Perimenopauza i menopauza?

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
378.660
1078761828633e7d98d3a45767891786_w640.jpg


Kada će kod žene početi menopauza pre svega zavisi od genetike, načina života, stresova i drugih okolnosti koje su ih pratile tokom života.
Žene ne ulaze direktno u menopauzu. Pre ovog razdoblja javlja se perimenopauza koja obuhvata nekoliko godina pre poslednje menstruacije. U tom periodu događaju se mnoge promene u organizmu žene – hormoni ne rade uobičajeno, nema ovulacije, neredovne su menstruacije ili učestalije krvarenje. S obzirom na to da nema dovoljno polnog hormona, estrogena, javljaju se i druge neuobičajene promene u metabolizmu, na koži, kao i u raspoloženju.

Perimenopauza (predmenopauza) je period tranzicije kada se ženski organizam priprema za menopauzu i nakon izvesnog vremena, postepeno dođe i do potpunog izostanka ciklusa. Promene koje se dešavaju u vreme perimenopauze razlikuju se od žene do žene, ali je jedno izvesno – mogu veoma uticati na kvalitet života.

U perimenopauzalnom periodu postoje fluktuacije u nivou ženskih hormona, zbog čega se simptomi mogu menjati bukvalno od nedelje do nedelje. Tokom ovog perioda nivo estrogena u telu počinje da varira i to neravnomerno.

Najočitiji i najčešći simptom perimenopauze su neredovne menstruacije. Mogu trajati kraće ili biti obilnije, mogu trajati duže, a ponekad mogu i sasvim izostati što može da zavara žene da pomisle da su već ušle u menopauzu.

Naleti vrućine, valunzi se najčešće povezuju sa menopauzom, ali postoji verovatnoća da se sa njima upoznate i pre izostanka menstruacije. Odlikuju se iznenadnim osećajem toplote, crvenilom u licu i jakim lupanjem srca. Ovo traje 1-5 minuta i javlja se nekoliko puta u toku dana. Vrlo često dešava se noću i remeti kvalitet sna.

Variranje raspoloženja – hormoni mnogo utiču na naše raspoloženje, nagle promene raspoloženja koje vam inače nisu svojstvene karakterišu ulazak u perimenopauzu. Ukoliko promenama nivoa hormona dodamo i poremećen kvalitet sna, možemo razumeti zašto dolazi do lošeg raspoloženja.

Promena životnog stila treba da ide u korak sa promenom životnog ciklusa. Najbolje što možete uraditi za sebe jeste da prepoznate simptome na vreme, promenite režim ishrane, uvedete redovnu fizičku aktivnost… Pomoć u borbi sa neprijatnim simptomima možete potražiti i u prirodnim proizvodima.

Menopauza je period o kome se retko i ispod glasa priča, iako svake godine 25 miliona žena prođe kroz ovo stanje: krajnje prirodno i uobičajeno.

Menopauza se najčešće javlja između 48. i 50. godine. Međutim, postoji određeni broj žena koje u klimaks ulaze vrlo rano, oko 42-43, pa čak i pre 40. godine. Kada će kod žene početi menopauza pre svega zavisi od genetike, načina života, stresova i drugih okolnosti koje su ih pratile tokom života. Zahvaljujući supsitucionoj terapiji hormonima, danas je mlađim ženama omogućeno da ne uđu prerano u klimaks. Međutim, da bi ova terapija imala maksimalan efekat veoma je važno da se žena na vreme javi ginekologu. Prvi simptom za blagovremeno reagovanje je neuredan ciklus, izostanak menstruacije ili neregularno krvarenje.

Prema definiciji menopauza zvanično nastupa godinu dana nakon poslednjeg menstrualnog krvarenja. Međutim, nemoguće je odrediti preciznu godinu koja bi važila za čitav ženski rod. Njen početak je određen, pre svega, naslednim faktorom. Mada i način života utiče na ubrzavanje procesa.

Zbog hormonalnih promena dolazi do ubrzanog lupanja srca, viška kilograma, urinarnih infekcija, kao i promena u psihi. Pad koncentracije i depresija su česti pratioci novog stanja. Ulazak u menopauzu stvara promene i na koži. Takođe, ovo je period kada bi žene trebalo da povedu računa o svom zdravlju, da pripaze na razvoj osteoporoze i da redovno odlaze na preventivne ginekološke preglede.

Najčešći simptomi menopauze

Napadi vrućine: iznenadni osećaji vrućine u gornjem delu tela pogađa do 75% žena.
Teškoće sa spavanjem: noćno znojenje, promene raspoloženja i pojačano ,,lupanje srca” mogu otežati spavanje.
Suvoća vagine: iritacija, svrab, osećaj zatezanja. Kao rezultat ove promene, seksualni odnos može biti bolan.
Promene raspoloženja: promenljivi nivoi hormona mogu doprineti stresu, anksioznosti i depresiji.

https://superzena.b92.net/zdravlje-zene.php?yyyy=2022&mm=10&nav_id=2223552

Koja je razlika između periomenopauze i menopauze?

Razlikuju se dve faze perimenopauze: rana i kasna. Rana podrazumeva onaj period kada primetite prve nestalnosti u svom menstrualnom ciklusu. Do kasne faze, menstrualni ciklus već obuhvata pauze od po 60 dana. Hormoni u sistemu žene su nestabilni tokom ovog perioda, i ove fluktuacije mogu biti okidači za simptome kao što su valovi vrućine.

Ako pitate medicinu, u menopauzu ste ušle onoga trenutka kada prođe godina dana, a da vi ne dobijete nijednu jedinu mesečnicu.
 

Menopauza je normalni deo starenja, koje ne mora da bude teško uz jedan vitamin i hormon​

Uključen je u funkcionisanje više od 200 gena, ima bitnu ulogu u regulisanju rasta ćelija, ali i u radu neuromuskularnog, endokrinog i kardiovaskularnog sistema​

menopauza
Nauka nastoji da pronikne u delovanje vitamina D na sindrom nervoznih creva, mišićnu slabost, multipla sklerozu, osteoartritis, celijakiju, Menopauza je prirodni proces i normalni deo starenja koji svaka žena prihvata i doživljava na svoj poseban način. Zajednički imenitelj su zdravstvene tegobe koje se javljaju u ovom periodu života. Raste potreba za vitaminima i mineralima koji su bitni za celokupno fizičko i psihičko zdravlje. Vitamin D je jedinstven i nezaobilazan u menopauzi, on nije samo element koji će ojačati kosti već i činilac koji učestvuje u mnogim procesima. Vitamin D uključen je u funkcionisanje više od 200 gena, ima bitnu ulogu u regulisanju rasta ćelija, ali i u radu neuromuskularnog, endokrinog i kardiovaskularnog sistema.

Deluje kao steroidni hormon​

Vitamin D je vitamin koji deluje i kao steroidni hormon i tako učestvuje u dobrom funkcionisanju mozga, srca, mišića, creva, kostiju. Vitamin D ključan je za iskoristivost kalcijuma i zdravlje kostiju kod žena starijih od 40 godina. Prirodan proces starenja je faktor rizika za pojavu osteoporoze koja se može sprečiti ili barem u velikoj meri ublažiti odgovarajućim količinama vitamina D, posebno u kombinaciji sa kalcijumom.
Neke studije naglašavaju dobra svojstva vitamina D u zaštiti od pojedinih vrsta karcinoma, posebno raka debelog creva prostate, dojke, pankreasa. Smatra se da je najuputnija upotreba vitamina D u prevenciji raka debelog creva. Pojedine studije tvrde da je manjak vitamina D faktor rizika za pojavu karcinoma, ali i da pacijenti koji se leče od maligniteta sa zadovoljavajućim nivoima ovog vitamina imaju bolji odgovor na terapiju. Nema, ipak, do kraja dovoljno relevantnih istraživanja koja bi mogla da ove navode apsolutno i potvrde.

Gojaznost i vitamin D​

Menopauza je deo života kada se uočava da gojazne žene imaju niži nivo vitamina D nje do kraja poznato da li gojaznost utiče na niže nivoe vitamina D, ili sam po sebi nedostatak ovog vitamina vodi ka gojaznosti, ali neka veza postoji, smatraju stručnjaci. Gojaznost se navodi kao pratilac nedostatka vitamina i pojave osteoporoze. Buduće studije trebalo bi da pokažu kakva je konkretno veza između viška kilograma, osteoporoze i vitamina D.

Depresija​

Pojedine studije potvrđuju delotvornost vitamina D kod stanja depresije. Sezonski afektivni poremećaj je stanje koje uzrokuje lošije raspoloženje u zimskim mesecima kada je malo dnevne svetlosti. Savet je da se u to godine pojača konzumacija vitamina D, a da se sa prvim prolećnim danima lepo vreme iskoristi za šetnju po dnevnoj svetlosti koja će sigurno pozitivno uticati na naše psihičko i fizičko zdravlje.

Dijabetes​

Odgovarajući nivo vitamina D utiče na delovanje insulina.Vitamin D deluje na sekreciju insulina iz beta ćelije pankreasa Ovaj vitamin ne samo da utiče na bolje lučenje insulina u pankreasu, već i umanjuje simptome insulinske rezistencije. Veruje se da vitamin D smanjuje upalne reakcije u telu i tako ograničava rizike od komplikacija dijabetesa. Prema nekim istraživanjima, manjak vitamina D uočava se kod pacijenata koji se leče od dijabetesa. Smatra se da dodaci vitamina D mogu smanjiti nivo šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2 i gestacijskog dijabetesa. Nije do kraja jasno da li ovaj vitamin može preventivno da deluje na pojavu dijabetesa.

Delovanje vitamina D na pritisak​

Menopauza je stanje koje je praćeno opadanjem nivoa estrogena i pojačanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti kod žena. Nije do kraja jasno zašto manjak vitamina D može da uslovi srčane probleme, a većina studija nije uspela da potvrdi preventivne koristi od primene vitamina D kod kardioloških bolesti.
Pojedine studije su navele da dodaci vitamina D mogu smanjiti visoke vrednosti krvnog pritiska. Stručnjaci podsećaju da nije poznato kako će do kraja da deluje vitamin D, jer smo svi različiti. Na primer, pacijenati sa kamenom u bubregu ne bi trebalo da koriste dodatke kalcijuma.
Nauka nastoji da pronikne u delovanje vitamina D na sindrom nervoznih creva, mišićnu slabost, multipla sklerozu, osteoartritis, celijakiju, fibromialgiju i sindrom hroničnog umora, hronični bol, astmu i alergije.

Šta ako imamo manjak vitamina D?​

Manjak vitamina D je čest i na našim prostorima i može se manifestovati bolovima mišića i kostiju, slabošću, depresijom. Menopauza sa svim promenama lakša je uz odgovajuću ishranu, fizičku aktivnost. Mleko i riba su dobri izvori vitamina D, jedna studija je pokazala da su stanovnici severnih delova sveta posle devet minuta boravka na dnevnoj svetlosti tačno u podne imali više nivoe vitamina D. Suplementi se obavezno uzimaju u dogovoru sa stručnjakom koji će odrediti koliko dugo i u kojim dozama će biti potrebna suplementacija.

izvor eklinika
 
Reče mi komšinica da posle 40.te treba uzimati i kalcijum jer naglo opada. Kaže da su joj to rekli kasno, i sada 2x godišnje kupuje neke skupe injekcije verovatno zbog osteoporoze.
-Da li ima neko ko je rano dobio prvu menstruaciju, tipa oko 10,11 godina i da li rana mns prognozira rani ulazak u menopauzu?
 
Reče mi komšinica da posle 40.te treba uzimati i kalcijum jer naglo opada. Kaže da su joj to rekli kasno, i sada 2x godišnje kupuje neke skupe injekcije verovatno zbog osteoporoze.
-Da li ima neko ko je rano dobio prvu menstruaciju, tipa oko 10,11 godina i da li rana mns prognozira rani ulazak u menopauzu?

ovo je tachno :)
 
Najčešći simptomi menopauze

Napadi vrućine: iznenadni osećaji vrućine u gornjem delu tela pogađa do 75% žena.
Teškoće sa spavanjem: noćno znojenje, promene raspoloženja i pojačano ,,lupanje srca” mogu otežati spavanje.
Suvoća vagine: iritacija, svrab, osećaj zatezanja. Kao rezultat ove promene, seksualni odnos može biti bolan.
Promene raspoloženja: promenljivi nivoi hormona mogu doprineti stresu, anksioznosti i depresiji.


-------------------------------------------------------------------

u fulu sam shto se ovog tiche

i jutros se probudila i 3:54 a voljela sam, kad mi se pruzhi prilika, spavati
 

Back
Top