Oglasna tabla za antikvitete

  • Začetnik teme Začetnik teme ivaena
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Predmet je donet iz Pariza, iz tamosnjeg Nigerijskog kulturnog centra koji je trebao biti iseljen jer je usledila prinudna naplata itd... i svi predmeti koji su se tamo zatekli su prodati veoma brzo po veoma niskim cenama. Jedna je od retkih stvari koja se tamo nalazila pod kljucem. Ovaj predmet je imao i katalog uz sebe koji sam nazalost izgubio. Inace, rec je o veoma tvrdom drvetu, nekolicina poznanika tvrdi da je rec o tikovini iako nisam detaljnije proveravao. Isklesan je u JEDNOM komadu, nema ostecenja, ogrebotina ili bilo kakvih ostecenja. tezak je 1kg i 100gr. Visoka je 18 cm, a siroka 14cm. Jedna od slika je i pored sake, radi uporedjivanja. Interesuje me da li neko moze da mi kaze njenu barem pribliznu vrednost i to na osnovu slika.
 
IMG_3423-1.jpg


IMG_3424-1.jpg


IMG_3425-1.jpg


IMG_3426-1.jpg


IMG_3427-1.jpg


1 x Akcija Priviligovane Agrarne Banke A.D. Beograd, 500 Dinara, 1931

2 x Societe D´Exploitations Miniers En Serbie, Brisel, 100 Francs, 1906

1 x Obligacija Srpske Banke, Beograd, 100 Dinara, 1907

1 x Akcija Zemaljske Kreditne Banke, Beograd, 250 Dinara, 1925

1 x Akcija Homoljske Privredne Banke, Zagubica, 1000 Dinara, 1928

1 x Akcija Homoljske Privredne Banke, Zagubica, 100 Dinara, 1928

1 x Akcija Vracarska Zadruga, Beograd, 20 000 Dinara, 1928

1 x Akcija Valjevske Zadruge, Valjevo, 100 Dinara, 1921

1 x Akcija Jagodinske Stedionice, Jagodina, 200 Dinara, 1921

1 x Deonica Kreditna i Primocna Zadruga Profesorskog Drustva, Zemun, 300 Dinara, 1930

1 x Obveznica Kraljevine Jugoslavije, 250 Franc, 1933

1 x Obveznica Kraljevine Jugoslavije, 1000 Franc, 1933

1 x Obveznica Kraljevine Jugoslavije, 1000 Franc, 1931

4 x Deonica Prva Jugoslovenska Tvornica Vagona, Strojeva i Mostova, Brod na Savi, 3000 Dinara, 1928

2 x Akcija Pirotske Trg. Zanatl. Banke, Pirot, 1000 (400) Dinara, 1930 (malo ostecene)

6 x Akcija Zemaljske Banke, Beograd, 100 Dinara, 1922

1 x Akcija Zemaljske Banke, Beograd, 1000 Dinara, 1922

3 x Obveznice Srpskog Drustva Crvenog Krsta, 20 Dinara u Zlatu, 1907

2 x Akcija Ugljeni Rudnik Rakova Bara, Beograd, 1000 Dinara, 1921

1 x Akcija Beogradske Trgovacke Banke, Beograd, 100 Dinara, 1923

1 x Akcija Vranjske Kreditne Banke, Vranje, 100 Dinara, 1921

2 x Akcija L´Industrielle Serbe, Brisel, 500 Francs, 1886

2 x Akcija Mines de Cuivre de Maidan Pek, Liege, 1944

2 x Akcija Mines de Goloubatz (Yougoslavie), Brisel, 100 Francs, 1922 (?)

4 x Akcija Entrepot Franco-Serbe, Bordo, 500 Francs, 1924

2 x Obaveznica Kraljevine Srbije, Beograd, 500 Dinara u Zlatu, 1913

1 x Obaveznica Kraljevine Srbije, Beograd, 500 Dinara u Zlatu, 1909 (Zuta)

1 x Obaveznica Kraljevine Srbije, Beograd, 500 Dinara u Zlatu, 1909 (Crvena)

ponude mozete ovde ostaviti ili na pp...
 
@cirka47,
sudeci po slikama tvoj bajonet je nakon Drugog Svetskog rata, pre nego sto je uskladisten u vojni magacin rezervnog naoruzanja bivse JNA renoviran. Znaci nije u izvornom stanju sto mu znatno umanjuje vrednost.
Inace u magacinima rezervnog naoruzanja bivse JNA je bilo dosta svakakvog oreuzja koje danas predstavlja kolekcionarsku vrednost, ali je nazalost svo pre uskladistenja renovirani i brunirano. I sa time mu je umanjivana vrednost.
Naravno, ondasnje oficire zaduzene za uskladistenje naoruzanja jedino je zanimalo da je oruzje ispravno i pravilno uskladisteno. Poi PS-u
 
Izgleda da se nismo razumeli u vezi sa naknadnom obradom bajoneta M24.
Tacno je da je to bajonet prizveden u Kraljevini Jugoslaviji.
Ima ih sa dve razlicite oznake.
Jedna je ATZ sto znaci: Artiljeriski Tehnicik Zavod,
a druga je VTZ sto znaci Vojno Tehnicki Zavod.
Nakon zavrsetka Drugog Svetskog Rata i demobilizacijom jedinica JA dosta raznoraznog oruzja se prikupiulo po Vojno remontnim zavodima. tThnicke sluzbe tadasnje Jugoslovenske Armije su izvrsile pregled tog oruzja, sto je bilo u stanju da se moze koristoiti i odgovaralo standardu islo je u trupu na koristenje. Ostalo oruzje je pregledano, i sto je bilo za popravak popravljeno, naknadno brunirano i uskladisteno u vojne magacine kao rezervno naoruzanje za slucaj rata.
Netreba zaboraviti da je u to vreme Jugoslavija bila u vrlo zategnutim odnosimja sa SSSR-om, a kao deklarisano komunisticka zemlja nije mogla da se prikloni zapadnom bloku.
Zato je, posto je rat mogao da izbijue svakog trenutka, bar tako je mislilo ondasnje jugoslovensko rukovodstvo svo iole upotrebljivo oruzje popravljeno, nalknadno brunirano i uskladisteno.
Svim posetiocima ovog foruma koje zanima hladno i ne samo hladno oruzje preporucujem da potraze knjigu gospodina Branka Bogdanovica Hladno oruzje Kraljevine Jugoslavije i Dva veka pusaka na tlu Jugoslavije ili tako nekako, vise nisam siguran u naslove.
Gospodin Bogdanovic je vrlo sistematicno obradio te teme i iz tih knjige se moze dosta nauciti.
A sto se tice oruzja kjoje je bilo uskladisteno u vojnim magacinima koji su kasnije presli u Teritorijalnu Odbranu pokusajte da dodjete do knjige koju je stampala JNA. U toj knjizi imate sistematoizovano svo naoruzanje kojue se nalazilo u magacinima ondasnje TO.
U im magacinima se izmedju ostalog oruzja nalazio i nemacki MP 38 i MP40 i MP 41 i MP42.
Meni je do ruku dolazilo dosta tih nemackih MP-ova, ali sam vrlo retko nalazio da im se brojevi slazu, odnosno da su svi brojevi i kodne oznake proizvodjaca iste. To je zbog toga sto su komisije koje su pregledale oruzje i slale ga na remont svo oruzje slale u Vojno remontne zavode, a tamo su majstori od vise raznih automata sklapali automat koji je upotrebljiv i nakon bruniranja slale u vojne magacine.
Nimalo nisu vodili racuna o tome da je recimo cev automata proizvedena u Ceskoj Zbrojovci, a recimo sanduk u nekoj fabrici u Nemackoj. To njima nije bilo bitno. Bitno je bilo da je automat ispravan i da funkcionise.
Ista je stvar i sa svim ostalim naoruzanjem tako da danas prakticno ako nadjete automat, ili mitraljez da ima sve kodne oznake i brojeve iste onsda on i nije iz vojnih magacina nego ga je neko posle rata sakrio i tako sacuvao.
I na kraju izvinjenje forumasima sto sam ih malu smarao sa ovom temom, ali mislim da je jedan od razloga postojanja foruma i da forumasi ponesto nauce.
Pozdrav
 

Back
Top