički orijentisanim biračima.
Bolsonaro je rekao da brazilska suverenost "nema cene, čak ni za 20 milijardi dolara", što se odnosilo na ponudu francuskog predsednika Makrona od 20 miliona dolara pomoći koju su ponudile članice G7.
Školski primer manipulacije nacionalistički orijentisanim biračima.
JankoTheGreat
Buduća legenda
- Poruka
- 27.326
Bolsonaro ce da napravi silu od Brazila.
Samo treba biti stroziji. Koristiti vojsnu da unisti neradnike
Samo treba biti stroziji. Koristiti vojsnu da unisti neradnike
- Poruka
- 1.854
a bre Milun
Buduća legenda
- Poruka
- 36.453
ne brini..........CIA vec decenijama radi na tome.........tu je AIDS, MONSANTO, BAYER, razne vrste novih gripova, novih groznica, uskoro i OBAVEZNO chipovanje stanovnistva............tako da ce, budi siguran, uskoro svet da se ocisti od ljudi za 90 posto.............TACNO U ONOM PROCENTU KOJI JE PRE NEKU DECENIJU OBELODANIO, ROTSHILDOVA DESNA RUKA, ROKFELER U SVOM MANIFESTU NOVOG SVETSKOG PORETKA.
a bre Milun
Buduća legenda
- Poruka
- 36.453
yebo si jeza kad JAMI ovo procita.
a bre Milun
Buduća legenda
- Poruka
- 36.453
pa evo kako se doslo do te sume od 300 miliona: izracunato da za tehnicko opsluzavanje 2000 clanova ROTSHILD plemena treba 1 milion.......tu su "proizvodjaci" hrane, odrzavanje i dalji razvoj tehnologija, usluzni personal koji ce sluziti ROTSHILDOVIMA da peru noge, zube, brisu dupe...........vojska i policija ne treba jer ce svih 300 miliona biti chipovano...................a najveci deo od tih 300 miliona bice uzgajan u radi srca, pluca, jetre, krvi............i ostalih organa potrbnih za vecni zivot CARSKE DINASTIJE ROTSHILD. Naravno, bice unistene sve religije, nacije, politicke partije, (sto je vec u toku) jer, kazem, kontrolu robova, umesto religije, politike, vojske, policije.........PREUZECE CHIP koji ce po sili zakona biti ugradjivan novorodjenima.
- Poruka
- 1.854
Po obicaju pises gluposti
a bre Milun
Buduća legenda
- Poruka
- 36.453
..........do te mere da covek nema odgovor.
Rayela
Legenda
- Poruka
- 71.814
Te price oko nekakvpog ruskog aviona koji pa gasi pozar u Boliviji nemaju veze s mozgom
Bolivija je iznajmila neki veliki avion za gasenje pozara, o ruskom avionu nema nikakvih vesti
izuzev na Krstarici.
- Poruka
- 1.854
Predsednik Bolivije se izgubio u džungli obilazeći požare
http://rs.n1info.com/journalist14/Beta-
http://rs.n1info.com/Svet/a521650/Predsednik-Bolivije-se-izgubio-u-dzungli-obilazeci-pozare.html
'
Bolsonaro uveo zabranu spaljivanja šuma zbog poljoprivrednih površina
http://rs.n1info.com/journalist19/Anadolija-
http://rs.n1info.com/Svet/a521648/Bolsonaro-uveo-zabranu-spaljivanja-suma.html
Dobro se setio
http://rs.n1info.com/journalist14/Beta-
http://rs.n1info.com/Svet/a521650/Predsednik-Bolivije-se-izgubio-u-dzungli-obilazeci-pozare.html
'
Bolsonaro uveo zabranu spaljivanja šuma zbog poljoprivrednih površina
http://rs.n1info.com/journalist19/Anadolija-
http://rs.n1info.com/Svet/a521648/Bolsonaro-uveo-zabranu-spaljivanja-suma.html
Dobro se setio
BLAJBI
Zaslužan član
- Poruka
- 103.496
Da ga nisu pripusili sa svih strana ne bi se on jos setio.
BLAJBI
Zaslužan član
- Poruka
- 103.496
Rayela
Legenda
- Poruka
- 71.814
A jel imas neki tekst iz bolivijanskih novina, medija, da je taj avion stvarno i stigao.
Pusti ovu RT propagandu.
Pusti ovu RT propagandu.
BLAJBI
Zaslužan član
- Poruka
- 103.496
BLAJBI
Zaslužan član
- Poruka
- 103.496
Evo i iz Cilea:
ScipioAfricanus
Stara legenda
- Poruka
- 93.720
Australija se bori s više od 100 požara, mnogi su izvan kontrole
AUSTRALSKI vatrogasci bore se s više od 100 požara širom dviju istočnih država, a vlasti upozoravaju da bi se ovog ljeta u dijelovima zemlje mogla očekivati sezona velikih požara.
"Ovo nikad u povijesti nismo vidjeli, vrijeme nikad nije bilo tako sklono požarima kao ovog proljeća", rekao je Andrew Sturgess, inspektor u vatrogasnoj i hitnoj službi u Queenslandu.
Požari u državi Queenslandu i Novom Južnom Walesu, mnogi izvan kontrole, uništili su najmanje 20 nekretnina, a vlasti kažu da će se broj vjerojatno povećati kad se budu mogla pregledati zahvaćena mjesta.
Zasad nema žrtava
Dosad nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, no 66-godišnji volonter vatrogasac ostao je u kritičnom stanju u bolnici nakon što je zadobio teške opekline.
U Queenslandu je izbio 71 požar, premda nijedan nije predstavljao prijetnju velikim nastanjenim mjestima.
U Novom Južnom Walesu, u čijim su dijelovima bile najteže suše u povijesti, bilo je 57 požara, a najveći je zahvatio više od 56.000 hektara zemlje.
Prognostičari ne očekuju predah od vrućine i vjetra koji pospješuju požare, a izgledi za kišu su mali.
Sturgess je rekao da se opasni uvjeti za požare u proljeće mogu smatrati predznakom ili upozorenjem na štetu koju bi u sjeveroistočnoj državi mogli izazvati u ljetnoj sezoni požara od prosinca do veljače.
AUSTRALSKI vatrogasci bore se s više od 100 požara širom dviju istočnih država, a vlasti upozoravaju da bi se ovog ljeta u dijelovima zemlje mogla očekivati sezona velikih požara.
"Ovo nikad u povijesti nismo vidjeli, vrijeme nikad nije bilo tako sklono požarima kao ovog proljeća", rekao je Andrew Sturgess, inspektor u vatrogasnoj i hitnoj službi u Queenslandu.
Požari u državi Queenslandu i Novom Južnom Walesu, mnogi izvan kontrole, uništili su najmanje 20 nekretnina, a vlasti kažu da će se broj vjerojatno povećati kad se budu mogla pregledati zahvaćena mjesta.
Zasad nema žrtava
Dosad nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, no 66-godišnji volonter vatrogasac ostao je u kritičnom stanju u bolnici nakon što je zadobio teške opekline.
U Queenslandu je izbio 71 požar, premda nijedan nije predstavljao prijetnju velikim nastanjenim mjestima.
U Novom Južnom Walesu, u čijim su dijelovima bile najteže suše u povijesti, bilo je 57 požara, a najveći je zahvatio više od 56.000 hektara zemlje.
Prognostičari ne očekuju predah od vrućine i vjetra koji pospješuju požare, a izgledi za kišu su mali.
Sturgess je rekao da se opasni uvjeti za požare u proljeće mogu smatrati predznakom ili upozorenjem na štetu koju bi u sjeveroistočnoj državi mogli izazvati u ljetnoj sezoni požara od prosinca do veljače.
