Pitagorina teorema pre Pitagore

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
384.852
Jedna glinena tablica, stara 3.700 godina, iskopana iz peskovitih ostataka drevne Mesopotamije,
sadrži matematičku tajnu koja prethodi Pitagori za više od milenijuma — i time menja sve što znamo o istoriji geometrije.

Ovaj naizgled običan artefakt, poznat kao IM 67118, svedoči o izuzetnoj matematičkoj veštini Vavilonaca, otkrivajući njihovo duboko
razumevanje i primenu principa koji danas zovemo Pitagorinom teoremom — vekovima pre nego što se Pitagora uopšte rodio.

Datirana oko 1770. godine pre nove ere, ova pločica beleži lekciju jednog vavilonskog učitelja, pažljivo urezanu klinastim pismom u vlažnu glinu.
Natpis detaljno opisuje korake za izračunavanje dijagonale pravougaonika.
688z387_ploca.jpg

Ono što iznenađuje jeste da je metoda koju koristi upravo ono što danas poznajemo kao Pitagorina teorema: a² + b² = c². Ovde a i predstavljaju dužine stranica pravougaonika, dok c označava dužinu dijagonale. Ovo otkriće nepobitno dokazuje da Vavilonci ne samo da su znali za ovaj osnovni geometrijski odnos, već da su ga i aktivno učili i primenjivali u svojim matematičkim praksama još u bronzanom dobu, dok je Grčka bila tek u povoju, prenosi Ancient Whispers.
 
Još jedan snažan dokaz o naprednom znanju Vavilonaca jeste jedna još starija tablica, poznata kao Plimpton 322, koja datira iz oko 1800. godine pre nove ere. Ova tablica sadrži pažljivo organizovan spisak Pitagorinih trojki — skupova od tri pozitivna cela broja koji zadovoljavaju Pitagorinu teoremu, poput čuvene kombinacije 3-4-5. Sistematično raspoređivanje ovih brojeva sugeriše da Plimpton 322 nije bio tek obična zbirka primera; najverovatnije je služio kao napredno matematičko pomagalo — možda čak i kao udžbenik za učenike koji su proučavali teoriju brojeva i geometriju.

Pored svog revolucionarnog razumevanja pravouglih trouglova, Vavilonci su ostavili još jedan trajan trag u našem svakodnevnom životu kroz svoj genijalni brojevni sistem sa bazom 60. Ovaj seksegesimalni sistem, čiji su koreni u još starijem sumerskom dobu, možda danas deluje arhaično, ali njegov uticaj je i te kako živ.

Satovi se i dalje dele na 60 minuta, a minuti na 60 sekundi — direktno nasleđe vavilonskih matematičkih konvencija. Podela kruga na 360 stepeni, takođe, potiče upravo iz tog sistema. Ova trajna ostavština svedoči o dubokom i dugotrajnom uticaju vavilonskih intelektualnih dostignuća na razvoj matematike i njen kasniji uticaj na naše razumevanje vremena i prostora.

Vavilonske tablice nas snažno podsećaju da su matematičke inovacije bujale mnogo pre klasične grčke ere. Drevni pisari, radeći sa glinom i klinastim pismom, već su otključali osnovne geometrijske principe i postavili brojčane sisteme koji i danas oblikuju naš svet — dokazujući da je „Pitagorina” teorema zapravo dragulj iz drevnog Vavilona.
 
Znači Pitagora je plagijator koji je maznuo teoremu Vaviloncima i prikazao je kao svoju.
Tako je plagiranje uveo kao praksu na Balkansko poluostrvo.
Mnogo godina kasnije na istom poluostrvu pojavio se čovek po imenu Siniša Mali ...
Ne mlati praznu slamu, Pitagora nije "prisvojio" teoremu nego je dokazao a dokazivanje je jako zaebana stvar. Odnosi kateta i hipotenuze odavno pre Grka su poznati tako da ne mora da znači ni da su je Vavilonci izmislili nego samo preneli.
 
Саме рушевине из Месопотамије и Египта -твђаве, храмови, пирамиде, итд- које су изграђене два или више миленијума пре Питагоре указују да су њиховим градитељима разне основне математичке повезаности биле познате. И Грци су знали за те повезаности вековима пре Питагоре.
 
Па ваљда је било цивилизације и пре појаве хришћанства.
И само да знаш Мала Азија и Блиски исток су све до појаве Турака Османлија и још мало касније на културном и сваком другом погледу на много већем нивоу од западне Европе.Париз, Ахен и остали градови се не могу поредити са градовима попут Атине, Багдада, Дамаска, Александрије и Цариграда.
 
Па ваљда је било цивилизације и пре појаве хришћанства.
И само да знаш Мала Азија и Блиски исток су све до појаве Турака Османлија и још мало касније на културном и сваком другом погледу на много већем нивоу од западне Европе.Париз, Ахен и остали градови се не могу поредити са градовима попут Атине, Багдада, Дамаска, Александрије и Цариграда.
Taj tip civilizacije nije moja šolja čaja.
 
Taj tip civilizacije nije moja šolja čaja.
И то је цивилизација, и док су у Паризу живели у кућама од блата и мазали се јарким бојама тамо се живело у мермеру и свили и стварани темељи данашње европске цивилизације, укључујући и тај чај.
 
И то је цивилизација, и док су у Паризу живели у кућама од блата и мазали се јарким бојама тамо се живело у мермеру и свили и стварани темељи данашње европске цивилизације, укључујући и тај чај.
Prenaduvane priče.
 

Back
Top