Петар I Његош и Први српски устанак

Vojvodjanin = Zemunac

Zainteresovan član
Poruka
333
Зашто Петар I Петровић Његош није учествовао у Првом српском устанку, да ли је био спречен или једноставно није имао жељу?

*Нисам нашао податак да је учествовао, ако јесте, исправите ме, молим вас.
 
Зашто Петар I Петровић Његош није учествовао у Првом српском устанку, да ли је био спречен или једноставно није имао жељу?

*Нисам нашао податак да је учествовао, ако јесте, исправите ме, молим вас.

Bilo je nekakvog ućešća u ograničenim oblicima...deklarativno, logistička podrška i nešto malo simboličkoga je i bilo.

Pa rat se vodio i na tim stranama; pogledaj malo šta se tada događa u Crnoj Gori. Ili, malo jednostavnije rečeno, zeznuše ga Francuzi.
 
Зашто Петар I Петровић Његош није учествовао у Првом српском устанку, да ли је био спречен или једноставно није имао жељу?

*Нисам нашао податак да је учествовао, ако јесте, исправите ме, молим вас.
Bio na bolovanju.
Ništa strašno - picajzle !
]
 
...Njegosa mozemo svi napadati
ako kontextujemo
Njegosa mozemo osuditi
ako Vijenac nazovemo njegovim
'starim naslovom' koji je jos Njegos
promijenio
jer je bio za njegov um i tada neprikladan
ali,
Rada ne mozemo ni dotaci rijecju
kad je u pitanju Luca...
...covjek cojku , tajna je najveca."
P.S.
...sve sto bih postskriptovao
ne bih uspio izraziti muku koju izazvase par redova odozgo...
 
Зашто Петар I Петровић Његош није учествовао у Првом српском устанку, да ли је био спречен или једноставно није имао жељу?

*Нисам нашао податак да је учествовао, ако јесте, исправите ме, молим вас.

Bio je premlad. Vidi biografiju.
 
Misli se na Petra I Petrovica Njegosa (1781-1830),koga je nasledio Petar II (tvorac Gorskog vijenca).

Aha, sad vidim , kad čujem Njegoš odmah pomislim na Vijenac, ostali su mi sekundarni.

Pa koliko znam, CG je stalno nešto ratovala, nije se smjelo ostaviti zemlju bez poglavara i ići tek tako u neki ustanak koji
se odvijao u nedođiji. Ni Srbi u Bosni nisu nešto bili glasni, otišao je tek koji obavješteniji.
Iz Ugarske je došao Dositej Obradović, no to je inteligencija, nacionalna svijest.

Ne može se očekivati u to doba da se ide u svakakve avanture ...
 
Aha, sad vidim , kad čujem Njegoš odmah pomislim na Vijenac, ostali su mi sekundarni.

Pa koliko znam, CG je stalno nešto ratovala, nije se smjelo ostaviti zemlju bez poglavara i ići tek tako u neki ustanak koji
se odvijao u nedođiji. Ni Srbi u Bosni nisu nešto bili glasni, otišao je tek koji obavješteniji.
Iz Ugarske je došao Dositej Obradović, no to je inteligencija, nacionalna svijest.

Ne može se očekivati u to doba da se ide u svakakve avanture ...

Karađorđevi ustanici (pomognuti lokalnim Srbima) su došli skoro do Sarajeva... zauzeto je Pale (naša ratna prijestonica :) ) i skoro cijela istočna Bosna... ali su se brzo povukli zbog toga što je nadmoćniji neprijatelj nadirao sa juga...
 
Зашто Петар I Петровић Његош није учествовао у Првом српском устанку, да ли је био спречен или једноставно није имао жељу?

*Нисам нашао податак да је учествовао, ако јесте, исправите ме, молим вас.

Ispravljam;

CG je imala svojih muka previše sa Turcima pa onda i sa Napoleonom.
Možda mnogi ne znaju, da je CG potukla do nogu vojsku Napoleona Bonaparte i protjerala ih iz CG preko Konavalja do Dubrovnika.
Bilo je oko 3000 mrtvih francuskih vojnika i oficira.
Pri tome je zarobila ogromne količine oružja a zarobila je veliki broj oficira i vojnika za kojima se kasnije izgubio svaki trag.
O tome je pisao Puškin u svojoj pjesmi Bonaparta i Crnogorci.

Petar je slao u Srbiju nekih 300 izabranih junaka iz Vasojevića koji su najebali i svi izginuli pa im je Petar na Cetinju podigao spomenik.
Bilo je dobrovoljaca iz Morače i Uskoka, koji su išli u pomoć Karađorđu u Srbiju a među njima i moj prapra đed.
Većina je izginula a nekoliko ih se i vratilo pa pričali kako im je bilo.
 
Црногорци су били забављени собом, тачно тако. Да је Карађорђе успио у своме науму да узме Босну и Санђак (дође до Црне Горе) све би плануло. Нажалост, премало снаге за то бијаше. У устанку је било највише Босанаца и Херцеговаца (зато јер су били ближе - одма преко ријеке).

Ко је чуо за БЕЋАРЕ - то су углавном били одабрани добровољци из разније српски крајева, неожењени младићи брез фамилија.
 
Ispravljam;

CG je imala svojih muka previše sa Turcima pa onda i sa Napoleonom.
Možda mnogi ne znaju, da je CG potukla do nogu vojsku Napoleona Bonaparte i protjerala ih iz CG preko Konavalja do Dubrovnika.
Bilo je oko 3000 mrtvih francuskih vojnika i oficira.
Pri tome je zarobila ogromne količine oružja a zarobila je veliki broj oficira i vojnika za kojima se kasnije izgubio svaki trag.
O tome je pisao Puškin u svojoj pjesmi Bonaparta i Crnogorci.

Petar je slao u Srbiju nekih 300 izabranih junaka iz Vasojevića koji su najebali i svi izginuli pa im je Petar na Cetinju podigao spomenik.
Bilo je dobrovoljaca iz Morače i Uskoka, koji su išli u pomoć Karađorđu u Srbiju a među njima i moj prapra đed.
Većina je izginula a nekoliko ih se i vratilo pa pričali kako im je bilo.

Zanimljivo. Kod nas se to gleda kao epizodu srpske, bolje rečeno pravoslavne agresije na hrvatski narod- bolje, zapad.
To je i spominjano tijekom posljednjega rata, a prikaza ima više, npr.:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Opsada_Dubrovnika_(1806.)
http://www.matica.hr/kolo/310/Ratovanje oko Dubrovnika godine 1806./
http://www.korcula.net/history/molitor/molitor.htm

Repriza, ali bez Francuza i Rusa je bila 1991.:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_za_Čepikuće
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_za_Srđ
https://hr.wikipedia.org/wiki/Obrana_Dubrovnika

Ironično, Appendini, na kog se ponekad pozivaju srpski promičbenjaci oko jezika i kulture, bio je zgrožen susjedima
za koje mu nije padalo na pamet da ih prizna za neke "svoje" ....
 
Poslednja izmena:
Zanimljivo. Kod nas se to gleda kao epizodu srpske, bolje rečeno pravoslavne agresije na hrvatski narod- bolje, zapad.
To je i spominjano tijekom posljednjega rata, a prikaza ima više, npr.:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Opsada_Dubrovnika_(1806.)
http://www.matica.hr/kolo/310/Ratovanje oko Dubrovnika godine 1806./
http://www.korcula.net/history/molitor/molitor.htm

Repriza, ali bez Francuza i Rusa je bila 1991.:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_za_Čepikuće
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_za_Srđ
https://hr.wikipedia.org/wiki/Obrana_Dubrovnika

Ironično, Appendini, na kog se ponekad pozivaju srpski promičbenjaci oko jezika i kulture, bio je zgrožen susjedima
za koje mu nije padalo na pamet da ih prizna za neke "svoje" ....


https://hr.wikipedia.org/wiki/Opsada_Dubrovnika_(1806.)

"istočnohercegovački Vlasi (pravoslavni kršćani)" 1806. godine...

Crnogorci i istočnokršćanski Vlasi i Hercegovci fanatični su se borili protiv katolika Dubrovčana i Francuza pod parolama „sveti rat”, „i do Zagreba ako treba”

Jesi ovo ti pisao Hrobi?!
:klap::klap::klap:
 
Zanimljivo. Kod nas se to gleda kao epizodu srpske, bolje rečeno pravoslavne agresije na hrvatski narod- bolje, zapad.
To je i spominjano tijekom posljednjega rata, a prikaza ima više, npr.:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Opsada_Dubrovnika_(1806.)
http://www.matica.hr/kolo/310/Ratovanje oko Dubrovnika godine 1806./
http://www.korcula.net/history/molitor/molitor.htm

Repriza, ali bez Francuza i Rusa je bila 1991.:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_za_Čepikuće
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_za_Srđ
https://hr.wikipedia.org/wiki/Obrana_Dubrovnika

Ironično, Appendini, na kog se ponekad pozivaju srpski promičbenjaci oko jezika i kulture, bio je zgrožen susjedima
za koje mu nije padalo na pamet da ih prizna za neke "svoje" ....

I meni je ovo vrlo zanimljivo.
Sve sam pročitao:

Intersantno kako piše kao da su Francuzi oslobodioci i piše kako ih narod oduševljeno pozdravlja iako su oni prvi okupatori a Ruse i Crnogorcr osuđuje zbog granatiranja grada i pljačke.
A ustvari su Rusi i Crnogorci napali Francuze koji su bili okupirali grad.
Piše da je prevedeno sa italijanskog ali je pisac pisao toliko tendenciozno da nije za vjerovati.
Ja mislim čak da je ovo pisanje novijeg datuma od neđe 20-tak godina.
 
Ispravljam;

CG je imala svojih muka previše sa Turcima pa onda i sa Napoleonom.
Možda mnogi ne znaju, da je CG potukla do nogu vojsku Napoleona Bonaparte i protjerala ih iz CG preko Konavalja do Dubrovnika.
Bilo je oko 3000 mrtvih francuskih vojnika i oficira.

Pri tome je zarobila ogromne količine oružja a zarobila je veliki broj oficira i vojnika za kojima se kasnije izgubio svaki trag.
O tome je pisao Puškin u svojoj pjesmi Bonaparta i Crnogorci.

Petar je slao u Srbiju nekih 300 izabranih junaka iz Vasojevića koji su najebali i svi izginuli pa im je Petar na Cetinju podigao spomenik.
Bilo je dobrovoljaca iz Morače i Uskoka, koji su išli u pomoć Karađorđu u Srbiju a među njima i moj prapra đed.
Većina je izginula a nekoliko ih se i vratilo pa pričali kako im je bilo.

Црногорци воле да се хвале,али ти га баш претера.Који је извор за ову прилично смелу тврдњу?Човек деценијама тукао све европске силе заједно,али га победише Црногорци,и то до ногу :roll:
 
Црногорци воле да се хвале,али ти га баш претера.Који је извор за ову прилично смелу тврдњу?Човек деценијама тукао све европске силе заједно,али га победише Црногорци,и то до ногу :roll:

Prema izvorima, francuske trupe koje su napadale CG imale su 6 000 vojnika, od kojih je 4-5 000 bilo odbačeno prema Dubrovniku. Crnogorci su se malo zabrojali. Inače, imali su običaj da seku glave, što je Francuze šokiralo, a povrat glava bila je jedna od tema kasnijih pregovora.

http://www.maticacrnogorska.me/files/41-42/08 cvetko pavlovic.pdf
 
Петар је радио по ноти Руса.

Једно вријеме су Црногорци са херцеговчким племенима држали Никшић у опсади, али се Петар I изненадно повукао, не знају се разлози. Руси су оштро протествовали.

Дробњак је највише страдао за вријеме Првог српског устанка. Они са Ускоцима и Морачанима су били најактивнији учесници из тог предјела, често се Петар I жалио на њих што не мирују. Али Санџак је био тешко премостив за озбиљнију везу са Србијом.

Има и она прича за Мија Годијеља како је опсовао мајку Петру I прије но што су га Турци погубили, јер их је (Дробњак) Петар I "издриблао" заједно са Турцима.

Иначе једна од напјеванијих гусларска пјесма у Дробњаку је била Бој на Мишару.
 
Petar je slao u Srbiju nekih 300 izabranih junaka iz Vasojevića koji su najebali i svi izginuli pa im je Petar na Cetinju podigao spomenik. Bilo je dobrovoljaca iz Morače i Uskoka, koji su išli u pomoć Karađorđu u Srbiju a među njima i moj prapra đed. Većina je izginula a nekoliko ih se i vratilo pa pričali kako im je bilo.

Pomiješao si vladare i godine. Taj događaj koji spominješ nema veze sa Petrom I, već je on iz doba knjaza Nikole, tačnije iz 1861. godine.
 
Петар је радио по ноти Руса.

To je malo pojednostavljena tvrdnja. Tačno je da je radio po notama Rusa, ali tek poslije pokušaja šurovanja sa Francuzima što ga je umalo koštalo Sibira. Kako je pokušao da ostvari kontakt sa Napoleonovom Francuskom, Rusi su pokušali da izvrše prevrat u Crnoj Gori i Petra I smjene, a kako to nije uspjelo onda su probali da ga namame u Kotor gdje je čekao ruski brod da ga ekspeduje za Sibir. Petar I je bio oprezan pa ni to Rusima nije uspjelo. Ipak Petar I je uvidio da je "đavo odnio šalu" i vratio se u "ruske skute", a svoju vjernost je dokazivao učestvovanjem u ratovanju na ruskoj strani na dubrovačkom primorju, čak i Korčuli, kao i suludim napadima na utvrđene "turske grtadove" Klobuk i Nikšić. Šurovanje sa Francuzima je svojom glavom platio jedino njegov sekretar opat Dolči, na čija je pleća čitava stvar bila svaljena.
Inače plan Petra I iz tog perioda (uz ruski uvid, ako ne i podsticaj - Sankovski) je predviđao stvaranje jedne Slavjano-serpske države sa glavnim gradom u Dubrovniku koja bi obuhvatala Crnu Goru (i Brda), Hercegovinu i Dalmaciju - u okviru nje nije bilo predviđeno da se nađu Srbija i Bosna.
 
Inače plan Petra I iz tog perioda (uz ruski uvid, ako ne i podsticaj - Sankovski) je predviđao stvaranje jedne Slavjano-serpske države sa glavnim gradom u Dubrovniku koja bi obuhvatala Crnu Goru (i Brda), Hercegovinu i Dalmaciju - u okviru nje nije bilo predviđeno da se nađu Srbija i Bosna.

Камо среће. Данас не би били трећеразредни глупаци које нико не иебе ни 2%.
 

Back
Top