Ph bazna pasta za zube

Маслачак

Primećen član
Poruka
995
На неким подфорумима водила се дискусија о штетности зубне пасте, пре свега због флуора који садржи. Мишљења о теми кретала су се од исмевања постављача теме, до тога да се тврдило да је у питању пројекат дебилизације људске врсте хемијским путем - за који је одговоран већ поменути флуор.

Силом прилика (беспарица), били смо принуђени да импровизујемо, при чему смо открили природан, здрав и јефтин начин заштите зуба и усне дупље. Да не дужимо, ствар је у следећем: захватите четкицом за зубе извесну количину соде бикарбоне и њоме трљајте зубе неких 30-ак секунди. Након тога додајте пола гутљаја исцеђеног сока од лимуна, што ће узроковати хемијску реакцију у виду пене која ће вам испунити усну дупљу. Тада ту пену мућкајте у устима још неких 30-ак секунди, након чега је можете испљунути. али уста не испирајте водом како не бисте смањили ph базну вредност истих.

На овај начин очистили сте зубе и што је нарочито важно, зубе и усну дупљу довели у ph базно стање, што не погодује бактеријама.
 
Rayela
Ne samo limun nego i soda bikarbona. Sodu bikarbonu koristimo protiv rdje, zagorelih sherpi, nekih teskih
fleka tako da i ona gadno skida gledj sa zuba.
Od kud ljudima ovakve ideje?
Лимун, тј. кисело, оштећује (ако оштећује) зубну глеђ када се користи у већим количинама, у посту пак лепо пише: "...трљајте зубе неких 30-ак секунди" и "...ту пену мућкајте у устима још неких 30-ак секунди".



Oprez: Zubne paste pune otrova

Već nekoliko zadnjih godina spominju se razna neovisna istraživanja koja su pokazala da se u konvencionalnim pastama za zube mogu naći sastojci koje nitko ne bi poželio staviti u usta. A to je posebno loše jer kroz sluznicu u usnoj šupljini svi ti potencijalni otrovi vrlo brzo ulaze u krv pa se jednostavno šire tijelom.

Natrijev lauril sulfat
Jedan od navodno opasnijih sastojaka gotovo svih zubnih pasti, ali i šampona, gelova za tuširanje, losiona i krema, je natrijev lauril sulfat (SLS, to jest engl. sodium lauryl sulfate), kojem je svrha stvaranje pjene. Osim što iritira kožu i sluznicu, brzo se upija i taloži u organizmu, osobito u tkivu srca, jetre, pluća i mozga. Tvrdi se da svojim štetnim svojstvima može izazvati promjene na DNK.

Triklosan
Sljedeći najčešće spominjani štetni aditiv u pastama za zube i vodicama za ispiranje usta je spoj triklosan, koji je zbog svog antibakterijskog djelovanja također važan sastojak antimikrobnih sapuna, dezodoransa i sredstava za
dezinfekciju i čišćenje. Ima ga i u igračkama, madracima, daskama za WC, odjeći, namještaju i bojama. Toliko je prisutan da su ga znanstvenici identificirali čak i u majčinom mlijeku, kao i u mokraći većine ljudi. Između ostalog, ometa aktivnost spolnih hormona i navodno može izazvati kancerozne promjene u stanicama. Osim na zdravlje čovjeka, spominje se i negativno djelovanje ove sveprisutne kemikalije na okoliš, jer putem kanalizacijskih voda stiže u rijeke i mora te može utjecati na živa bića u njima.

Flour
Proizvođači pasti za zube rado ističu sadržaj fluora jer postoji uvjerenje da on jača zubnu caklinu i sprječava nastanak karijesa. Neka novija istraživanja međutim opovrgavaju ovo staro uvjerenje i tvrde čak da fluor izaziva teška oštećenja zubi, kostiju i središnjeg živčanog sustava. Prema nekim izvorima, ovaj vrlo otrovan spoj kod djece može omesti biološki razvoj, a dovodi se u vezu i sa smanjenim kvocijentom inteligencije. Inače se koristi i kao otrov za miševe i štakore.

S obzirom na sve to, možda bi bilo bolje uopće ne koristiti pastu za zube. Čak i neki stomatolozi kažu da paste nisu potrebne ako se zubi pravilno četkaju, to jest da se upotrebom samo obične i interdentalne četkice te zubnog konca mogu uspješno ukloniti sve naslage sa zuba. Postoje ipak i neškodljive, posve prirodne paste za zube, koje se kod nas mogu kupiti u trgovinama zdrave hrane.

Pročitajte više na: http://zdravakrava.24sata.hr/green-i-bio/oprez-zubne-paste-pune-otrova-307
 
Poslednja izmena:
Лимун, тј. кисело, оштећује (ако оштећује) зубну глеђ када се користи у већим количинама, у посту пак лепо пише: "...трљајте зубе неких 30-ак секунди" и "...ту пену мућкајте у устима још неких 30-ак секунди".
Sve što je redovno je "veća količina" a i posle tih 30 sekundi ostaci ostaju, (kao i posle limunade npr.) i to sve potencijalno oštećuje gleđ, odnosno sigurno ako se postupak ponavlja non stop.
 
Oprez: Zubne paste pune otrova


Flour
Proizvođači pasti za zube rado ističu sadržaj fluora jer postoji uvjerenje da on jača zubnu caklinu i sprječava nastanak karijesa. Neka novija istraživanja međutim opovrgavaju ovo staro uvjerenje i tvrde čak da fluor izaziva teška oštećenja zubi, kostiju i središnjeg živčanog sustava. Prema nekim izvorima, ovaj vrlo otrovan spoj kod djece može omesti biološki razvoj, a dovodi se u vezu i sa smanjenim kvocijentom inteligencije. Inače se koristi i kao otrov za miševe i štakore.

S obzirom na sve to, možda bi bilo bolje uopće ne koristiti pastu za zube. Čak i neki stomatolozi kažu da paste nisu potrebne ako se zubi pravilno četkaju, to jest da se upotrebom samo obične i interdentalne četkice te zubnog konca mogu uspješno ukloniti sve naslage sa zuba. Postoje ipak i neškodljive, posve prirodne paste za zube, koje se kod nas mogu kupiti u trgovinama zdrave hrane.

Pročitajte više na: http://zdravakrava.24sata.hr/green-i-bio/oprez-zubne-paste-pune-otrova-307

Čitajući ovakve sajtove, obavezno obratim pažnju na ono što se nudi kao alternativa. (Cenu obavezno pogledam! :) )

Koristiti komercijalne paste za zube ili koristiti mešavine iz domaće radinosti, ili kupovati ove nove, prirodne, organske paste... stvar je izbora.
U krajnjem slučaju, što da ne! Nisu ludi ovi proizvođači kozmetike. Dovoljno je da zalepe etiketu Proizvod organskog porekla i mogu da stave koju god cenu žele.
Nisam baš sigurna koliko su potrošačima dostupne informacije o poreklu organskih sirovina. :)
U svakom slučaju, primamljivije zvuči kad se nešto deklariše kao organsko, jer, spram organskog je sve drugo - bljak! Organsko zvuči baš prirodno. Ko bi posumnjao u to!? Ko sme da sumnja? :D

Priča o štetnosti fluora ima logike samo ako smo fluoru izloženi duže vreme, u velikim koncentracijama. Upoređivanje toksičnosti različitih jedinjenja fluora je potpuno besmisleno. U pastama za zube se koristi uglavnom natrijum monofluorofosfat, u dijetetskim suplementima natrijum fluorid, u sredstvima za poliranje hromiranih površina i za čišćenje stakla koristi se npr. amonijum bifluorid, a u insekticidima i rodenticidima se koristi natrijum fluoroacetat...
I, sad, neko bi rekao: Eto, ima fluora i u otrovima za miševe, što znači da je fluor, generalno, otrovan, a to otprilike zvuči isto kao: Eto ima natrijuma u natrijum cijanidu, što znači da je i natrijum hlorid (kuhinjska so) otrovan.

(Ono, doduše, i kuhinjska so, u preteranim količinama, postaje otrov! :) )
 
EIIe
Sve što je redovno je "veća količina" a i posle tih 30 sekundi ostaci ostaju, (kao i posle limunade npr.) i to sve potencijalno oštećuje gleđ, odnosno sigurno ako se postupak ponavlja non stop
Лимун сам по себи јесте кисео, међутим захваљујући ензимима који учествују у његовом варењу он доприноси повећању базне вредности организма.

Када се пак користи у процесу одржавања хигијене зуба и усне дупље, реакцијом са содом бикарбоном током које се формира пена губи се његова киселост, а осећаj je да у усној дупљи преовладава базна средина, што се лако може проверити.


Breine
...Priča o štetnosti fluora ima logike samo ako smo fluoru izloženi duže vreme, u velikim koncentracijama. Upoređivanje toksičnosti različitih jedinjenja fluora je potpuno besmisleno...
Тачно је да је количина отровних супстанци битна, но, зар није могуће направити пасту без њих?
 
Poslednja izmena:
Лимун сам по себи јесте кисео, међутим захваљујући ензимима који учествују у његовом варењу он доприноси повећању базне вредности организма.

Potpuno pogrešno!
Nikakva hrana ne može da izmeni pH krvi koja ima konstantnu vrednost. Dakle, kakvu god hranu mi jeli, puferi u krvi će doterati pH na vrednost u opsegu 7,35 - 7,45 (koja je zaista, gledano po skali, niska bazna vrednost.)
Sad, tako gledano, slobodno možemo reći da će se i ispijanjem čistog limunovog soka održati konstantna, nisko bazna pH vrednost krvi.:) Krv neće biti ni kiselija, ni baznija nego što je bila pre ispijanja soka od limuna. :)
Tako je i kad jedeš jabuku, spanać, meso, sir, jaja...
Neće se povećati čak ni kiselost urina, jer bubrezi oslobađaju telo viška kiseline.

Када се пак користи у процесу одржавања хигијене зуба и усне дупље, реакцијом са содом бикарбоном током које се формира пена губи се његова киселост, а осећаj je да у усној дупљи преовладава базна средина

Naravno da se u reakciji kiseline i baze stvara neutralno jedinjenje, a kao propratni efekat reakcije se stvori pena. Ukus koji se, nakon reakcije, oseti u ustima nije ni kiseo ni bazan, već slankast, usled stvaranja soli. Praktično, mešanjem limunovog soka i sode bikarbone, dobije se citratna so kojom, u stvari, sad pereš zube ( osim ako preteraš sa dodavanjem sode bikarbone, pa se ne utroši sva količina za neutralizaciju limunske kiseline... U tom slučaju, zbog zaostatka neutralisane sode bikarbone, naravno da će preovladati bazna pH u ustima, na kratko.)
Kiseline u limunovom soku oštećuju zubnu gleđ, mogu izazvati krvarenje desni, a limun sadrži i iznenađujuće veliku količinu prirodnih šećera, što opet ukazuje na potrebu njegovog umerenog konzumiranja.

Тачно је да је количина отровних супстанци битна, но, зар није могуће направити пасту без њих?

Pitanje je postavljeno tako, da bih ja prvo trebala da se saglasim da je fluor u pastama za zube otrovna neka stvar.
Naravno da nije otrovan (u količinama koje se dodaju), jer bi se do sada podigla revolucija zbog povećane smrtnosti usled korišćenja komercijalnih pasti za zube.
Naravno da je moguće napraviti paste za zube bez fluora. Imaš veliki izbor takvih pasti. Ako živiš u području koje je siromašno prirodnim fluorom, i ako tamo nema fluorizacije vode, onda je neophodno da ga nadoknadiš kroz upotrebu fluorisanih pasti za zube. Ako si, pak zadovoljna otpornošću svojih zuba na karijes, onda ti takve paste nisu potrebne.
 
Poslednja izmena:
Breine
Potpuno pogrešno!

Nikakva hrana ne može da izmeni pH krvi koja ima konstantnu vrednost. Dakle, kakvu god hranu mi jeli, puferi u krvi će doterati pH na vrednost u opsegu 7,35 - 7,45 (koja je zaista, gledano po skali, niska bazna vrednost.)

Sad, tako gledano, slobodno možemo reći da će se i ispijanjem čistog limunovog soka održati konstantna, nisko bazna pH vrednost krvi.:) Krv neće biti ni kiselija, ni baznija nego što je bila pre ispijanja soka od limuna. :)
Tako je i kad jedeš jabuku, spanać, meso, sir, jaja...
Neće se povećati čak ni kiselost urina, jer bubrezi oslobađaju telo viška kiseline.

Pitanje je postavljeno tako, da bih ja prvo trebala da se saglasim da je fluor u pastama za zube otrovna neka stvar.
Naravno da nije otrovan (u količinama koje se dodaju), jer bi se do sada podigla revolucija zbog povećane smrtnosti usled korišćenja komercijalnih pasti za zube.
Naravno da je moguće napraviti paste za zube bez fluora. Imaš veliki izbor takvih pasti. Ako živiš u području koje je siromašno prirodnim fluorom, i ako tamo nema fluorizacije vode, onda je neophodno da ga nadoknadiš kroz upotrebu fluorisanih pasti za zube. Ako si, pak zadovoljna otpornošću svojih zuba na karijes, onda ti takve paste nisu potrebne.


"...Ovde smo predstavili kisele i bazne namirnice u zasebnim tabelama i prema stepenu kiselosti. Na pocetku (u prvoj koloni prve tabele) su izrazito bazne namirnice a na samom kraju (u poslednjoj koloni druge tabele) izrazito kisele. Pod pojmom kisele i bazne namirnice podrazumeva se reakcija koju izazivaju u organizmu procesom varenja. To ne znaci da konkretna namirnica poseduje takve pH osobine, pa nemojte da vas zbuni kada u koloni izrazito baznih namirnica pronadjete one za koje znate da su po svojoj prirodi kisele.

Izrazito bazne namirnice

soda bikarbona
mineralna voda
morske alge
limun
mandarina
nektarina
ananas
lubenica
malina
lece
crni luk
lotosov koren
umeboshi šljiva
indijski krompir
sokovi od povrca..."

(priroda leci sve)



"...Sta utice na pH nivo naseg organizma?
Sve sto tokom dana pojedemo ima pozitivan ili negativan uticaj na stanje kiselosti u nasem telu. Tako se pH nivo naseg organizma menja iz sata u sat. Neke namirnice smanjuju pH vrednost u nasim organizmima dok je neke povecavaju, pa se vec bezbroj puta potvrdjuje cinjenica da nije sve jedno cime se hranimo. Povisen nivo stresa, takodje remeti pH ravnotezu u telu. A kako se priroda brine o svemu, tako se pobrinula da nam pruzi zastitu i od preterane kiselosti. Tu funkciju dodelila je plucima i bubrezima. Pluca zapravo imaju primarnu ulogu u eliminaciji kiselina iz našeg tela. To bi na dalje bila prica o kiseoniku. Bubrezi nam zatim pruzaju sekundarnu zaštitu, eliminirajuci kiseline u urinu, ali je taj proces mnogo sporiji nego sto to cine pluca.

Koliko god se nasi organi trudili da nam pomognu, ukoliko se mi sami neodgovorno odnosimo prema sebi i svom zdravlju, oni ce kad tad posustati a kao posledica se javlja bolest ciji uzrok nije uvek lako otkriti. Kada ne moze da ustanovi uzrok bolesti, savremena medicina nema drugog izbora nego da pristupi simptomatskom lecenju a to nekada pomogne a nekada odmogne i nanese jos vecu stetu. Zato je vazno organizmu obezbediti optimalne uslove za funkcionisanje, gde spada i briga o kiselosti organizma.

Kako obezbediti idealnu pH ravnotežu u organizmu?

U poslednje vreme sve se vise istice vaznost pH balansa u telu kao prva linija obrane protiv bolesti. Za optimalnu kiselost organizma vazno je brinuti o zdravlju pluca, pravilno i duboko disati, paziti na bubrege i naravno kao i uvek - voditi računa o ishrani..."

(priroda leci sve)



Naravno da se u reakciji kiseline i baze stvara neutralno jedinjenje, a kao propratni efekat reakcije se stvori pena. Ukus koji se, nakon reakcije, oseti u ustima nije ni kiseo ni bazan, već slankast, usled stvaranja soli. Praktično, mešanjem limunovog soka i sode bikarbone, dobije se citratna so kojom, u stvari, sad pereš zube ( osim ako preteraš sa dodavanjem sode bikarbone, pa se ne utroši sva količina za neutralizaciju limunske kiseline... U tom slučaju, zbog zaostatka neutralisane sode bikarbone, naravno da će preovladati bazna pH u ustima, na kratko.)
Kiseline u limunovom soku oštećuju zubnu gleđ, mogu izazvati krvarenje desni, a limun sadrži i iznenađujuće veliku količinu prirodnih šećera, što opet ukazuje na potrebu njegovog umerenog konzumiranja.
limun_i_soda.jpg

(najbolji cajevi)
 
Poslednja izmena:
Лимун сам по себи јесте кисео, ?
Ako se kiselina iz limuna preprucuje za skidanje kamenca u WC solji onda ja to ipak ne bih na zube.
Isto vazi i za sodu bikarbonu.
A zubi se sastoje od kalcijuma i fosfata.

Soda bikarbona je blago abrazivno sredstvo koje možete koristiti za pranje i poliranje u kupatilu i uklanjanje neprijatnih mirisa.

Razmućenom u toploj vodi sodom bikrabonom možete oprati kantu za smeće, zavesu za tuš, češljeve i četke, a možete je koristiti i za pranje prozora kako biste se rešili zaostalih kapljica vode na staklu.

Sok od limuna je često korišćeno sredstvo za čišćenje, jer je delotvoran u uklanjanju nečistoća i neprijatnih mirisa. Može poslužiti kao izbjeljivač i prirodno sredstvo za dezinficiju kupatila. Uspešan je u uklanjanju vodenog kamenca i zato slavine u kupatilu povremeno natopite njime.


 
Што се тиче флуора у пастама за зубе постоје мишљења да је веома штетан, о чему говори следећи чланак:

"...Ali, fluorid izaziva i teška oštećenja zuba, kostiju, kao i centralnog nervnog sistema. U Kini su otkrili da je količina fluorisane vode u korelaciji sa smanjenim IQ kod dece.

U publikaciji iz 1984. "Klinička toksikologija komercijalnih proizvoda" navodi se da je "fluorid kao otrov opasniji od olova i samo manje otrovan od arsenika. Koristi se kao pesticid za miševe, pacove i ostale sitne glodare. Dete od 10 kilograma težine može biti ubijeno stotim delom unce, a odrasla osoba od 100 kilograma može biti ubijena dozom od jedne desetine unce."( Jedna unca je oko 28.3 grama.)

Tako 7 unci zubne paste sadrži 199 mg flourida, a to je više nego dovoljno da ubije dete od 25 kilograma.

Pa što ga onda stavljaju u vodu i pastu za zube pitate se? Šta će vam zubi bez karijesa, ako ste mrtvi?..."

(ivona zivkovic)
 
Што се тиче флуора у пастама за зубе постоје мишљења да је веома штетан, о чему говори следећи чланак:

"...Ali, fluorid izaziva i teška oštećenja zuba, kostiju, kao i centralnog nervnog sistema. U Kini su otkrili da je količina fluorisane vode u korelaciji sa smanjenim IQ kod dece.

U publikaciji iz 1984. "Klinička toksikologija komercijalnih proizvoda" navodi se da je "fluorid kao otrov opasniji od olova i samo manje otrovan od arsenika. Koristi se kao pesticid za miševe, pacove i ostale sitne glodare. Dete od 10 kilograma težine može biti ubijeno stotim delom unce, a odrasla osoba od 100 kilograma može biti ubijena dozom od jedne desetine unce."( Jedna unca je oko 28.3 grama.)

Tako 7 unci zubne paste sadrži 199 mg flourida, a to je više nego dovoljno da ubije dete od 25 kilograma.

Pa što ga onda stavljaju u vodu i pastu za zube pitate se? Šta će vam zubi bez karijesa, ako ste mrtvi?..."

(ivona zivkovic)

Nemacko ministarstvo za zdravlje kaze da bi teoretski za odraslog coveka "ubitacna" bila doza od 3500 mg florida,
a tuba od 75 grama paste za zube ima 112 mg, pasta za decu do sest godina pet puta manje.
Detetu bi pozlilo, otrovalo bi se ako bi pojelo sadrzaj jedne velike paste za zube, ali bi se otrovalo
verovatno ako bi pojelo i recimo tri kasike kuhinske soli ili popilo shampon za kosu.
Inace ima i ovde zamlata ( kao i za vakcine, ili jod u kuhinjskoj soli) koje za svoje besmislice navode nekakve
izvore iz raznoraznih zenskih casopisa diljem planete.

3.500 Milligramm Fluorid pro Tag. Eine Tube mit 75 Milliliter beinhaltet lediglich 112 Milligramm Fluorid.
 
Rayela
Nemacko ministarstvo za zdravlje kaze da bi teoretski za odraslog coveka "ubitacna" bila doza od 3500 mg florida,
a tuba od 75 grama paste za zube ima 112 mg, pasta za decu do sest godina pet puta manje.
Detetu bi pozlilo, otrovalo bi se ako bi pojelo sadrzaj jedne velike paste za zube, ali bi se otrovalo
verovatno ako bi pojelo i recimo tri kasike kuhinske soli ili popilo shampon za kosu.
Inace ima i ovde zamlata ( kao i za vakcine, ili jod u kuhinjskoj soli) koje za svoje besmislice navode nekakve
izvore iz raznoraznih zenskih casopisa diljem planete.

3.500 Milligramm Fluorid pro Tag. Eine Tube mit 75 Milliliter beinhaltet lediglich 112 Milligramm Fluorid.

"...For instance, a 10-kg (22 pound) child who ingests 50 mg of fluoride (roughly equivalent to one-third of a tube of toothpaste containing 1500 ppm or one-half of a tube of 1000-ppm toothpaste) will have ingested a probably toxic dose..." >>> http://www.nyrnaturalnews.com/article/qa-whats-so-bad-about-fluoride/
 
"...For instance, a 10-kg (22 pound) child who ingests 50 mg of fluoride (roughly equivalent to one-third of a tube of toothpaste containing 1500 ppm or one-half of a tube of 1000-ppm toothpaste) will have ingested a probably toxic dose..." >>> http://www.nyrnaturalnews.com/article/qa-whats-so-bad-about-fluoride/

Prosečna fluorisana pasta za zube sadrži oko 150 mg fluora na 100 g.
Proizvođač je to deklarisao u sastavu, izražavajući udeo fluora u ppm. (Ako piše da je ppm fluora 1500, to znači da se 1500mg fluora nalazi u milion miligrama paste za zube, odnosno 1,5mg fluora na gram paste za zube.)
Takođe, proizvođač nigde nije deklarisao da je pasta za zube proizvod za ishranu, pa bi čovek sa zdravom logikom trebao da razmisli da li će detetu od 10kg dati da pojede polovinu sadžaja tube iz paste za zube.
Toksična doza je 5mg/kg. Čovek težine 70kg bi se otrovao ako pojede dve i po paste za zube.
Prema tome, ne jedite pastu za zube i držite je van dometa male dece. Isto kao što trebate držati i šampon za kosu van dometa male dece... Ili esenciju... igle...šiljate predmete.... Da ne nabrajam dalje. :)
 
Poslednja izmena:
"...Uloga soli fluora je da spreče nastanak karijesa, tako što se ugrađuju u zubnu gleđ i imaju baktericidno dejstvo. Fluoridi su poslednjih godina kontroverzan sastojak, jer preteran unos može da dovede do oštećenja bubrega i želudačne sluzokože, ali paste ne bi trebalo da dovode do takvih problema, ukoliko se koriste prema uputstvu i ako se ne gutaju, što se može dešavati deci. Sve više ljudi pribegava upotrebi prirodnih pasti, koje svoje dejstvo ispoljavalju zahvaljujući antibakterijskim svojstvima biljaka, a ne sadrže fluor, deterdžente, konzervanse i boje...


...SAVET
Četkanje zuba limunom i sodom bikarbonom, predstavlja stari recept, koji treba da zaboravimo, jer on uništava i omekašava zubnu gleđ. Sastav i veličina abrazivnih čestica moraju da odgovaraju propisanim standardima, jer ćemo u protivnom oštetiti zube...".
>>> beautyaxiom

Из текста смо цитирали мишљење везано за флуор, али и соду бикарбону/лимун, па остављамо да на основу личног искуства одлучите који је приступ мањи ризик по здравље.
 
"...Uloga soli fluora je da spreče nastanak karijesa, tako što se ugrađuju u zubnu gleđ i imaju baktericidno dejstvo. Fluoridi su poslednjih godina kontroverzan sastojak, jer preteran unos može da dovede do oštećenja bubrega i želudačne sluzokože, ali paste ne bi trebalo da dovode do takvih problema, ukoliko se koriste prema uputstvu i ako se ne gutaju, što se može dešavati deci. Sve više ljudi pribegava upotrebi prirodnih pasti, koje svoje dejstvo ispoljavalju zahvaljujući antibakterijskim svojstvima biljaka, a ne sadrže fluor, deterdžente, konzervanse i boje...


...SAVET
Četkanje zuba limunom i sodom bikarbonom, predstavlja stari recept, koji treba da zaboravimo, jer on uništava i omekašava zubnu gleđ. Sastav i veličina abrazivnih čestica moraju da odgovaraju propisanim standardima, jer ćemo u protivnom oštetiti zube...".

Из текста смо цитирали мишљење везано за флуор, али и соду бикарбону/лимун, па остављамо да на основу личног искуства одлучите који је приступ мањи ризик по здравље.

Ne znam zašto svoje mišljenje iznosiš u množini. Da li je to uopšte tvoje mišljenje, tvoj stav, ili si simpatizer neke hejterske grupacije?

Ajde, onako, logično:
- prvo zanemari sad metabolizam limunske kiseline , jer limunov sok (koji sadrži tu limunsku kiselinu), nanet lokalno na zube, ni ne stigne da uđe u metabolički ciklus. Premažeš zube limunovim sokom i imaš direktno delovanje jako kisele supstance na zubnu gleđ.
- pomešaš li limunov sok sa sodom bikarbonom postižeš reakciju neutralizacije. Da bi dobio neutralno jedinjenje, moraš tačno znati u kom odnosu ćeš pomešati sodu bikarbonu i sok od limuna. Ako molarno preovlada jedna od te dve supstance, dobićeš kiseliju ili bazniju smešu.
- koristiš li za čišćenje zuba čistu sodu bikarbonu, izlažeš svoju zubnu gleđ čisto mehaničkom, abrazivnom delovanju supstance, pri čemu se tragovi abrazije mogu videti pod mikroskopom.

Odluka je, sasvim sigurno, stvar kulture. Počevši od izbora da uopšte ne pereš zube (jer se niko nije rodio sa četkicom za zube :) ), preko toga da sumnjaš u sve i svašta i držiš se starih recepata, do toga da koristiš komercijalne paste kojih danas ima za svačiji ukus, i svačiji džep... Sa flourom, bez fluora, bez ičeg veštačkog (sve prirodno, baš :) )...
 
"...Uloga soli fluora je da spreče nastanak karijesa, tako što se ugrađuju u zubnu gleđ i imaju baktericidno dejstvo. Fluoridi su poslednjih godina kontroverzan sastojak, jer preteran unos može da dovede do oštećenja bubrega i želudačne sluzokože, ali paste ne bi trebalo da dovode do takvih problema, ukoliko se koriste prema uputstvu i ako se ne gutaju, što se može dešavati deci. Sve više ljudi pribegava upotrebi prirodnih pasti, koje svoje dejstvo ispoljavalju zahvaljujući antibakterijskim svojstvima biljaka, a ne sadrže fluor, deterdžente, konzervanse i boje...


...SAVET
Četkanje zuba limunom i sodom bikarbonom, predstavlja stari recept, koji treba da zaboravimo, jer on uništava i omekašava zubnu gleđ. Sastav i veličina abrazivnih čestica moraju da odgovaraju propisanim standardima, jer ćemo u protivnom oštetiti zube...".
>>> beautyaxiom

Из текста смо цитирали мишљење везано за флуор, али и соду бикарбону/лимун, па остављамо да на основу личног искуства одлучите који је приступ мањи ризик по здравље.

Zivot je kratak, nema vremena svaki pojedinac da se bavi eksperimentima i da na kraju on sam odluci da li mu posle 30 godina iskustva
vise odgovara da pere zube pastama za zube ili da ih cisti kao srebrni escajg nekim prirodnim sredstvima.
Fluor je usao u medicinu nekako slucajno, ljudi su videli da zubi stanovnika kod kojih u vodi ima fluora imaju lepe i zdrave zube,
a kod ovih sa vodom bez fluora zubi nisu bili nikakvi ili su i poispadali pa se onda i nauka za celu pricu zaintereosvala
pa na kraju i Colgate.
 
Rayela
Zivot je kratak, nema vremena svaki pojedinac da se bavi eksperimentima i da na kraju on sam odluci da li mu posle 30 godina iskustva
vise odgovara da pere zube pastama za zube ili da ih cisti kao srebrni escajg nekim prirodnim sredstvima.
Fluor je usao u medicinu nekako slucajno, ljudi su videli da zubi stanovnika kod kojih u vodi ima fluora imaju lepe i zdrave zube,
a kod ovih sa vodom bez fluora zubi nisu bili nikakvi ili su i poispadali pa se onda i nauka za celu pricu zaintereosvala
pa na kraju i Colgate.
Током протеклог периода мало смо експериментисали везано за тему о којој дискутујемо, па да изнесемо закључке: дакле, пре спавања узмемо 1/10 мале кашичице соде бикарбоне и након тога додамо отприлике пола гутљаја цеђеног сока од лимуна, што наравно узрокује хемијску реакцију ова два једињења у виду појаве пене. Тада ту пену пар пута промућкамо у устима да се добро измеша и прогутамо.

Након тога на четкицу са меким влакнима нанесемо соду бикарбону и истрљамо зубе, затим садржај соде бикарбоне и пљувачке која се у међувремену накупила мало промућкамо по усној дупљи и испљунемо, не користиће воду за испирање уста.

Након оваквог третмана, осећај у усној дупљи је јако пријатан и такав је и ујутру када се пробудимо, што значи да ујутру не осећамо потребу да зубе поново третирамо содом бикарбоном, него само поново узмемо 1/10 мале кашичице соде бикарбоне са пола гутљаја цеђеног сока од лимуна и пену која настане прогутамо, што делује веома освежавајуће и пријатно на наш организам.

Док смо користили пасту за зубе - a с обзиром да смо веган већ скоро 15 година, ујутру након буђења није нам се јављао непријатан задах у устима, али јесте блага киселост усне дуље, што је наравно захтевало кориштење зубне пасте. Сада имамо утисак да је тај осећај киселости изазивао сам састав зубне пасте, што је наравно захтевало њено поновно кориштење...
 
Poslednja izmena:

Back
Top