Nova opterećenja privrede na vidiku?

KianyRiws

Ističe se
Poruka
2.747
Predstavnici više desetina malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i Udruženje pružalaca računovodstvenih usluga imaju brojne primedba na predlog Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji i smatraju da će ovaj zakon dodatno opteretiti privredu i povećati neregularnost u finansijskim izveštajima preduzeća koja posluju u Srbiji.

Pažljivim čitanjem Nacrta zakona jasno se uočavaju loša i neprimenjiva zakonska rešenja i to:
- Ponuđeni tekst nacrta Zakona o računovodstvu praktično ukida primenu Međunarodnih računovodstvenih standarda s obzirom da predviđa da 90% privrednih subjekata ne primenjuje međunarodne standarde. Ovakvo zakonsko rešenje je nashvatljivo sa stanovišta struke, ali i zahteva EU i potencijalnih investitora, s obzirom da se narušava uporedivost i kvalitet finansijskih izveštaja. I dosadašnja rešenja koja su odstupala od međunarodnih standarda za posledicu su imala mnogobrojne finansijske skandale a ovo predloženo najnovije uvođenje „balkanskih pravila“ umesto međunarodnih standarda još više će kumovati novim privrednim i finansijskim aferama.

- Nacrt zakona o računovodstvu u potpunosti isključuje profesionalnog računovođu, osnovnog nosioca kvaliteta finansijskog izveštavanja i sprečavanja korupcije, poreskih utaja i drugog finansijskog kriminala. Finansijske izveštaje i dalje može da priprema i sastavlja bilo ko, bez obzira na profesionalnu i etičku (ne)kompetentnost. Marginalizovanjem profesije, profesionalni računovođa ostao je bez ikakve zaštite od raznih pritisaka, čime je sveden na pukog evidentičara bez mogućnosti da bude, osnovna i preventivna kontrola u borbi protiv korupcije, utaje i drugih kriminalnih radnji s jedne strane i bez obaveze poštovanja Kodeksa profesionalne etike i kontinuiranog obrazovanja s druge strane, što će dodatno uticati na dalji pad kvaliteta finansijskog izveštavanja. Iznenađujuće je ovakvo zakonsko rešenje koje podstiče sivu ekonomiju i praktično predstavlja plodno tlo za pomenute nezakonite radnje, koje u uređenom i etičkom računovodstvu ne bi mogle da nastanu.

- Predloženi Nacrt zakona o reviziji najviše se bavi para-državnom agencijom, odnosno Komorom ovlašćenih revizora, koja se naravno izdržava od posrednog ubiranja nameta od privrede, a zahvaljujući zakonu. Imajući u vidu poznate finansijske i bankarske skandale za očekivati je bilo da se zakon bavi odgovornošću i kvalitetom rada revizora a ne uvođenjem dodatnih nameta privredi koja praktično finansira još jedno bespotrebno para-državno telo.

- Neshvatljivo je konstatno insistiranje, a koje je prisutno i u ovom Nacrtu Zakona, na obavezi revizije za srednja pravna lica kao i za sva pravna lica i preduzetnike, koji ostvare zakonom propisani godišnji prihod od 4,4 miliona evra, imajući u vidu da je u 99% slučajeva vlasnik srednjeg pravnog lica, a pogotovu preduzetnik, istovremeno i rukovodilac istog. Budući da je osnovna svrha revizije finansijskih izveštaja izveštavanje vlasnika pravnog lica o istinitosti i objektivnosti informacija koje menadžment pravnog lica obelodanjuje u finansijskim izveštajima radi kontrole. Revizija je potrebna samo kod velikih akcionarskih društava koja se kotiraju na berzi ili kod eventualne kontrole rada javnih preduzeća ili kontrole potrošnje sredstava iz međunarodnih fondova. Stoga je ovakav namet svojevrsno „reketiranje“ već potpuno iscrpljene privrede u korist uticajnog revizorskog lobija.

- Po zamisli predlagača Nacrta Zakona oko 4500 srednjih pravnih lica bi trebalo da finansira i bukvalno izdržava pedesetak revizorskih preduzeća. Da li je u sadašnjoj ekonomskoj krizi, kada se privrednici bore da opstanu, moralno i etički ispravno zakonom propisivati da privreda svakoj revizorskoj firmi bukvalno obezbedi prihod od 300 do 500.000 evra godišnje? Suprotno svakoj zdravoj ekonomskoj logici, zakonodavac umesto da podstiče i podržava rast preduzeća u Srbiji, čini upravo suprotno, ispumpava sredstva iz njih, budući da jedna ovakva nepotrebna revizija košta između 5 i 10 hiljada evra. Na ovaj način iz privrede će biti izvučeno oko 20-25 miliona evra godišnje koji će umesto u investicije i otvaranje novih radnih mesta otići revizorskim kućama.

- Kada se sve sagleda, ne vide se stvarne potrebe za donošenjem ovakva dva nova zakona jer ponuđeni tekstovi nacrta zakona ne nude, u odnosu na postojeće, nikakva bolja rešenja, koja bi unapredila poslovanje i finansijsko izveštavanje u Srbiji. Novi Zakoni imaju smisla ako uvode poboljšanja a ne povećavaju opterećenja privrede. Autori ponuđenih tekstova zakona očigledno nisu mogli da se oslobode određenih raznih neprofesionalnih interesa, na štetu finansijskog izveštavanja u Srbiji, ali i na štetu po ukupno poslovno okruženje, sa nesagledivim posledicama po privredu i građane Srbije.

Imajući u vidu stanje u finansijskom izveštavanju, stvoreno nepoverenje u finansijske izveštaje i ponuđeni tekst nacrta, može se zaključiti da je budućnost Srbije veoma sumorna, jer će lažni izveštaji, korupcija, utaje i sl. i dalje biti osnova poslovanja mnogih tkz. biznismena. Zbog toga za izradu novog, savremenog a primenljivog zakona, potrebni su predstavnici privrede i profesije, koji nisu opterećeni sopstvenim interesima i koji imaju savremena profesionalna znanja. (Economy.rs, 26. mart 2013.)




Drzavni intervencionizam..........u punom smislu te reci!!!
 
Poslednja izmena:
Treba imati srce za to KR.
Domaću golgotu zameniti stranom.
Ma za srce cu vec lako,ionako sam i ovde stranac kao sto sam bio i tamo gde sam rodjen,nego treba imati ledja i nerve za sve opet,,jovo-nanovo".Problem je sto tamo ne mogu gde bi hteo-Australijooooo,a svugde drugde mi ne izgleda nesto bajno i sjajno.Australija je,po mom nekom misljenju,jedina zemlja koja sve ovo moze nekako bezbolno proci,sav ovaj ekonomsko-politicki haos.Nravno i Novi Zeland.Ostrvska su zemlja,ipak su daleko,odseceni su nekako.Ima ih nesto preko 20 miliona,zatvorena im je privreda vise nego otvorena,imaju svoje resurse dovoljne za njih i nisu neki vojni faktor niti strateski vazni za nikoga ko danas dominira scenom.Neki moji saborci su tamo i bas fino zive.Tamo bih rasturio,a ovde ne mogu...ovde se igraju te ,,moj do moga igre".
 
Ma za srce cu vec lako,ionako sam i ovde stranac kao sto sam bio i tamo gde sam rodjen,nego treba imati ledja i nerve za sve opet,,jovo-nanovo".Problem je sto tamo ne mogu gde bi hteo-Australijooooo,a svugde drugde mi ne izgleda nesto bajno i sjajno.Australija je,po mom nekom misljenju,jedina zemlja koja sve ovo moze nekako bezbolno proci,sav ovaj ekonomsko-politicki haos.Nravno i Novi Zeland.Ostrvska su zemlja,ipak su daleko,odseceni su nekako.Ima ih nesto preko 20 miliona,zatvorena im je privreda vise nego otvorena,imaju svoje resurse dovoljne za njih i nisu neki vojni faktor niti strateski vazni za nikoga ko danas dominira scenom.Neki moji saborci su tamo i bas fino zive.Tamo bih rasturio,a ovde ne mogu...ovde se igraju te ,,moj do moga igre".

Novi Zeland zaboravi .....to lepo i nije tako lepo bar po onome što ja znam iz prve ruke..više prvih ruku

Ja nikad nisam bila stranac tu gde jesam, ni moji.....valjda je zato teško da se ode, čak i našoj deci, koja odbijaju i pomisao na odlazak....koreni su prejaki i sve što kola tim našim žilama. Zbog toga sam i ponosna i tužna....blagoslov i prokletstvo uvek idu skupa
 
Poslednja izmena:
Ma ne kažem ja Pero da mladi ne treba da odu, samo sam rekla da moja deca odbijaju da odu.....pošto su to odrasli ljudi, poštujem njihovu odluku jer imaju svoje razloge. Većinu tih razloga su poneli iz kuće, vaspitani su na zajedništvu i radu, porodici, svi skupa u akciju.....to poštuju......zato i kažem da je to blagodet i prokletstvo. To je tako....za sada.
Jutros me je sin odvezao u kancelariju i on otišao na posao. večeras me je pokupio pri povrtku s posla. Podstaknuta KR-ovom rečenicom ponovo pokušah
"Maki, mislim da ti i sestra trebate da odete negde van zemlje...ovde života za vas nema sine"
"Maki, nemoj opet....gde da idemo, ovde je sve naše i svi naši...samo da smo živi i zdravi i skupa, snaći ćemo se"

Eto......
 
Poslednja izmena:
Svakim danom sam sve sigurniji da oni koji su i jos uvek rade na crno bili u pravu.Znam ljude koji su nastekali gotovinu i ne dotice ih od ovoga nista a i dalje rade.Npr.mehanicar komsija, napravio ogromne garaze sa ogromnim vratima.4-5 ulaza prema ulici..udju kola zatvore se vrata i tras posao tras pare i svi zadovoljni.
 
Predstavnici više desetina malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i Udruženje pružalaca računovodstvenih usluga imaju brojne primedba na predlog Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji i smatraju da će ovaj zakon dodatno opteretiti privredu i povećati neregularnost u finansijskim izveštajima preduzeća koja posluju u Srbiji.

Kako će to zakon da dodatno optereti privredu i poveća neregularnost u finansijskim izveštajima? Jel može neki primer?

Pažljivim čitanjem Nacrta zakona jasno se uočavaju loša i neprimenjiva zakonska rešenja i to:
- Ponuđeni tekst nacrta Zakona o računovodstvu praktično ukida primenu Međunarodnih računovodstvenih standarda s obzirom da predviđa da 90% privrednih subjekata ne primenjuje međunarodne standarde.

Zakon ne ukida MRS nego kaže da:
- Velika pravna lica primenjuju MRS
- Srednja pravna lica primenjuju MRS ili MRS za MSE
- Mala pravna lica primenjuju MRS za MSE ili nacionalne standarde
- Mikro pravna lica (to je novo) primenjuju nacionalne standarde



- Nacrt zakona o računovodstvu u potpunosti isključuje profesionalnog računovođu, osnovnog nosioca kvaliteta finansijskog izveštavanja i sprečavanja korupcije, poreskih utaja i drugog finansijskog kriminala. Finansijske izveštaje i dalje može da priprema i sastavlja bilo ko, bez obzira na profesionalnu i etičku (ne)kompetentnost. Marginalizovanjem profesije, profesionalni računovođa ostao je bez ikakve zaštite od raznih pritisaka, čime je sveden na pukog evidentičara bez mogućnosti da bude, osnovna i preventivna kontrola u borbi protiv korupcije, utaje i drugih kriminalnih radnji s jedne strane i bez obaveze poštovanja Kodeksa profesionalne etike i kontinuiranog obrazovanja s druge strane, što će dodatno uticati na dalji pad kvaliteta finansijskog izveštavanja. Iznenađujuće je ovakvo zakonsko rešenje koje podstiče sivu ekonomiju i praktično predstavlja plodno tlo za pomenute nezakonite radnje, koje u uređenom i etičkom računovodstvu ne bi mogle da nastanu.

Zakon ne isključuje profesionalnog računovođu, profesionalni računovođa je onaj računovođa koji se profesionalno bavi svojim poslom, tj. živi od toga. I sa novim zakonom će postojati profesionalne računovođe. Verovatno je autor primedbe mislio da se ukida obavezno licenciranje računovođa. To je ukinuto još 2001 godine (koliko se sećam), novim zakonom se ništa ne menja po tom pitanju. Obavezno licenciranje će nastaviti da ne postoji, tj. računovodstvo će biti slobodna profesija. Kvalitet računovođe ne čini nikakva licenca niti diploma već sopstveno zalaganje i trud. Vrednost i kvalitet računovođa neka određuje tržište a ne licence. Nekada davno su postojale te licence i umesto da su služile poboljšanju kvaliteta, služile su zaradi i podeli na podobne i nepodobne.

Sadašnji zakon propisuje da je direktor odgovoran za poslovne knjige a ne knjigovođa i to je dobro rešenje. Jer ako bi bio knjigovođa odgovoran onda bi na njima bili preveliki pritisci, dosta njih bi bilo po zatvorima jer bi se za svaku malverzaciju ili propust okrivljivali oni. Ovako je napravljeno da je direktor za sve odgovoran pa neka sam izabere ko će da mu vodi knjige, može i on sam ako hoće. Njegova odgovornost, njegov izbor, ako bi uveo licence za knjigovođe onda bi ograničio tog direktora u izboru, ne bi mogao da izabere koga hoće nego samo onoga ko ima licencu. Ako je već odgovoran, on mora da ima slobodu da sam odlučuje ko će mu voditi knjige, može to da bude i pera moler iz ulice ako direktor ima poverenja u njega.

Državu uopšte ne bi trebalo da zanima ko vodi knjige. Bitne su same knjige i bitno je ko je odgovoran. Za veće firme propisana je obavezna revizija od strane licenciranih revizora što predstavlja dodatni nivo kontrole.

- Predloženi Nacrt zakona o reviziji najviše se bavi para-državnom agencijom, odnosno Komorom ovlašćenih revizora, koja se naravno izdržava od posrednog ubiranja nameta od privrede, a zahvaljujući zakonu. Imajući u vidu poznate finansijske i bankarske skandale za očekivati je bilo da se zakon bavi odgovornošću i kvalitetom rada revizora a ne uvođenjem dodatnih nameta privredi koja praktično finansira još jedno bespotrebno para-državno telo.

A o kojim dodatnim nametima je reč?

- Neshvatljivo je konstatno insistiranje, a koje je prisutno i u ovom Nacrtu Zakona, na obavezi revizije za srednja pravna lica kao i za sva pravna lica i preduzetnike, koji ostvare zakonom propisani godišnji prihod od 4,4 miliona evra, imajući u vidu da je u 99% slučajeva vlasnik srednjeg pravnog lica, a pogotovu preduzetnik, istovremeno i rukovodilac istog. Budući da je osnovna svrha revizije finansijskih izveštaja izveštavanje vlasnika pravnog lica o istinitosti i objektivnosti informacija koje menadžment pravnog lica obelodanjuje u finansijskim izveštajima radi kontrole. Revizija je potrebna samo kod velikih akcionarskih društava koja se kotiraju na berzi ili kod eventualne kontrole rada javnih preduzeća ili kontrole potrošnje sredstava iz međunarodnih fondova. Stoga je ovakav namet svojevrsno „reketiranje“ već potpuno iscrpljene privrede u korist uticajnog revizorskog lobija.

Svrha revizije je dodatna kontrola finansijskih izveštaja koji ne služe _samo_ za vlasnika pravnog lica nego i za državu, poverioce, investitore itd... Revizija svakako treba da postoji. Revizorska kuća treba svojim licencama i reputacijom da garantuje ispravnost "papira" i da ukazuje na propuste.

- Po zamisli predlagača Nacrta Zakona oko 4500 srednjih pravnih lica bi trebalo da finansira i bukvalno izdržava pedesetak revizorskih preduzeća. Da li je u sadašnjoj ekonomskoj krizi, kada se privrednici bore da opstanu, moralno i etički ispravno zakonom propisivati da privreda svakoj revizorskoj firmi bukvalno obezbedi prihod od 300 do 500.000 evra godišnje? Suprotno svakoj zdravoj ekonomskoj logici, zakonodavac umesto da podstiče i podržava rast preduzeća u Srbiji, čini upravo suprotno, ispumpava sredstva iz njih, budući da jedna ovakva nepotrebna revizija košta između 5 i 10 hiljada evra. Na ovaj način iz privrede će biti izvučeno oko 20-25 miliona evra godišnje koji će umesto u investicije i otvaranje novih radnih mesta otići revizorskim kućama.

Ne sećam se da sam skoro imao prilike da u tako malom parčetu teksta pročitam veću količinu gluposti. Revizija je u zanemarljivom promilu zaslužna za opterećenje i loše stanje privrede. A pazi ovi posljednju rečenicu, 25 miliona evra će biti izvučeno iz privrede (ko da će ti milioni nestati sa lica planete) i umesto da se iskoriste za nova radna mesta, otići će revizorkim kućama u kojima rade roboti. Kewl :)


- Kada se sve sagleda, ne vide se stvarne potrebe za donošenjem ovakva dva nova zakona jer ponuđeni tekstovi nacrta zakona ne nude, u odnosu na postojeće, nikakva bolja rešenja, koja bi unapredila poslovanje i finansijsko izveštavanje u Srbiji. Novi Zakoni imaju smisla ako uvode poboljšanja a ne povećavaju opterećenja privrede. Autori ponuđenih tekstova zakona očigledno nisu mogli da se oslobode određenih raznih neprofesionalnih interesa, na štetu finansijskog izveštavanja u Srbiji, ali i na štetu po ukupno poslovno okruženje, sa nesagledivim posledicama po privredu i građane Srbije.

Imajući u vidu stanje u finansijskom izveštavanju, stvoreno nepoverenje u finansijske izveštaje i ponuđeni tekst nacrta, može se zaključiti da je budućnost Srbije veoma sumorna, jer će lažni izveštaji, korupcija, utaje i sl. i dalje biti osnova poslovanja mnogih tkz. biznismena. Zbog toga za izradu novog, savremenog a primenljivog zakona, potrebni su predstavnici privrede i profesije, koji nisu opterećeni sopstvenim interesima i koji imaju savremena profesionalna znanja.

Slažem se da zakoni ne donose nikakve revolucionarne novine ali da donose "nesagledive posledice po privredu i sumornu budućnosr Srbije" mis'iiim... šta reći. Biće da autor teksta maaaalo preteruje.
 
Kako će to zakon da dodatno optereti privredu i poveća neregularnost u finansijskim izveštajima? Jel može neki primer?

Kvalitet računovođe ne čini nikakva licenca niti diploma već sopstveno zalaganje i trud. Vrednost i kvalitet računovođa neka određuje tržište a ne licence. Nekada davno su postojale te licence i umesto da su služile poboljšanju kvaliteta, služile su zaradi i podeli na podobne i nepodobne.

Sadašnji zakon propisuje da je direktor odgovoran za poslovne knjige a ne knjigovođa i to je dobro rešenje. Jer ako bi bio knjigovođa odgovoran onda bi na njima bili preveliki pritisci, dosta njih bi bilo po zatvorima jer bi se za svaku malverzaciju ili propust okrivljivali oni. Ovako je napravljeno da je direktor za sve odgovoran pa neka sam izabere ko će da mu vodi knjige, može i on sam ako hoće. Njegova odgovornost, njegov izbor, ako bi uveo licence za knjigovođe onda bi ograničio tog direktora u izboru, ne bi mogao da izabere koga hoće nego samo onoga ko ima licencu. Ako je već odgovoran, on mora da ima slobodu da sam odlučuje ko će mu voditi knjige, može to da bude i pera moler iz ulice ako direktor ima poverenja u njega.

Državu uopšte ne bi trebalo da zanima ko vodi knjige. Bitne su same knjige i bitno je ko je odgovoran. Za veće firme propisana je obavezna revizija od strane licenciranih revizora što predstavlja dodatni nivo kontrole.

Ne sećam se da sam skoro imao prilike da u tako malom parčetu teksta pročitam veću količinu gluposti. Revizija je u zanemarljivom promilu zaslužna za opterećenje i loše stanje privrede. A pazi ovi posljednju rečenicu, 25 miliona evra će biti izvučeno iz privrede (ko da će ti milioni nestati sa lica planete) i umesto da se iskoriste za nova radna mesta, otići će revizorkim kućama u kojima rade roboti. Kewl :)

Slažem se da zakoni ne donose nikakve revolucionarne novine ali da donose "nesagledive posledice po privredu i sumornu budućnosr Srbije" mis'iiim... šta reći. Biće da autor teksta maaaalo preteruje.
Skratio sam ovo,jer je predugo.Ima stvari sa kojim se slazem sa tobom i te sam neke recenice ostavio ovde( podebljao sam ih).Sa ovim ostalim se ne slazem i mislim da si ih u dobroj meri gledao da napises iz subjektivne procene vrednosti svega ovoga.Ne bune se ti ljudi,niti sam ja ovaj text stavio copy-paste,jer se radi o necem kriminalnom ili iz neke anti-patije prema odredjenoj profesiji ,nego je jednostavno ovde po ko zna koji puta u zadnjih narocito 12.5 godina na delu stetni drzavni intervencionizam.Svi oni koji ce to morati da plate,moraju najpre da proizvedu nesto( ili pruze neku uslugu) pa da naplate to,pa kad pare budu imati kod sebe plate te nove zakonske izmisljotine ljudi koji ovde sve rade lose,toliko lose da zalim sto Hitler nije ziv pa da nas porobi i potera u rudnike da crknemo.Ovo sto su ovi Dinkicevi,Djelicevi,Labusovi& co. experti uradili sa privredom ove zemlje-pa to nam ni najveci dusmanin ne bi uradio.Ti imas knjigovodstvenu agenciju( pretpostavljam po nickname koji si sebi ovde dao)pa zasigurno si ucio kako se investira i reinvestira,te kako funkcionise slobodni trzisni mehanizam.Kod nas ne funkcionise iz samo jednog razloga,a to je: drzavni intervencionizam i to u bilo kojem svom obliku.Ti bi,kao neki racunovodja morao upravo navijati da se sto vise ljudi ukljucije na srpsko trziste,da otvaraju svoje radnje,da potraze svoje mesto na trzistu i tako da neko od njih placa i tvoje usluge.Ti ovim pisanjem,potpuno si na stranu stao drzave koja je kriva za ovu ekonomsku katastrofu koja nam se desila.Totalno si me razocarao,jer od nekog ko je zavrsio i bavi se ekonomskom naukom-trebao si barem precutati ovaj text.Razumem kada ovde neko pise ko je maloletan ili je slabo obrazovan-pise da mu prodje vreme,ali ti i slicni tebi,morali bi navijati za funkcionisanje slobodnog trzista,(za nas koji se bavimo proizvodnjom i nekim smo cudom i dalje likvidni),a zna se kako se dolazi do njega.Napisao si,a to sam ovde i ostavio, da te pare nece nigde iz zemlje...pa normalno da nece,ostavljene ce biti onome ko obavi tu vrstu usluga,ali te pare bi otisle za proizvodnju,pa ako se ta roba pokaze kao trazena na trzistu tada bi preduzetnik gledao da proizvede jos vise,a sa tom proizvodnjom zaposliti jos radnika.Sa novim zaposljavanjem stigle bi plate tim radnicima,a ti radnici nece te pare trositi nigde drugde nego ovde,na ovom istom trzistu na kojem funkcionisemo i bitisemo i ti i ja sa svojim porodicama.Kao krajnji rezultat povecati ce se vremenom kupovna moc,povecati ce traznja i tako napokon cuveni srpski standard.Te pare moraju biti ostavljene preduzetniku,jer ako mu naidje konkurencija,,sa cime ce da se odupre,sa cime ce da opstane?Ako zatvori radnju od svih tih nepotrebnih poreza,pa ko ce ovde ostati na trzistu?Ko ce onda pazariti kod tebe i sta?Ko ce pazariti kod mene i sta?Dakle,to tako ne ide.Daju neki novi zakon,prvo predlog pa rasprava u Skupstini i onda placajte.Pa,vec i budala vidi da nesto ne ide kako treba.Znaci,poreze treba ukidati,a one neophodne sacuvati zarad placanja usluga onih bez kojih nema funkcionisanja slobodnog zivota(zdravstvo,policija,vojska,pravosudje,vatrogasci,...)Pre neki dan sam imao jedan normalan ragovor sa nacelnikom moje trzisne inspekcije gde sam mu rekao da su stvari potpuno ovde naopacke postavljene;nije najvaznije knjigovodstvo ili potrosnja( sto tvrdi Labus-koji je inace pobegao sa javne funkcije i javne odgovornosti,pa sad iz rukava otkriva toplu vodu), najvaznija je proizvodnja.Samo me gledao i nista nije rekao.Nije rekao jer zna da ovo nije sistem koji donosi pozitivne rezultate.Proizvodnja je opterecena davanjima drzavi kojecime.Ti to jako dobro znas,ako profesionalno vodis knjige.Saberi jednoj svojoj prosecnoj musteriji davanja drzavi mesecno,pa pomnozi puta 12 i vidi da li se moze neka masina ili deo opreme kupiti za proizvodnju.
 
Ako Pera moler, ili sam direktor, ili priučena osoba na nekom kursu za knjigovodju vodi knjige, naravno da će finansijski izveštaji biti većinom neregularni.
Naravno i da će cena usluga koju oni daju, kao i neregistrovan rad, oboriti cenu profi usluga koja je ionako usled lošeg stanja u privredi niska. Slažem se da licenca ne znači ništa, ali dozvoljavajući totalno nestručnim osobama da vode knjige je degradacija struke i derektno mešanje države u jednu struku. Da li vi sami popravljate zube ili odete kod zubara? Neregularnost finansijskih izveštaja i kazne koje se nepotrebno plaćaju će itekako opteretiti privredu. Svakako da direktor treba da odgovoara i za knjige a ne knjigovodja, ali očekivati u ovoj situaciji kada ogroman broj firmi zatvara, da on plati profi računovodju kad ima za upola cene neko drugog.....e, to je nelogično jer veoma mali broj ljudi shvata koliko i šta radi knjigovodja, već samo gleda da mu cena bude što niža.
Državu bi itekako trebalo da zanima ko vodi knjige i sastavlja finansijske izveštaje jer što ima manje neregularnosti i kazni zaradjen novac ostaje u firmi. Svaka firma, bez obzira kako je registrovana, teži ka tome da novac dalje ulaže i širi se. Ovako, država će imati propale firme i odgovorne direktore.
Treba dati još oslobodjenja za ulaganje, smanjiti poreze i doprinose i naravno onaj skaradni PB1 i PB2 prepraviti na neku realnu normalu i uskladiti ga sa Zakonom o računovodstvu jer ga negira u velikoj meri te delujemo smešno pred svetom.
Smatram da velika preduzeća trebaju da imaju obaveznu reviziju, prosto zato što se radi o velikim sistemima u kojima se zaista može usled organizacione strukture i mnogo hijerarhijskih lestvica potkrasti greška, previd ili malverzacija. Srednjima ne treba jer su to firme koje se razvijaju i relativno mali sistemi. Novac koji bi dali za obaveznu reviziju mogu iskoristiti upravo za razvoj i ulaganje. Naravno, na ovo ih obavezati zakonom. Dakle, samo tako bi bili oslobodjeni tog troška. To je način da se usmere sredstva u razvoj firme a ne u džep revizorske kuće.

Ovoliki broj revizorskih kuća je samo još jedna copi/paste ino varijanta. Nagledasmo se i na grbači iznesosmo mnogo srpskih varijacija na zadate ino teme.
 
Licenciranje pre svega postoji da smanjilo broj ljudi koji mogu da rade u odredjenoj struci i povecalo im zaradu, losa strana je da bi moglo da onemoguci kvalitetnim ljudima da obavljaju licencirani posao.

Revizori su samo jos jedna pojava smanjenog poverenja u poslovnim odnosima, ali cije troskove drzava svaljuje na privredu.
Ironicno je da ce sredstvo koje drzava uvodi kako bi kontrolisala firme, usloviti da one zagaze u sivu zonu, kako bi nadoknadile troskove. :lol:
 
Moj komentar gornjeg teksta nije stajanje na nečiju stranu, jedina strana na kojoj sam ja je moja strana. Komentar je došao kao potreba da iskažem mišljenje na neki tekst u kome autor, koji slabo poznaje tematiku o kojoj piše, iskazuje poveću količinu hejta prema stvarima koje čak nisu ni istinite. Novi zakon o računovodstvu (i reviziji) se vrlo minimalno razlikuje od starog (mada nisam baš čitao u detalje) i neobično je što se sada njegovo donošenje karakteriše kao nekakav namet privredi sa sve opisima tipa "nesagledive posledice po privredu, sumorna budućnost Srbije..." i slično. Ne bih da zalazimo u filozofiju, ajde da vidimo koji su to nameti koji se zakonom o računovodstvu i reviziji nameću privredi i kakav je to državni intervencionizam po sredi preko tih zakona koji sputava srpsku privredu. Neka lepo neko napiše konkretno pa da razmotrimo. Pomenuti zakon se u vrlo sličnom obliku primenjuje već godinama i nisam primetio da predstavlja neki namet ili teret privredi osim onoliko koliko je nužno da ispuni svoju svrhu. Onda je posle priča konkretizovana time da zapravo obavezna revizija srednjih preduzeća guši privredu jer se, tobože, radi o silnim milionima koja moraju da plaćaju niko drugi nego proizvodna preduzeća. Jer ako taj zli namet ne bi postojao onda bi taj novac bio uložen u poboljšanje proizvodnje i zapošljavanje novih radnika. Dozvolite da se ne složim sa time jer su troškovi revizije u zenemarljivom promilu odgovorni za loše stanje privrede a sa druge strane smatram da je obavezna revizija itekako korisna za srednja i velika preduzeća s obzirom na javašluk sa poslovnim knjigama koji je nekako uobičajna pojava. Ne sporim da je stanje u privredi loše, da Srbiji treba više proizvodnje i izvoza, samo iznosim da zakon o računovodstvu i reviziji nema nikakve veze sa time, nije imao ni do sada, neće ni sa novim zakonom, budući da su izmene minimalne. Inače svaki zakon može da bude još bolji, ako neko ima neku dobru ideju neka je iznese, od hejtovanja se ništa ne dobija, lako je pljuvati, ajde neko da iznese neki pametan i konkretan predlog. Ako bih morao da generalizujem, rekao bih da je za loše stanje privrede u Srbiji više zaslužena loša i selektivna _primena_ zakona a ne to kakvi su zaista ti zakoni.

Da se malo osvrnem na licenciranje računovođa. Oduvek mi je bio interesantan način razmišljanja onih koji navijaju za licenciranje. Svi oni polaze od toga da su licencirane računovođe pravi experti i vrhunski profesionalci dok ovi koji nemaju licence su priučeni i neuki i svojim (ne)znanjem, koje se zasniva na nekim kursevima, degradiraju nivo cele profesije. Moram da priznam da ako se polazi od ovakvog načina razmišljanja onda zaista i ja navijam za njega. Međutim da li je baš tako? Jeste ako se gleda površno al ajde da malo zagrebemo dublje. Licenciranje je u Srbiji (tj Jugoslaviji) već postojalo i nije dalo nikakve posebne rezultate po kvalitet profesije. Iako licenca nije merilo kvaliteta, mogu da se složim da bi licenciranje donekle popravilo kvalitet profesije ali ajde da pogledamo pod kojom cenom. Ako bi postojalo licenciranje onda bi to morao neko da radi. Profesija bi dobila nekog gazdu koji bi po pricipima "majkemi" mogao da odlučuje ko će se baviti računovodstvom a ko neće. Kad se tome doda argument da se za licenciranje mora izdvojiti određena količina novca, i da se onaj ko se bavi tim licenciranjem zaraditi mnooogo novca onda to otvara najaktuelnije pitanje današnjice, na koje još niko nije uspeo da da odgovor, a to je: "kako ja da znam da će taj neko da radi u interesu profesije a ne u svom ličnom interesu?". U Srbiji se, _nažalost_ u 99% slučajeva pokazalo da svako ko dobije neku vlast koja mu omogućava da zarađuje veliki novac tu svoju vlast koristi više za sebe i svoje prijatelje nego za dobrobit svih. Nažalost ali tako je i dokle god je tako ja ne mogu da podržim licenciranje. Znači licenciranje kao ideja je dobra, verujem da bi poboljšalo kvalitet profesije (mada ne nešto nebeski) ali nažalost to nije na taj način ostvarljivo. Ko god da se bavi licenciranjem, njegova glad za novcem bi prevazišla opšti interes i time bi cela profesija izgubila, opet bi se licence delile onome ko plati, postojala bi podela na podobne i nepodobne... mislim da ljudi još sećaju kako je to bilo... pu pu, ne ponovilo se. Ako treba da izaberem da nema licenciranja ili takvo licenciranje kakvo je bilo u Jugoslaviji, onda biram da nema licenciranja. Gospodin Riws promoviše slobodno tržište, pa evo vam slobodno tržište, ja radim svoj posao a moju vrednost neka odredi tržište. Ako sam loš onda ću propasti, ako sam dobar onda ću opstati, ne vidim šta ima loše u tome. Ako se jednog dana steknu uslovi za pošteno i objaktivno licenciranje time svakako treba da rukovodi država, tj. ministarstvo, nikako privatna firma. Cena ne sme da bude motiv, dakle trebala bi da bude neka simbolična, čisto da se troškovi pokriju.
 
Naravno da licenca ne znači i kavalitet, ali priznaćeš da za licencu nije mogao svako da se prijavi. Morali su biti ispunjeni neki uslovi, da se bavi tim poslom toliko i toliko, da je uradio neki završni račun.
Kurs tek ne znači ništa. Ja o tome govorim a ne o tome da su samo licence važne. Knjigovodstvo je zanat i nemojte mi reći kolega da svako pravo iz srednje ekonomske ili sa završenim kursom u NU B.Adžija može da cele godine vodi knjige nekoj firmi i to kvalitetno i da uradi završni račun po ps-u.

Revizija je potrebna, ali da li baš svuda? I da li je ova država u situaciji da podstiče ulaganje novca ili trošenje?
Troškovi revizije jesu trošak firme i ne sporim da je taj trošak potreban odredjenim firmama, ali ovo nije vreme za trošak, o tome pričam.

Tržište....nemam ništa protiv da ono odredi cenu i kvalitet, ali ono je u nenormalnim uslovima te nije sposobno da odredi ni cenu ni kvalitet, na našu žalost.
Posla nema bili vi i ja kvalitetni ili ne. nenormalni uslovi na tržištu obaraju cenu, pa i tako niska sa nelojalnom konkurencijom samo pridodaje haosu.
Da i do sada je bilo tako, ali sada postaje baš užasavajuće i......ponižavajuće, iskrena da budem.
 
Poslednja izmena:
Ni licenca, ni trziste nece sami od sebe podici kvalitet knjigovodstvenih usluga, pre svega ce uticati na slobodu ulaza u profesiju i cenu usluga.

Kvalitet ce doci sa usloznjavanjem zahteva koje mora da ispuni knjigovodja ( ne samo prema drzavi) i kad je samom vlasniku u interesu da ispuni odredjene forme, ako ne i sustinu, kako bi dobio odredjene poslove ili investicije, ali ne od drzave, vec od ostalih ucesnika na trzistu. I kad to bude uobicajena praksa.

A to ce biti nekada, valjda.
 
Svakim danom sam sve sigurniji da oni koji su i jos uvek rade na crno bili u pravu.Znam ljude koji su nastekali gotovinu i ne dotice ih od ovoga nista a i dalje rade.Npr.mehanicar komsija, napravio ogromne garaze sa ogromnim vratima.4-5 ulaza prema ulici..udju kola zatvore se vrata i tras posao tras pare i svi zadovoljni.

To najvise i boli sto svako ko postuje drzavu i zakone ispada budala i zna da je budala i to mu otvoreno u lice kaze taj koji je ne postuje,a onda i drzava koja nije postovana pomazi tog koji je ne postuje i sve mu oprosti a tebe sto si sve radio po zakonu pljune pravo u lice.
 
Hajde da probam....

Kako će to zakon da dodatno optereti privredu i poveća neregularnost u finansijskim izveštajima? Jel može neki primer?


Zakon ne ukida MRS nego kaže da:
- Velika pravna lica primenjuju MRS
- Srednja pravna lica primenjuju MRS ili MRS za MSE
- Mala pravna lica primenjuju MRS za MSE ili nacionalne standarde
- Mikro pravna lica (to je novo) primenjuju nacionalne standarde


Pa u Srbiji je od mislim 2005 godine uvedena primena medjunarodnih standarda da bi se sada predlogom zakona ukinula primena za preko 90% pravnih lica odnosno za oko 120.000 pravnih lica i oko 240.000 preduzetnika (ne znam tacno koliko njih vodi dvojno knjigovodstvo). Znaci 8 godina su se finansijski izvestaji pripremali po MRS a sad ce se pripremati po (jos nepostojecim) nacionalnim standardima. Prvo sto gubis je uporedivost informacija za prethodnih 8 godina. Drugo, veliko pitanje je sta ce sadrzati ti nacionalni standardi? Cisto par primera domacih uredbi koje su vrlo lose po zemlju i doprinose neregularnosti finansijskih izvestaja:

1. Drzava je pre par godina donela uredbu o mogucnosti razgranicenja kursnih razlika - po kojoj je data mogucnost da se razgranice kursne razlike po ino obavezama i kreditima ciji je rok dospeca preko godinu dana. Sta to znaci? Uzmes kredit 1.000.000 evra (koji dospeva na primer u 5 sledecih godina po 200.000 evra svake godine) i knjizis ga po kursu od 100 dinara. Znaci imas obavezu od 100.000.000 dinara. Na kraju godine kurs je 115, i ti imas 15.000.000 dinara negativnih kursnih razlika koji ti naravno umanjuju rezultat. E sad primenom uredbe ti fakticki kursiras samo ono sto ti dospeva za placanje u sledecih godinu dana pa ces imati samo 3.000.000 negativnih kursnih razlika i naravno bolji ali netacan rezultat. Ova uredba je omogucila ogromnu pljacku buduci da su gospoda bizmismeni uzimali ino kredite, razgranicavali kursne razlike i iskazivali nepostojecu dobit! I zatim naravno isplacivali dobit (a para ima jer su tu od kredita) i bonuse za uspesno poslovanje a sve u svemu jednostavno crpeli supstancu firme i ostavljali je u ogromnim dugovima... Ovo po medjunarodnim standardima ne sme da se radi a vidis kako se "nacionalnim" uredbama sve moze legalizovati!

2. MRS zahtevaju da se vrsi rezervisanje troskova otpremnina. Znaci imas kalkulaciju za svakog radnika koliko bi mu trebalo isplatiti otpremninu da ga otpustis ove godine. I ta rezervisanja bi po medjunarodnim standardima trebalo da se priznaju kao troskovi tokom svake godine kako bi se ravnomerno rasporedili. Medjutim nasi drzavni cinovnici su bili mudriji pa su rekli "NE, jer boze moj bice slabiji rezultat firme pa od cega da mi naplacujemo porez?". I tako se opet dolazi do fingiranog rezultata a sa druge strane svi troskovi za otpremnine ce se (naravno u slucaju da dodje do toga) sruciti u jednu poslovnu godinu!

3. O primerima fer vrednovanja imovine preduzeca i igrarije koje su su sprovodile preko takozvanih Misljenja ministarstva ne vredi ni pricati - pogledaj samo novine i kako su se vrednovale kojestarije (3 miliona evra za onu Kenetovu kucu u Obrenovcu) ili bankarske hipoteke na bezvrednu imovinu koja nije procenjivana po fer (trzisnoj) vrednosti vec po fiktivnim nabavnim vrednostima (to ti je ono hajd upisi da sam ti platio 300.000 evra za poljski WC). A vidis sve to medjunarodni standardi lepo i jasno regulisu...

Sto se tice dodatnih nameta, ima ih i to dosta ali samo to nece da se kaze....
Evo samo nekih:
1. Razdvajanje jednog na dva zakona = formiras odmah i dva umesto jednog tela - znaci imacemo Komisiju za racunovodstvo i neki Odbor za nadzor. Nekih 14 ljudi umesto dosadasnjih 7. I sad da oprezno kazemo da je to 14.000 evra mesecno za njihove naknade pa dignemo na 23.000 evra bruto pa pomnozimo sa 12 = 285.000 evrica godisnje. Dodaj jos toliko za rad administrativnih sluzbi koji ce da im "pomazu", prekovremeni rad, putovanja, dnevnice i slicno i dodjemo do zdravih 500.000 evrica. A to su pare iz budzeta odnosno pare iz privrede.

2. Izradom nacinalnih standarda, pravilnika, kontnog okvira i kojecega ce se baviti radne grupe eksperata - tu mozes komotno da dodas jos 500.000 evra troskova. I nemoj da te zavara prica da ce to raditi ljudi iz Ministarstva - dobro je poznato da se cak i zaposlenima u Ministarstvu odvojeno placa rad u radnim grupama, komisijama i slicno...

3. Poreska uprava bi trebalo da kontrolise finansijske izvestaje???? Posao koji poreski inspektori nikad nisu radili. Znaci obuka kadrova, verovatno kod nekog "burazerskog" eksperta za obuke. Cena? Onako odokativno da kazemo da ce biti minimum 500 evrica po inspektoru. Ima oko 180 filijala Poreske uprave hajde neka posalju po 50 ljudi u proseku = 4.500.000 evra. Odakle pare? Aha iz budzeta! E da, verovatno ce morati da se zaposli jos neka hiljada inspektora pa slobodno da poduplamo cifru = 9.000.000 evra! A zaboravismo da ce morati da se obuce i za MRS i za MRS za MSE i za nacionalne standarde.... Ovi iz "burazerskog" centra za obuku vec trljaju ruke... dodje cifra na lepih 18.000.000 evra.

4. Finansijski izvestaji se za statisticke potrebe podnose do kraja februara a kompletan set do juna... u najavi znaci i dve takse APR-u za podnosenje izvestaja....desetak evrica ali puta par stotina hiljada pravnih lica

5. Sto se tice troskova za firme, pa eto moracemo da kupimo novi kontni okvir (100 evrica), prilagodimo softver (kako ko koga odere ali hajde neka bude 300-500 evra), pa mozda i da odemo na neku obuku (500 evra), pretplatimo se na jos neki casopis (500 evra) ili zatrazimo neko misljenje ministarstva (100 evrica). Znaci bez minimum hiljadarke nece proci. Pa na to dodaj jos i vreme utroseno na obuku - odnosno neproduktivno vreme za koje ce neko da plati, poslodavac ili klijenti ili sam knjigovodja (manji prihodi). Pa onda pomisli da ti firma predje iz jedne kategorije u drugu pa moras sa nacionalnih da predjes na MRS, pa se posle dve godine vrati pa placaj sve opet ispocetka. A pritom knjigovodja zbog neuporedivosti mora da pravi uporedne podatke po razlicitim standardima - i to kosta, poslodavca, klijenta ili samog racunovodju. Pa zamisli muku kad pravis konsolidovani izvestaj a maticna firma veliko pravno lice (znaci primenjuje MRS), jedno zavisno malo pravno lice (znaci MRS za MSE) a jedno zavisno mikro preduzece (znaci nacionalni standardi)... divota! Koliko utrosenih sati pa puta satnica i opet udri po dzepu.... Pa kad dohvate banke da naplacuju "troskove obrade finansijskih izvestaja za potrebe kredita" jer "finansijski izvestaji nisu po MRS" ili da te pegla potencijalni ino partner oko prebacivanja izvestaja na standarde ili te pita a "zasto finansijski izvestaji za prethodnih 8 godina nisu uporedivi"... troskovi? prava sitnica....
 
Poslednja izmena:

Back
Top