Тихи
Starosedelac
- Poruka
- 187.286
Da li Srbi mogu da zive od plate...
![]()
ko na Ruse krene iz mesta je nahebo
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Da li Srbi mogu da zive od plate...
![]()
Da li u Rusiji moze da se zivi od plate...ko na Ruse krene iz mesta je nahebo
Sve više ljudi u Nemačkoj ne može da živi od plate
Kancelar Fridrih Merc prošle nedelje je izašao za govornicu Bundestaga kako bi, u svom tipično direktnom stilu, izneo stav vlade o, kako je rekao, jednom od sledećih velikih prioriteta svoje vlade: nameri da reformiše naknadu za dugotrajno nezaposlene – što se u Nemačkoj zove „Bürgergeld“ (građanski dohodak).
Izrekao je i poznatu frazu o radu za kojom često posežu konzervativci: rad, tvrdi, mora da se isplati. Merc, kako je rekao, želi da obezbedi da građani u Nemačkoj ponovno mogu da postanu svesni toga da se njihov trud isplati i mora ponovo da se primenjuje načelo po kojem je plata povezana s učinkom. „Građanski dohodak“ je uvela prošla socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada i od tada se nalazi na udaru Mercovih demohrišćana (CDU/CSU) koji smatraju da se radi previsokoj naknadi koja zapravo i ne podstiče one koji je dobijaju da se zaposle jer im to ne bi značilo i više prihode.
Ali, Mercovu izjavu donekle je oslabila statistika objavljena nekoliko dana ranije: u 2024. godini oko 826.000 zaposlenih zavisilo je od socijalnih naknada, odnosno od „građanskog dohotka“.
To znači da je tih ljudi više za oko 30.000 u odnosu na 2023. godinu — prvi put da se broj zaposlenih osoba koje primaju dodatnu pomoć povećao od 2015. kada je u zemlju ušlo više od milion izbeglica iz Sirije.
To je, možda ne slučajno, bila i godina kada je Nemačka uvela prvu osnovnu minimalnu platu. I tada je više od milion radnika i dalje zavisilo od državne pomoći, a taj broj se otada kontinuirano smanjivao. Te dodatne naknade državu su 2024. koštale gotovo sedam milijardi evra, osetno više nego 5,7 milijardi koje je država za te svrhe isplatila 2022. godine.
Vlada je te podatke obznanila na zahtev poslanika Cema Incea iz opozicione stranke Levica, koji je za DW izjavio: „Neprihvatljivo je da stotine hiljada ljudi zavisi od državne pomoći uprkos tome što su zaposleni. To znači da poreskim novcem podržavamo niske plate i održavamo eksploataciju rada.“
Porast siromaštva
U svakom slučaju, kako naglašava Štajnhaus, razlog zbog kojeg mnogi rade samo na pola radnog vremena jednostavan je: imaju decu ili druge članove porodice o kojima moraju da se brinu, a u mnogim nemačkim gradovima nedostaje infrastruktura za brigu o deci. Institut IW prošle godine je izračunao da 306.000 dece mlađe od tri godine u Nemačkoj nema mesto u jaslicama ili vrtiću, iako na to imaju zakonsko pravo.
Studija Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) iz 2021. pokazala je da što radnici imaju više dece, to je veća verovatnoća da će im biti potrebna državna pomoć. Ince, poslanik Levice, tvrdi da bi veća ulaganja države u povećanje broja mesta u dečijim vrtićima „omogućila mnogim ljudima da izađu iz zamke rada sa skraćenim radnim vremenom“.
Uprkos svemu, Šefer smatra da povećanje minimalne plate nije rešenje i da bi moglo da ima suprotan efekat. „Situacija bi mogla da se pogorša ako preduzeća smanje potražnju za radom zbog većih troškova“, ocenio je za DW.
Na probleme koje bi sa sobom mogao da donese novi minimalac upozorili su i poljoprivrednici koji su poručili da sezoncima ne mogu da plaćaju nemačku minimalnu satnicu.
Štajnhaus ne veruje u te argumente. „Udruženja poslodavaca iznose taj argument već deset godina, ali u tih deset godina to se nije nijednom pokazalo kao tačno“, rekla je.
https://www.danas.rs/svet/sve-vise-ljudi-u-nemackoj-ne-moze-da-zivi-od-plate/
Od jula manje plate u Nemačkoj
Povećani doprinosi u Nemačkoj umanjuju plate zaposlenima. Neki radnici godišnje gube i do 250 evra. Prosečno povećanje od samo jedan odsto može smanjiti godišnju neto zaradu za 252 evra.
Izvor: Fenix magazin
![]()
Shutterstock/perfectlab
Sve veći broj građana u Nemačkoj koji su obuhvaćeni zakonskim zdravstvenim osiguranjem mora računati na veće troškove – od 1. jula 2025. godine, više osiguravajućih fondova povećalo je stope doprinosa, što se direktno odražava na iznose plata. Posebno su pogođeni članovi pojedinih osiguravajućih fondova.
U Nemačkoj, doprinosi za zdravstveno osiguranje automatski se odbijaju od bruto plate, kao deo zakonskog sistema socijalnog osiguranja, što znači da svako povećanje direktno utiče na neto zaradu zaposlenih.
Zakonsko zdravstveno osiguranje (GKV) u Nemačkoj se u većini slučajeva finansira podjednako – pola plaća poslodavac, a pola radnik. Ipak, rast dodatnih doprinosa osiguravajućih fondova smanjuje iznose koje zaposleni primaju na kraju meseca.
Prema podacima nemačke organizacije Stiftung Warentest, osiguranici fonda Securvita BKK sada plaćaju doprinos po stopi od 18,5 odsto, što je povećanje od 0,7 procentnih poena. Još veće povećanje osetili su članovi IKK Brandenburg i Berlin, kod kojih je doprinos porastao za čak 1,25 poena – na ukupno 18,95 odsto.
Fond IKK – Innovationskasse povećao je svoju stopu na 18,9%, približavajući se najvišoj trenutno važećoj stopi od 19 odsto, koju naplaćuje Knappschaft (fond za rudarsku i socijalnu zaštitu). I BKK Tehnoform je podigao stopu na 18,09 odsto.
Ovaj trend rasta doprinosa dodatno opterećuje zarade radnika i ukazuje na sve veći finansijski pritisak u oblasti zdravstvenog osiguranja. Povećanja i u zatvorenim fondovima
Pored javno dostupnih fondova, pet zatvorenih fondova koji su namenjeni zaposlenima u određenim kompanijama takođe su povećali doprinose: BMW BKK, BKK PwC, EY BKK, Karl Mayer BKK i Merck BKK. Iako nisu uključeni u opšte poređenje, ova povećanja utiču na značajan broj radnika iz tih firmi.
Od početka godine, ukupno 59 zdravstvenih fondova povećalo je doprinose već 1. januara. Jedan fond to je učinio u februaru, tri u aprilu, dva u maju, a tri nova slučaja zabeležena su u julu. Koliko povećanje zapravo znači za radnika?
Na primeru prosječne bruto plate u Nemačkoj od oko 4.200 evra mesečno, povećanje doprinosa za samo 1% znači dodatno umanjenje od 21 evra mesečno, jer radnik snosi polovinu tog povećanja – 0,5 odsto. Na godišnjem nivou, to je oko 252 evra manje u neto zaradi.
Zato se osiguranicima u Nemačkoj preporučuje da redovno proveravaju uslove i pogodnosti kod svog zdravstvenog fonda, naročito ako im je važna stabilnost doprinosa i kvalitet dodatnih usluga.
https://www.b92.net/biz/svet/vesti/147912/od-jula-manje-plate-u-nemackoj/vest
Nemacka je na putu propasti
Plate padaju , porezi i troskovi zivota rastu
O tome govori i Taker Karlson
Koja ti je ovo tema o propasti Nemačke?
Propao si ti dok čekaš propast zapada.da li je aktuelna? jeste
da li naslov odgovara naslovu u novinama? odgovara
Zato sikter...
Tema je o švabama @Petar_Petrovic a ne o Srbima i Rusima.
Tek će da klize dole jer su se odrekli jeftinih energenata i sirovina iz Rusije,čime su sebi odsekli granu na kojoj su dugo sedeli.Vidimo i drastičan pad kvaliteta njihovih automobila što jasno govori da se prave neki rezovi da se smanje troškovi.Koliko je samo firmi tamo zatvoreno(proglasilo bankrot) jer ne mogu da se nose sa visokim troškovima.Ali neka,i treba tako.Sami su to tražili.
Tek će da klize dole jer su se odrekli jeftinih energenata i sirovina iz Rusije,čime su sebi odsekli granu na kojoj su dugo sedeli.
Vidimo i drastičan pad kvaliteta njihovih automobila što jasno govori da se prave neki rezovi da se smanje troškovi.Koliko je samo firmi tamo zatvoreno(proglasilo bankrot) jer ne mogu da se nose sa visokim troškovima.Ali neka,i treba tako.Sami su to tražili.
Имате ли можда неку другу валуту за трговину, с обзиром да гас слабо пролази.
Nisu se odrekli, sve suprotno, biznis sa Rusijom je cvetao dok Putin sam nije odlučio, ničim izazvan, da se ponaša neprijateljski i baca bombe po evropskom dvorištu. Iako prekid trgovine šteti obema stranama, treba biti načisto ko je krivac.
Recesija je svuda u svetu, svuda se krešu troškovi. I pored svega, EU je najpoželjnije mesto za život na planeti. Trgovina sa Rusijom će se obnoviti kad Putin bude odlučio da se ne ponaša neprijateljski. Jer se prema njemu niko nije ponašao neprijateljski.
Aj sad da te čujem @Frederick_,, pukli ste ko tikva, ste rezervisali kartu za Srbiju u jednom smeru?Sve više ljudi u Nemačkoj ne može da živi od plate
Kancelar Fridrih Merc prošle nedelje je izašao za govornicu Bundestaga kako bi, u svom tipično direktnom stilu, izneo stav vlade o, kako je rekao, jednom od sledećih velikih prioriteta svoje vlade: nameri da reformiše naknadu za dugotrajno nezaposlene – što se u Nemačkoj zove „Bürgergeld“ (građanski dohodak).
Izrekao je i poznatu frazu o radu za kojom često posežu konzervativci: rad, tvrdi, mora da se isplati. Merc, kako je rekao, želi da obezbedi da građani u Nemačkoj ponovno mogu da postanu svesni toga da se njihov trud isplati i mora ponovo da se primenjuje načelo po kojem je plata povezana s učinkom. „Građanski dohodak“ je uvela prošla socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada i od tada se nalazi na udaru Mercovih demohrišćana (CDU/CSU) koji smatraju da se radi previsokoj naknadi koja zapravo i ne podstiče one koji je dobijaju da se zaposle jer im to ne bi značilo i više prihode.
Ali, Mercovu izjavu donekle je oslabila statistika objavljena nekoliko dana ranije: u 2024. godini oko 826.000 zaposlenih zavisilo je od socijalnih naknada, odnosno od „građanskog dohotka“.
To znači da je tih ljudi više za oko 30.000 u odnosu na 2023. godinu — prvi put da se broj zaposlenih osoba koje primaju dodatnu pomoć povećao od 2015. kada je u zemlju ušlo više od milion izbeglica iz Sirije.
To je, možda ne slučajno, bila i godina kada je Nemačka uvela prvu osnovnu minimalnu platu. I tada je više od milion radnika i dalje zavisilo od državne pomoći, a taj broj se otada kontinuirano smanjivao. Te dodatne naknade državu su 2024. koštale gotovo sedam milijardi evra, osetno više nego 5,7 milijardi koje je država za te svrhe isplatila 2022. godine.
Vlada je te podatke obznanila na zahtev poslanika Cema Incea iz opozicione stranke Levica, koji je za DW izjavio: „Neprihvatljivo je da stotine hiljada ljudi zavisi od državne pomoći uprkos tome što su zaposleni. To znači da poreskim novcem podržavamo niske plate i održavamo eksploataciju rada.“
Porast siromaštva
U svakom slučaju, kako naglašava Štajnhaus, razlog zbog kojeg mnogi rade samo na pola radnog vremena jednostavan je: imaju decu ili druge članove porodice o kojima moraju da se brinu, a u mnogim nemačkim gradovima nedostaje infrastruktura za brigu o deci. Institut IW prošle godine je izračunao da 306.000 dece mlađe od tri godine u Nemačkoj nema mesto u jaslicama ili vrtiću, iako na to imaju zakonsko pravo.
Studija Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) iz 2021. pokazala je da što radnici imaju više dece, to je veća verovatnoća da će im biti potrebna državna pomoć. Ince, poslanik Levice, tvrdi da bi veća ulaganja države u povećanje broja mesta u dečijim vrtićima „omogućila mnogim ljudima da izađu iz zamke rada sa skraćenim radnim vremenom“.
Uprkos svemu, Šefer smatra da povećanje minimalne plate nije rešenje i da bi moglo da ima suprotan efekat. „Situacija bi mogla da se pogorša ako preduzeća smanje potražnju za radom zbog većih troškova“, ocenio je za DW.
Na probleme koje bi sa sobom mogao da donese novi minimalac upozorili su i poljoprivrednici koji su poručili da sezoncima ne mogu da plaćaju nemačku minimalnu satnicu.
Štajnhaus ne veruje u te argumente. „Udruženja poslodavaca iznose taj argument već deset godina, ali u tih deset godina to se nije nijednom pokazalo kao tačno“, rekla je.
https://www.danas.rs/svet/sve-vise-ljudi-u-nemackoj-ne-moze-da-zivi-od-plate/
Od jula manje plate u Nemačkoj
Povećani doprinosi u Nemačkoj umanjuju plate zaposlenima. Neki radnici godišnje gube i do 250 evra. Prosečno povećanje od samo jedan odsto može smanjiti godišnju neto zaradu za 252 evra.
Izvor: Fenix magazin
![]()
Shutterstock/perfectlab
Sve veći broj građana u Nemačkoj koji su obuhvaćeni zakonskim zdravstvenim osiguranjem mora računati na veće troškove – od 1. jula 2025. godine, više osiguravajućih fondova povećalo je stope doprinosa, što se direktno odražava na iznose plata. Posebno su pogođeni članovi pojedinih osiguravajućih fondova.
U Nemačkoj, doprinosi za zdravstveno osiguranje automatski se odbijaju od bruto plate, kao deo zakonskog sistema socijalnog osiguranja, što znači da svako povećanje direktno utiče na neto zaradu zaposlenih.
Zakonsko zdravstveno osiguranje (GKV) u Nemačkoj se u većini slučajeva finansira podjednako – pola plaća poslodavac, a pola radnik. Ipak, rast dodatnih doprinosa osiguravajućih fondova smanjuje iznose koje zaposleni primaju na kraju meseca.
Prema podacima nemačke organizacije Stiftung Warentest, osiguranici fonda Securvita BKK sada plaćaju doprinos po stopi od 18,5 odsto, što je povećanje od 0,7 procentnih poena. Još veće povećanje osetili su članovi IKK Brandenburg i Berlin, kod kojih je doprinos porastao za čak 1,25 poena – na ukupno 18,95 odsto.
Fond IKK – Innovationskasse povećao je svoju stopu na 18,9%, približavajući se najvišoj trenutno važećoj stopi od 19 odsto, koju naplaćuje Knappschaft (fond za rudarsku i socijalnu zaštitu). I BKK Tehnoform je podigao stopu na 18,09 odsto.
Ovaj trend rasta doprinosa dodatno opterećuje zarade radnika i ukazuje na sve veći finansijski pritisak u oblasti zdravstvenog osiguranja. Povećanja i u zatvorenim fondovima
Pored javno dostupnih fondova, pet zatvorenih fondova koji su namenjeni zaposlenima u određenim kompanijama takođe su povećali doprinose: BMW BKK, BKK PwC, EY BKK, Karl Mayer BKK i Merck BKK. Iako nisu uključeni u opšte poređenje, ova povećanja utiču na značajan broj radnika iz tih firmi.
Od početka godine, ukupno 59 zdravstvenih fondova povećalo je doprinose već 1. januara. Jedan fond to je učinio u februaru, tri u aprilu, dva u maju, a tri nova slučaja zabeležena su u julu. Koliko povećanje zapravo znači za radnika?
Na primeru prosječne bruto plate u Nemačkoj od oko 4.200 evra mesečno, povećanje doprinosa za samo 1% znači dodatno umanjenje od 21 evra mesečno, jer radnik snosi polovinu tog povećanja – 0,5 odsto. Na godišnjem nivou, to je oko 252 evra manje u neto zaradi.
Zato se osiguranicima u Nemačkoj preporučuje da redovno proveravaju uslove i pogodnosti kod svog zdravstvenog fonda, naročito ako im je važna stabilnost doprinosa i kvalitet dodatnih usluga.
https://www.b92.net/biz/svet/vesti/147912/od-jula-manje-plate-u-nemackoj/vest
Nemacka je na putu propasti
Plate padaju , porezi i troskovi zivota rastu
O tome govori i Taker Karlson
И јуче смо имали неку тему како је проп'о њемачки радник.
Aj sad da te čujem @Frederick_,, pukli ste ko tikva, ste rezervisali kartu za Srbiju u jednom smeru?
pa vidis li mucenice da ti nemacka propada
Rusiji ide nikad bolje
NJEMAC 0 dana na Jadranu ove godine
Plaze u hrvatskim popularnim letovalistima prazne
Srbin Tihi 15 dana na Jadranu ove godine - idem za inat NJEMCU u septembru jos 7-10!
NEK CRKNE DUSMANIN!
Ma i Slovenci su gecrkt, nemaština, glad, u trgovinama rafovi prazni, plate kasne, poreze dižu, užas...Šta se dešava? Usred jula plaže u Vodicama zjape prazne
- 18.07.2025.18:21
- Podijeli:
![]()
Usred jula, kada bi plaže trebalo da vrve od turista, slika iz Vodica govori sasvim suprotno – ležaljke prazne, more gotovo bez kupača, vodeni park bez djece, a ugostiteljski objekti uz obalu bez gužve.
Nekada poznata kao jedna od najživljih ljetnih destinacija na Jadranu, Vodice danas djeluju neuobičajeno tiho, čak i u samom srcu sezone.
Snimci koje je napravila ekipa portala Morski.hr nastali su u četvrtak, 17. jula, između 11 i 12 sati, usred same špice sezone, pokazuju gotovo sablasno prazne plaže.
Iako večernje šetnje gradom sugerišu da turista ipak ima, plaže, igrališta i ugostiteljski objekti uz more su gotovo pusti. Ležaljke razbacane po plaži ostale su prazne, u moru gotovo da nema nikog, a vodeni park na naduvavanje zjapi prazan – niko ne skače, niko se ne igra.
Na spravama za djecu – niko. U salonu za masažu na otvorenom – jedna jedina mušterija, vjerovatno hotelska. Ugostiteljski objekti duž plaže – slična slika.
"Odgovara nam ovako. Bili smo i prije pet godina, ali tada se teško moglo i proći, koliko je bilo ljudi. Nakon toga nismo dolazili u Vodice, ali sad je ok, iako su cijene znatno više", kaže Michael iz njemačkog Augsburga, koji sa porodicom redovno ljetuje u Hrvatskoj.
Josip, nekadašnji stanovnik Vinkovaca, a sada iz belgijskog Liègea, dodaje: "Prije smo na more išli svake druge godine. Kap je prelila čašu, pa sam odselio. Sada odemo svake godine negdje drugo. Moram priznati da sam iznenađen koliko je malo gostiju u Vodicama, očekivao sam puno više. Ali s obzirom na to da je Hrvatska postala gotovo skuplja od Belgije, a neke druge destinacije, poput Italije gdje sam bio u junu, nisu – ništa me više ne čudi."
"Dok je načelnik Primoštena ranije kao razlog praznih plaža naveo južni vjetar koji je otjerao goste u vrijeme snimanja, ostaje pitanje – da li je baš bura razlog praznih vodičkih plaža u trenutku snimanja”, navodi ovaj portal.
U međuvremenu, ministar turizma i sporta Tonči Glavina iz redova HDZ-a, izjavio je da je zadovoljan rastom turističkih dolazaka i noćenja od četiri posto. Istovremeno je upozorio medije da ne pričaju o cijenama dok je sezona u jeku, već da promovišu Hrvatsku kao zemlju koja nudi dobar odnos cijene i kvaliteta. Pozvao se i na istraživanje prema kojem su cijene u Hrvatskoj navodno 14 odsto niže nego u Njemačkoj.
Međutim, prema pisanju njemačkih medija, kada se spomene Hrvatska – prvo što se komentariše jesu upravo cijene.
NJEMAC PROPO! HRVAT PROPO!
Nema vise para za ladjenje muda na Jadranu!
Ma i Slovenci su gecrkt, nemaština, glad, u trgovinama rafovi prazni, plate kasne, poreze dižu, užas...
OOOOOO NJEMACKO VOLIMO TE MIIII
REKVIJEM PEVACEMO RUSIJIIIII
PA ZAR TO NIJE FANTASTICNO?
![]()
![]()
![]()