Onore De Balzak

Frank Lampard

Aktivan član
Poruka
1.630
Kolika je prava vrijednost ovoga pisca,zasto nije spominjan i postovan kod nas kao npr. Dostojevski. Jeste da je njegov Cica Gorio bila obavezna lektirfa kod nas, ali to cini mi se nije pomoglo da se ovaj velikan svjetske knjizevnosti postavi onde gdje i pripada i posveti mu se paznje onoliko koliko bi trebalo.
Da ne spominjem da li je pogresan izbor dati Cica Goria srednjoskolcima,to je vec druga tema o kojoj se moze dosta diskutovat.tj da li znaci da ako je nesto sam krem svjetske,evropske knjizevnosti,da li to znaci da ce zainteresovati jednog srednjoskolca. Milion puta se, cini mi se, da ne mora da znaci da ako je neko postovan da bude cijenjen u tim godinama. Dokaz su i drugi velikani koji kao i svaki klasik ima dubinu i opsirnost,ali to bas,ta opsirnost ne moze natjerat covjeka da pristupi citanju. No dosta o tome.
Potpuno ce drugacije sagledati neko u kasnijim fazama zivota Balzakove detaljne opise nekog mjesta,kuce,ambijenta,neverbalne komunikacije nego sto ce to da radi u mladjim godinama. Balzak do najsitnijih mogucih detalja zna izloziti problem,razraditi situaciju, dati opis, i sve to zna biti vazno u sagledavanju cijele slike i boljeg razumijevanja djela. Poznato je da je Balzak bio veliki poznavalac zena. Veliki poznavalac ne samo zenske psihologije, nego psihe uopste.

Sta ste procitali od njega i zasto mislite da je bolji ili gori od ostalih pisaca klasicne knjizevnosti?
 
Балзак,Зола,Флобер,Александар Дима отац и син,све су то сјајни писци,сваки на свој начин и сваки описује своје доба и прилике.Од Балзака сам читао Сјај и беда куртизана,Рођака Бета,Шагринска кожа,Изгубљене илузије и 5-6 романа којих наслова сада не могу да се сетим.И наравно Чича Гориа.
Не знам и нисам компетентан да проценим и оценим колико је био познаваоц женске психологије,имам утисак да се такав епитет писцима-мушкарцима даје тек тако,без увида у њихов живот и биографију.Једно је волети жене а психологија је нешто сасвим друго и имам утисак да књижевни критичари намерно мешају та два.
 
Kolika je prava vrijednost ovoga pisca,zasto nije spominjan i postovan kod nas kao npr. Dostojevski. Jeste da je njegov Cica Gorio bila obavezna lektirfa kod nas, ali to cini mi se nije pomoglo da se ovaj velikan svjetske knjizevnosti postavi onde gdje i pripada i posveti mu se paznje onoliko koliko bi trebalo.
Da ne spominjem da li je pogresan izbor dati Cica Goria srednjoskolcima,to je vec druga tema o kojoj se moze dosta diskutovat.tj da li znaci da ako je nesto sam krem svjetske,evropske knjizevnosti,da li to znaci da ce zainteresovati jednog srednjoskolca. Milion puta se, cini mi se, da ne mora da znaci da ako je neko postovan da bude cijenjen u tim godinama. Dokaz su i drugi velikani koji kao i svaki klasik ima dubinu i opsirnost,ali to bas,ta opsirnost ne moze natjerat covjeka da pristupi citanju. No dosta o tome.
Potpuno ce drugacije sagledati neko u kasnijim fazama zivota Balzakove detaljne opise nekog mjesta,kuce,ambijenta,neverbalne komunikacije nego sto ce to da radi u mladjim godinama. Balzak do najsitnijih mogucih detalja zna izloziti problem,razraditi situaciju, dati opis, i sve to zna biti vazno u sagledavanju cijele slike i boljeg razumijevanja djela. Poznato je da je Balzak bio veliki poznavalac zena. Veliki poznavalac ne samo zenske psihologije, nego psihe uopste.

Sta ste procitali od njega i zasto mislite da je bolji ili gori od ostalih pisaca klasicne knjizevnosti?

Ja sam sve procitala, a i citam uvek ispocetka jer mi odgovara njegov nacin pisanja, mogu da ga citam i kada su mi misli na drugoj strani i uvek uzivam.
Inace, literarni kriticari smatraju da postoje tri velikana modernog romana, a tu Balzak naravno da nema mesta. To bi bili Dostojevski,Tomas Man i Stendal.
Ja od ove trojice glasam za Mana ( ali ja sam germanist pa sam mozda i subjektivna).

Inace, savrseno je pogresno decu u skoli gnjaviti sa romanima, novelama i poezijom koja ih ne zanima i ne znaci im nista.
Ja sam imala Krlezu kao obaveznu lektiru, nista ga nisam razumela, tek ga danas citam sa uzivanjem.

Sto se francuske knjizevnosti tice, tu je neprevazidjeni stilist Marsel Prust, mada naravno nije za svaciji ukus.

Balzak je bio pomalo skriboman, bio je jako siromasan ( umro je sa 51 godinom) morao je neprestano da pise.
 
Zar svi mi ne volimo da svoju snagu pokažemo na nekome ili na nečemu?

- Jedna od najružnijih stvari kod tih sićusnih duhova jeste što zamišljaju sićušne stvari i kod drugih.

- Dakle – nastavi on – kada ti ljudi uvrte sebi nešto u glavu, oni od toga ne odstu-paju. Njihovu žeđ utoljava samo voda sa izvesnog izvora,koja je često i ustajala; da se nje napiju oni će prodati i ženu i decu; prodaće i dušu svoju đavolu. Za jedne taj izvor jeste bio kocka, berza, zbirka slika ili insekata, muzika; za druge žena koja ume da im gotovi slatkiše. Ako takvima ponudite sve žene na zemlji, oni će se podsmehnuti, jer hoće samo onu koja njih ne voli, kinji ih, prodaje im vrlo skupe trunke uživanja; ali oni ne sustaju, i odneće u zalaogao-nicu i svoj poslednji pokrivač da bi njoj odneli svoj poslednji talir.Čiča Gorio je jedan od tih ljudi.

...u Parizu uspeh je sve, to je ključ moći .... tada ćete saznati šta je svet, skup prevarenih i varalica.

- „Uspeću!“ To je reč kockara, reč velikog vojskovođe, reč koja veruje u sudbinu koja više ljudi upropašćava nego sto ih spašava.

Ako postoji kakvo uzvišeno osećanje u čovekovom srcu,nije li to ponos zbog zaštite koju on u svakom trenutku ukazuje jednom slabom biću ?

kao na bojnom polju morati da ubija da ne bi bio ubijen, da vara da ne bi bio prevaren; gde će morati na ulazu da ostavi svoju savest, svoje srce, da stavi masku, da se bez sažaljenja igra ljudima

Neuspeh nam uvek pokazuje koliko su silne naše težnje

Onore de Balzak....navedeni citat pokazuje:)
 
Manov Carobni Breg je jedan od najgenijalnijih romana ikada napisan.

Meni je dosadan Dzojsov Uliks, ali se nikada ne bih usudila da kazem da je Dzojs dosadan, kao uostalom i svi Irci:D

Meni je "Carobni breg" uzasno dosadan roman, ali i taj Djojsov "Uliks". Nemci mi nisu dosadni, ali su zato Irci veliki davezi.

Sto se Balzaka tice... Srbija, odn. ex Yu je bila pod komunisticnikim rezimom, a i u Srbiji postoji neka glupa i besmislena rusofilija, cime su nametali te ruske pisce na ovim prostorima. Ja sam ovde ranije zapocela rasparavu o Dostojevskom, za kog tvrdim da je nikakav pisac, jer su mu sva dela ista, glupa, sizofrena i pogubljena, neko je pokusao da da opravdanje (da mi zapusi usta, kako je mislio) i rekao da je taj bezveznjakovic bio u finansijskoj krizi kada je pisao "Mladica", "Kockara" i jos neka od tih besmislenih, sizofrenih izvikanih knjiga. Za razliku od te angazovanog skrabala Carls Dikens je isto bio u finansijskoj krizi, pa je napisao fantasticna dela svetske kulture. Isto to mogu da kazem i za Balzaka. Svaku njegovu knjigu, koju sam citala, citala sam sa odusevljenjem, ponekad je i on imao te momente groznice i gubljenja, tip, kada je ovaj decko u "Ljiljanima u dolini" jurio da stigne do one njegove ljubavnice. Ipak, Balzak i Viktor Igo, odn. francuski realisti su nepevazidjeni pisci, koji su imaju logicki sled dogadjaja u radnji. Balzakovi likovi su normalni ljudi, koji imaju normalne svakodnevne probleme, koji se protezu i na danasnje dogadjaje (ko to danas ubija babe svaki cas, ali se svaki cas neko zaljubljuje u "zabranjenu" osobu, pokusava da zivi na racun drugoga itd.)
 
Ja sam sve procitala, a i citam uvek ispocetka jer mi odgovara njegov nacin pisanja, mogu da ga citam i kada su mi misli na drugoj strani i uvek uzivam.
Inace, literarni kriticari smatraju da postoje tri velikana modernog romana, a tu Balzak naravno da nema mesta. To bi bili Dostojevski,Tomas Man i Stendal.
Ja od ove trojice glasam za Mana ( ali ja sam germanist pa sam mozda i subjektivna).

Inace, savrseno je pogresno decu u skoli gnjaviti sa romanima, novelama i poezijom koja ih ne zanima i ne znaci im nista.
Ja sam imala Krlezu kao obaveznu lektiru, nista ga nisam razumela, tek ga danas citam sa uzivanjem.

Sto se francuske knjizevnosti tice, tu je neprevazidjeni stilist Marsel Prust, mada naravno nije za svaciji ukus.

Balzak je bio pomalo skriboman, bio je jako siromasan ( umro je sa 51 godinom) morao je neprestano da pise.

pročitala si preko 90 njegovih knjiga? :eek:
 
Toliko sigurno nisam, ali dvadesetak najvaznijih ( ili barem najpoznatijih) jesam. Nisam valjda poludela da citam 90 knjiga od jednog autora.

Poznajem covjeka koji prosto obozava Balzaka i procitao je bukvalno sve sto je kod nas prevedeno od tog pisca. Da je bilo i 300 njegovih knjiga on bi ih procitao. Meni je to razumljivo. Ako neko voli, sto da ne. Ja sam procitao cini mi se samo dva njegova romana. Nekako mi neodgovara i tacka.

A sto se tice skolske lektire, ne samo "Cica Gorio" nego je vecina tih obaveznih romana preteska i nerazumljiva za prosjecnog srednjoskolca, pa ako cemo pravo, nerazumljiva i uopste za prosjecnog covjeka. Roman moras posmatrati kroz vlasitio zivotno iskustvo da bi ga pravilnije i bolje razumio a kakvo iskustvo ima neko sa 16 ili 17 godina?
 
Poznajem covjeka koji prosto obozava Balzaka i procitao je bukvalno sve sto je kod nas prevedeno od tog pisca. Da je bilo i 300 njegovih knjiga on bi ih procitao. Meni je to razumljivo. Ako neko voli, sto da ne. Ja sam procitao cini mi se samo dva njegova romana. Nekako mi neodgovara i tacka.

A sto se tice skolske lektire, ne samo "Cica Gorio" nego je vecina tih obaveznih romana preteska i nerazumljiva za prosjecnog srednjoskolca, pa ako cemo pravo, nerazumljiva i uopste za prosjecnog covjeka. Roman moras posmatrati kroz vlasitio zivotno iskustvo da bi ga pravilnije i bolje razumio a kakvo iskustvo ima neko sa 16 ili 17 godina?

Jedno je zivot, a drugo je lektira. Ja sam citala Balzaka i na engleskom, francuskom i hebrejskom, a i srpskom.
 
Poznajem covjeka koji prosto obozava Balzaka i procitao je bukvalno sve sto je kod nas prevedeno od tog pisca. Da je bilo i 300 njegovih knjiga on bi ih procitao. Meni je to razumljivo. Ako neko voli, sto da ne. Ja sam procitao cini mi se samo dva njegova romana. Nekako mi neodgovara i tacka.

A sto se tice skolske lektire, ne samo "Cica Gorio" nego je vecina tih obaveznih romana preteska i nerazumljiva za prosjecnog srednjoskolca, pa ako cemo pravo, nerazumljiva i uopste za prosjecnog covjeka. Roman moras posmatrati kroz vlasitio zivotno iskustvo da bi ga pravilnije i bolje razumio a kakvo iskustvo ima neko sa 16 ili 17 godina?

Jako je tesko odrediti sta deci od 15 ili 16 godina odgovara. Jer, ako bismo isli ovom tvojom logikom, njima nista ne odgovara, najradije bi i da ne idu u skolu.

Nerazumljiva je i gramatika maternjeg jezika za vecinu ljudi, niko ne zeli da uci latinski, ne zanima ga ni Francuska Revolucija, ni filozofija, sociologija,
ali skola i nije mesto za zezanje i za zabavu. Cica Gorio je lep,jednostavan roman, savrseno razumljiv, za razliku od recimo Njegosevih dela ili
"Pismo ljubeznom Haralampiju".
 
Jako je tesko odrediti sta deci od 15 ili 16 godina odgovara. Jer, ako bismo isli ovom tvojom logikom, njima nista ne odgovara, najradije bi i da ne idu u skolu.

Nerazumljiva je i gramatika maternjeg jezika za vecinu ljudi, niko ne zeli da uci latinski, ne zanima ga ni Francuska Revolucija, ni filozofija, sociologija,
ali skola i nije mesto za zezanje i za zabavu. Cica Gorio je lep,jednostavan roman, savrseno razumljiv, za razliku od recimo Njegosevih dela ili
"Pismo ljubeznom Haralampiju".

Znam ja da je djetetu u skoli sve nezanimljivo, nerazumljivo i dosadno ali gramatika se moze "nabubati", tako i strani jezik, istorija, geografija... ali knjizevnost, kao i svaku drugu umjetnost, moras razumjeti, moras razmisljati o tome sta je pisac htio da kaze jer nije uvijek sve onako kako je napisano. Cesto se preteska djela daju djecu na analiziranje, romani napisani u drugom vremenu, na drugom prostoru, u drugom duhu... Svi smo prosli kroz to. Govorim to iz vlastitog iskustva. Sjecam se teskih borbi sa Karenjinom, Zlocinom i kaznom, Madam Bovari i koliko je sve to bilo tesko i nerazumljivo, mozda i zato sto sam ih citao na silu a kada sam 10 ili 15 godina kasnije citao iste te romane sve je islo daleko lakse mada opet nisam siguran da li sam pohvatao sve te niti koje su pisci doticnih romana ispleli.
 
Ja sam prosla vise obrazovnih sistema, sto elitnih, odn. privatnih, sto opstih odn. javnih/drzavnih. Malo ljudi u tom periodu voli da cita, ali to sve zavisi od profesora, ali i od izbora knjiga. Uglavnom se svi trude da imaju neku nacionalnu literaturu, odn. literaturu na engleskom jeziku (Kanada i SAD). Na zalost, srpsko(hrvstskobosansko) govorno podrucje nema bas neko bogatstvo u pisanju. Slobodno me napadnite, ali ja tako govorim iz iskustva. Zato se ovde program pravi uzimajuci preobimne knjige, koje su samo opterecenje. Posebno, ja bih "Anu KArenjinu" izbacila odmah, kao "Tihi Don". To su nepotrebne, glomazne knjige. Ako neko hoce da cita o preljubi, moze da nadje gomilu klasika. Dalje, ovde je literatura sa engleskog govornog podrucja prilicno zapostavljena, kao i sa nemackog. Za spansko i da ne pricam. Najvaznije je da se uvali Don Kihot, koji je potpuno bezvezna knjiga i koji ima znacaj samo za spanski jezik i ni za sta vise. Na zalost, ja nisam ovde isla u skolu potpuno. Isla sam jedno polugodiste, cini mi se, ili kraj prvog i dve trecine drugog. Secam se tih nekih nepotrebnih i glupih knjizurina, na koje su svi kukali. Ja nisam, jer sam imala naviku citanja, a vecinu sam procitala i kao mala. Jos jedna stvar, ovde se uopste ne razvija kriticki duh kod ucenika. To je sve neko prepricavanje i neki glupi momenti, tipa sudjenje Ani Karenjinoj.
 
Znam ja da je djetetu u skoli sve nezanimljivo, nerazumljivo i dosadno ali gramatika se moze "nabubati", tako i strani jezik, istorija, geografija... ali knjizevnost, kao i svaku drugu umjetnost, moras razumjeti, moras razmisljati o tome sta je pisac htio da kaze jer nije uvijek sve onako kako je napisano. Cesto se preteska djela daju djecu na analiziranje, romani napisani u drugom vremenu, na drugom prostoru, u drugom duhu... Svi smo prosli kroz to. Govorim to iz vlastitog iskustva. Sjecam se teskih borbi sa Karenjinom, Zlocinom i kaznom, Madam Bovari i koliko je sve to bilo tesko i nerazumljivo, mozda i zato sto sam ih citao na silu a kada sam 10 ili 15 godina kasnije citao iste te romane sve je islo daleko lakse mada opet nisam siguran da li sam pohvatao sve te niti koje su pisci doticnih romana ispleli.

Cica je jako lepo prokomentarisala tu lektiru po nasim skolama. Treba uzeti jednostavnije i razumljivije knjige, svejedno da li su autori Nobelovci ili neki svetski klasicari,
ima i od njih (Tomas Man, Tolstoj, Dostojevski,Zola, Dikens, Stajnbek,Kundera) kracih romana, ali i novela. Engleska, nemacka i americka ( a ponajmanej savrsena juznoamericka)
kao da ne postoji u nasim skolama ( barem je tako bilo u moje vreme). Zato se deca hvataju za glavu kada dobiju za lektiru Tihi Don ili Gospodu Glembajeve, ali bogami
i Andrica. ( A i Andric ima jako finih novela, ne mora uvek Na Drini cuprija). Mislim da bi trebalo da bude najvaznije da deca uce da citaju, da prepricavaju sta su citali i kako
su to razumeli, inace danas sve prepisuju sa neta, mislim da vise niko nista i ne cita.
 
Cica je jako lepo prokomentarisala tu lektiru po nasim skolama. Treba uzeti jednostavnije i razumljivije knjige, svejedno da li su autori Nobelovci ili neki svetski klasicari,
ima i od njih (Tomas Man, Tolstoj, Dostojevski,Zola, Dikens, Stajnbek,Kundera) kracih romana, ali i novela. Engleska, nemacka i americka ( a ponajmanej savrsena juznoamericka)
kao da ne postoji u nasim skolama ( barem je tako bilo u moje vreme). Zato se deca hvataju za glavu kada dobiju za lektiru Tihi Don ili Gospodu Glembajeve, ali bogami
i Andrica. ( A i Andric ima jako finih novela, ne mora uvek Na Drini cuprija). Mislim da bi trebalo da bude najvaznije da deca uce da citaju, da prepricavaju sta su citali i kako
su to razumeli, inace danas sve prepisuju sa neta, mislim da vise niko nista i ne cita.

Hvala. Ja sve sto kazem je 100% tacno.
 
Balzak nije zapostavljen kod nas.Druga je stvar sto tako stariji pisci nisu vise u modi.Balzak je kod nas dosta prevodjen,i kod Hrvata.To je zlatno vreme bivse Jugoslavije.
Mislim da su njegova odabrana dela najbolje uradili Otokar Kersovani iz Rijeke.Ima valjda preko 10 knjiga na tankom biblijskom papiru,pa je natrpano u jednoj knjizi i po 3-4 romana.Nijedna knjiga nije ispod 600 strana.
Kod nas svakako nije preveden ceo Balzak,vec mozda 25-30 naslova.
Ne vidim sto je problem da Cica Gorio bude lektira u srednjoj skoli.To nije tesko stivo,nije to filozofija a knjiga jeste dobra.
Pa deca imaju Gorski vijenac za lektiru valjda jos u osnovnoj skoli a to delo je daleko teze od Cica Goria.Ma ne mogu se ni porediti jer je Gorski vijenac tezak i zbog tog arhajskog jezika ali je ta knjiga i filozofska.
Pa deca u srednjoj skoli imaju Fausta od Getea,koji je takodje filozofsko delo i daleko teze od bilo koje Balzakove knjige.
Balzak je previse pisao zarad novca jer nije ziveo filozofski,bio je pohlepan na novac i uzivanja.
Zato su mu mnoga dela osrednja.
Od Francuza meni je ipak bolji Viktor Igo.
Zola me prilicno podseca na Balzaka a opet mislim da je i on bolji od Balzaka.
 
Balzak nije zapostavljen kod nas.Druga je stvar sto tako stariji pisci nisu vise u modi.Balzak je kod nas dosta prevodjen,i kod Hrvata.To je zlatno vreme bivse Jugoslavije.
Mislim da su njegova odabrana dela najbolje uradili Otokar Kersovani iz Rijeke.Ima valjda preko 10 knjiga na tankom biblijskom papiru,pa je natrpano u jednoj knjizi i po 3-4 romana.Nijedna knjiga nije ispod 600 strana.
Kod nas svakako nije preveden ceo Balzak,vec mozda 25-30 naslova.
Ne vidim sto je problem da Cica Gorio bude lektira u srednjoj skoli.To nije tesko stivo,nije to filozofija a knjiga jeste dobra.
Pa deca imaju Gorski vijenac za lektiru valjda jos u osnovnoj skoli a to delo je daleko teze od Cica Goria.Ma ne mogu se ni porediti jer je Gorski vijenac tezak i zbog tog arhajskog jezika ali je ta knjiga i filozofska.
Pa deca u srednjoj skoli imaju Fausta od Getea,koji je takodje filozofsko delo i daleko teze od bilo koje Balzakove knjige.
Balzak je previse pisao zarad novca jer nije ziveo filozofski,bio je pohlepan na novac i uzivanja.
Zato su mu mnoga dela osrednja.
Od Francuza meni je ipak bolji Viktor Igo.
Zola me prilicno podseca na Balzaka a opet mislim da je i on bolji od Balzaka.

Balzak nije uzivao, nije bio pohlepan, bila su vunena vremena ( nisu ni danas bolja za umetnike), ako nisi ujutru isporucivao izdavacima, mogao si da umres od gladi.

Umro je relativno mlad, velikih uzivanja,strasti i ljubavi nije imao, ozenio se svojom jedinom ljubavi sa 50 godina, ali je umro sa 51.

Inace, slazem se stobom da je Cica Gorio ( ili bilo koji drugi Balzakov roman) savrseno stivo za lektiru.
 
Srednja škola i jeste pravo vreme da se čitaju velika dela svetske književnosti. Klinci ne rade, ne plaćaju račune, i baš zato što nemaju mnogo životnog iskustva mogu da čitaju mučne knjige :)

Čitala sam Balzaka kao lektiru (Čiča Gorio) i knjiga mi se dopala, i mislim da jeste bilo pravo vreme za nju. Kasnije sam čitala i Rođaka Beta, i Balzak je jedan od onih pisaca koje bih uvek uzela da čitam kada ne znam šta bih sa sobom, i ne bih se bojala da će me razočarati. Dobar pisac.

(Plaćali su ga po napisanoj reči, eto objašnjenja za detaljne opise:) )
 
Poslednja izmena:
Balzak nije uzivao, nije bio pohlepan, bila su vunena vremena ( nisu ni danas bolja za umetnike), ako nisi ujutru isporucivao izdavacima, mogao si da umres od gladi.

Umro je relativno mlad, velikih uzivanja,strasti i ljubavi nije imao, ozenio se svojom jedinom ljubavi sa 50 godina, ali je umro sa 51.

Inace, slazem se stobom da je Cica Gorio ( ili bilo koji drugi Balzakov roman) savrseno stivo za lektiru.



Nije lose da se Cica gorio procita i kad covek odraste,sa 30,40 ili 50 godina.Tada ce biti malo jasnije jer tada covek ima decu i shvatice sta je hteo da kaze Balzak kada je opisao ljubav Goria prema svojim cerkama koje su njemu vrlo malo paznje poklanjale.
Ja ne znam gde se ti iformises o zivotu Balzaka.ocigledno na pogresnom mestu.Procitaj njegovu biografiju od Stefana Cvajga.Verovatno je to najbolje napisana knjiga o Balzaku.Cvajg je ozbiljno prisao toj knjizi.On je proucavao Balzaka godinama,i knjigu je pisao godinama.Mislim kad se sabere to vreme proucavanja arhive o Balzaku i pisanje knjige,da je sve to trajala vise od deset godina.
Balzak se ozenio groficom,mislim poljskom groficom koja je zivela u Ukrajini.Mislis verovatno da mu je to prava ljubav.Ali on se oko nje muvao samo zato sto je ona bila bogata a on stalno dugovao.I ona je to shvatala pa su prekidali vezu a vencala se sa njim samo onda da mu ublazi muke jer je vec bio bolestan i videlo se da ce umreti.Njega je nadzivela njegova majka.
Balzak nije imao zivot dostojan pisca i mislioca.Stalno je jurio za novcem jer je bio troskadzija,mastao je i zaludjivao se da on treba imati novca kao plemici i ljudi vise klase a on nije bio tog ranga.Cak je pokusavao da se bavi i trgovackim i privrednim spekulacijama.Jedna od tih je i kupovina zatvorenog rudnika.I to je bila promasena investicija.On je jurio za novcem ali prosto nije ga to htelo.
Robovao je lepom oblacenju,skupom namestaju pa je i zbog takvih trivijalnosti upadao u dugove.
Slican ljubitelj novca kao i on bio je Volter.Uz razliku da je Volter bio vrlo vest spekulant,umeo je da zaradi,da uveca novac ali je lako i poklanjao drugima.
Balzak da je bio skroman kako dolikuje piscu,on ne bi oskudevao,ne bi zapadao u dugove,mogao bi da zivi lagodno od pisanja.Medjutim problem je sto je on hteo da zivi na visokoj nozi a nije imao uslove za to.
 
Srednja škola i jeste pravo vreme da se čitaju velika dela svetske književnosti. Klinci ne rade, ne plaćaju račune, i baš zato što nemaju mnogo životnog iskustva mogu da čitaju mučne knjige :)

Čitala sam Balzaka kao lektiru (Čiča Gorio) i knjiga mi se dopala, i mislim da jeste bilo pravo vreme za nju. Kasnije sam čitala i Rođaka Beta, i Balzak je jedan od onih pisaca koje bih uvek uzela da čitam kada ne znam šta bih sa sobom, i ne bih se bojala da će me razočarati. Dobar pisac.

(Plaćali su ga po napisanoj reči, eto objašnjenja za detaljne opise:) )

Bas lepo!

(I vredi!)
 

Back
Top