Per aspera ad astra

Plavi Mesec se događa, u proseku svake 2,7 godina.

 plavi mesec

Plavi Mesec je pojava još jednog punog Meseca u istom kalendarskom mesecu.

Mesec ponekad zaista zna da poplavi i ta pojava je poznata od davnina. Na primer 27. avgusta 1883. je zabeleženo da je Mesec bio plav, isto se dogodilo i 26. sepetembra 1950
Kao fraza, izraz plavi mesec označava nešto što se jako retko dešava, samo ponekad ili možda i nikad. Izraz dolazi iz engleskog jezika (Blue Moon) i poznat je više od četiri veka. Kod nas u nekim varijantama značenja odgovara frazi "kad na vrbi rodi grožđe".

Šta je uzrok plavom Mesecu?​

Uzrok plavom Mesecu su sitne čestice prašine u atmosferi. Ove čestice rasipaju svetlosne zrake, ali ne sve jednako.

Beli zrak je heterogen, sastaji se od više raznobojnih zraka od kojih svaki ima svoju talasnu dužinu. Više se rasipaju zraci najvećih talasnih dužina svetlosti, a to su zraci crvene boje. Zato kad beli Mesečev zrak dospe u našu atmosferu o čestice prašine se rasipaju najviše zraci crvene boje a do nas stižu zraci kraćih talasnih dužina a to su pre svega zraci plave boje. Zato nam Mesec izgleda plavo.
Takođe, te čestice prašine koje čine da naš satelit poplavi nisu obične čestice. Recimo u slučaju plavog Meseca iz 1883. godine, one su dospele u atmosferu iz vulkana Krakatu, nakon njegove erupcije. Plavi Mesec iz 1950. opet posledica je čestica koje su nastale u procesu sagorevanja za vreme velikih šumskih požara u Kanadi.
Plavi Mesec se događa, u proseku svake 2,7 godina.
Logično je da će se plavi Mesec češće dešavati u mesecima koji traju po 31 dan i da je nemoguć u februaru čak i za vreme prestupne godine, jer je i tada februar kraći od vremenskog perioda koji je potreban da Mesec prođe kroz sve svoje faze.
 
Neki jesu dogmate jer se samo time bave, samo primjenjuju postojece dogme. Ucitelji.
Neki su samo rigorozni u pristupu, pa zahtjevaju odredjenu rigoroznu metodologiju. Istrazivaci.
Догматски учитељи изњедре догматске ригорозно фахидиотске истраживаче па су и једни и други на бранику догме им, оне у којој су нешто, а без које ништа.
 
Vidio sam sinoc par padalica.

Догматски учитељи изњедре догматске ригорозно фахидиотске истраживаче па су и једни и други на бранику догме им, оне у којој су нешто, а без које ништа.

Pa to je cilj ucitelja, da te nauci odredjenoj dogmi. Ali postoje ljudi koji istrazuju, njima je dozvoljeno da idu dalje.
Tako i Feynman kad te uci, uci te probabilistiku i tu nema vrdanja, nemas ti slobodu da cackas sta je iza toga, i da se pitas. Dok on koji istrazuje ima tu slobodu.
 
Jeste li znali da zvezde ne trepere, da su neke tople, a neke hladne? Otkrijte najzanimljivije činjenice o veličanstvenim lampionima koje nebo iznad Zemlje čine neverovatnim.
IZVOR: FOTO: PROFIMEDIA
Kosmos se neprestano širi i menja i astrofizičari svakoga dana uoče nešto čega ranije nije bilo. U svom traganju, oni su otkrili dosta zanimljivosti o zvezdama koje sigurno niste znali.

1. Kada noću posmatramo zvezde, izgledaju nam kao usamljene, daleke svetlucave tačke. Ipak, ovo je samo varka.
Većina zvezda koje vidimo golim okom zapravo su po dva zvezdana (binarana) sistema, ali zbog udaljenosti mi vidimo samo jednu svetlu tačku.

2. Zvezde prolaze kroz različite životne faze, baš kao i druga organska bića.
Kada zvezda umire, ona se pretvara u "belog patuljka". Takođe, kada iskoristi sve što joj je neophodno za proces nuklearne fuzije, zvezda stvara veliki grumen koji emituje svetlost sve dok se ne ugasi zauvek.

3. Pre nego što se pretvore u "belog patuljka", masivne zvezde prolaze kroz fazu lančanih reakcija.
Tokom ove faze, zvezda sagoreva sve preostale materije, nakon čega zbog brzine odvijanja reakcije sledi eksplozija. Ova reakcija naziva se supernova.

4. U zavisnosti od veličine, nakon nove zvezde se pretvaraju u masivne, gravitacione crne rupe koje upijaju svetlost.

5. Crne rupe ne usisavaju sve objekte koji se nađu u njihovoj blizini, već naprotiv...
U vezi s njihovom neverovatnom veličinom, prema Ajnštajnovoj teoriji relativiteta, ona zapravo savijaju prostor tako da se, uz gravitaciju, sve što se nalazi u njihovoj blizini preusmerava u njihovom pravcu.

6. Ako je zvezda dovoljno masivna, ona se neće prosto ugasiti, već će proći kroz porces degeneracije, a ove retke zvezde nazivaju se neutronskim.

7. Neutronske zvezde se lako prepoznaju.Nasuprot "belim patuljcima", koje je jako teško raspoznati, neutronske zvezde se prepoznaju po tome što se oko njih prelama svetlost.
8. Postoje zvezde koje su i do 100 puta veće od Sunca. Ovakve zvezde imaju i milion puta veću energiju od njega.

9.Eta Karine (Eta Carinae) najveća je poznata zvezda u našoj galaksiji.

10. Postoji još jedna gigantska zvezda koja sija jače i od Eta Karine.
 
2. Zvezde prolaze kroz različite životne faze, baš kao i druga organska bića.
Kada zvezda umire, ona se pretvara u "belog patuljka". Takođe, kada iskoristi sve što joj je neophodno za proces nuklearne fuzije, zvezda stvara veliki grumen koji emituje svetlost sve dok se ne ugasi zauvek.
Netacno. Neke postaju neutronske zvezde, neke pulsari, neke crne rupe i stosta jos. Beli patuljci postaju samo klasicne zvezde...
 
@Paula тема ми тавори... Ја ако кренем биће опет нешто филозофски (шта ћу такав сам) :), ај ти остави фото апарат, и дај нам неке егзактне свемирске ствари. Или, макар тај апарат окрени ка небу. Колико год био захвалан објекат који иначе слика! :fotograf:
 
@Paula тема ми тавори... Ја ако кренем биће опет нешто филозофски (шта ћу такав сам) :), ај ти остави фото апарат, и дај нам неке егзактне свемирске ствари. Или, макар тај апарат окрени ка небу. Колико год био захвалан објекат који иначе слика! :fotograf:
nemam samo vremena ovih dana, ne zameri.
pisi slobodno..
 

Back
Top