DraGo70
Iskusan
- Poruka
- 6.561
Evo još malo materijala koji govori o tome kako je u drugim gradovima sveta:
Svet
Gradovi u kojima se lepo i sigurno živi
Cirih najlepši za život
Autor: DC/DM | 15.06.2008 - 00:02
Cirih najlepši za život
Vodeća svetska konsultantska agencija u oblasti investiranja „Merser“ napravila je za svoje klijente rang-listu prestonica i većih gradova, s obzirom na kvalitet i bezbednost života u njima. Na obe liste prednjače evropski gradovi, pri čemu prvo mesto po kvalitetu života zauzima Cirih, kao i prošle godine, a po ličnoj i opštoj bezbednosti i poštovanju zakona prvi je Luksemburg. Južnoamerički i afrički gradovi u principu su rangirani loše. Poslednje, 215. mesto na obe tabele zauzeo je Bagdad.
„Merserova“ studija koja je poslužila kao osnova za izradu rang-liste gradova, kada je reč o kvalitetu života u njima, zasniva se na proceni 39 faktora kvaliteta života. Ovi faktori grupisani su u sledeće kategorije: politička i društvena situacija (politička stabilnost, zločin, sprovođenje zakona), ekonomska situacija (propisi o deviznoj razmeni, bankarske usluge, itd), društveno-kulturna klima (cenzura, ograničenja ličnih sloboda, itd), zdravstvo i sanitarni uslovi (medicinske usluge i snabdevanje, zarazne bolesti, kanalizacija, odlaganje smeća, zagađenost vazduha), škole i obrazovanje (nivo i pristupačnost međunarodnih škola i sl), javne usluge i javni saobraćaj (struja, voda, javni prevoz, gužve u saobraćaju). Zatim sledi zabava (restorani, pozorišta, bioskopi, sport i razonoda), roba široke potrošnje (ponuda hrane, potrošnih dobara, automobila, itd.), stanovanje (stambeni smeštaj, iznajmljivanje, nameštaj, održavanje) i prirodna sredina (klima, prirodne katastrofe).
Rangiranje je izvršeno na osnovu zbira osvojenih poena, poređenjem gradova sa Njujorkom koji je dobio indeksni zbir od 100 poena, pri čemu je recimo Cirih, kao najbolji, osvojio 108, a Bagdad samo 13,5 indeksnih poena. Odmah za Cirihom na listi se nalaze Beč i Ženeva, koji dele drugo mesto, a zatim sledi kanadski grad Vankuver i novozelandski grad Ouklend. Slede Diseldorf, Minhen, Frankfurt, Bern i Sidnej.
Studija i rang-lista su prvenstveno namenjeni vladama i velikim kompanijama i trebalo bi da im pomognu prilikom raspoređivanja zaposlenih na zadacima u inostranstvu.
Drugi deo studije pozabavio se rangiranjem gradova s obzirom na ličnu bezbednost, pri čemu su glavni kriterijumi bili unutrašnja stabilnost zemlje, stopa kriminala, efikasnost u održavanju reda i zakona, i odnosi sa drugim zemljama.
Kao što smo već rekli, ovde je prvo mesto zauzeo Luksemburg, a za njim slede Bern, Ženeva, Helsinki i Cirih, svi na drugom mestu. Visoko su rangirani i kanadski gradovi Vankuver (4.), Otava, Toronto i Montreal, dok su u SAD najbolje prošli Honolulu (28) i San Francisko (29).
Njujork je u ovom rangiranju zauzeo tek 49. mesto. Zemlje sa najviše gradova dobro plasiranih na obe liste su Švajcarska i Nemačka, a među istočnoevropskim gradovima nabolje su rangirani Prag (71. mesto po kvalitetu života, 45. po bezbednosti), Budimpešta, Viljnus i Ljubljana (82. mesto po kvalitetu života, 34. po bezbednosti).
Ni jedan srpski grad po „Merserovom“ sistemu rangiranja nije se kotirao iznad 50. mesta, na bilo kojoj od dve liste. Ni gradovi u zemljama u našem okruženju nisu zauzeli bolja mesta.
Svet
Gradovi u kojima se lepo i sigurno živi
Cirih najlepši za život
Autor: DC/DM | 15.06.2008 - 00:02
Cirih najlepši za život
Vodeća svetska konsultantska agencija u oblasti investiranja „Merser“ napravila je za svoje klijente rang-listu prestonica i većih gradova, s obzirom na kvalitet i bezbednost života u njima. Na obe liste prednjače evropski gradovi, pri čemu prvo mesto po kvalitetu života zauzima Cirih, kao i prošle godine, a po ličnoj i opštoj bezbednosti i poštovanju zakona prvi je Luksemburg. Južnoamerički i afrički gradovi u principu su rangirani loše. Poslednje, 215. mesto na obe tabele zauzeo je Bagdad.
„Merserova“ studija koja je poslužila kao osnova za izradu rang-liste gradova, kada je reč o kvalitetu života u njima, zasniva se na proceni 39 faktora kvaliteta života. Ovi faktori grupisani su u sledeće kategorije: politička i društvena situacija (politička stabilnost, zločin, sprovođenje zakona), ekonomska situacija (propisi o deviznoj razmeni, bankarske usluge, itd), društveno-kulturna klima (cenzura, ograničenja ličnih sloboda, itd), zdravstvo i sanitarni uslovi (medicinske usluge i snabdevanje, zarazne bolesti, kanalizacija, odlaganje smeća, zagađenost vazduha), škole i obrazovanje (nivo i pristupačnost međunarodnih škola i sl), javne usluge i javni saobraćaj (struja, voda, javni prevoz, gužve u saobraćaju). Zatim sledi zabava (restorani, pozorišta, bioskopi, sport i razonoda), roba široke potrošnje (ponuda hrane, potrošnih dobara, automobila, itd.), stanovanje (stambeni smeštaj, iznajmljivanje, nameštaj, održavanje) i prirodna sredina (klima, prirodne katastrofe).
Rangiranje je izvršeno na osnovu zbira osvojenih poena, poređenjem gradova sa Njujorkom koji je dobio indeksni zbir od 100 poena, pri čemu je recimo Cirih, kao najbolji, osvojio 108, a Bagdad samo 13,5 indeksnih poena. Odmah za Cirihom na listi se nalaze Beč i Ženeva, koji dele drugo mesto, a zatim sledi kanadski grad Vankuver i novozelandski grad Ouklend. Slede Diseldorf, Minhen, Frankfurt, Bern i Sidnej.
Studija i rang-lista su prvenstveno namenjeni vladama i velikim kompanijama i trebalo bi da im pomognu prilikom raspoređivanja zaposlenih na zadacima u inostranstvu.
Drugi deo studije pozabavio se rangiranjem gradova s obzirom na ličnu bezbednost, pri čemu su glavni kriterijumi bili unutrašnja stabilnost zemlje, stopa kriminala, efikasnost u održavanju reda i zakona, i odnosi sa drugim zemljama.
Kao što smo već rekli, ovde je prvo mesto zauzeo Luksemburg, a za njim slede Bern, Ženeva, Helsinki i Cirih, svi na drugom mestu. Visoko su rangirani i kanadski gradovi Vankuver (4.), Otava, Toronto i Montreal, dok su u SAD najbolje prošli Honolulu (28) i San Francisko (29).
Njujork je u ovom rangiranju zauzeo tek 49. mesto. Zemlje sa najviše gradova dobro plasiranih na obe liste su Švajcarska i Nemačka, a među istočnoevropskim gradovima nabolje su rangirani Prag (71. mesto po kvalitetu života, 45. po bezbednosti), Budimpešta, Viljnus i Ljubljana (82. mesto po kvalitetu života, 34. po bezbednosti).
Ni jedan srpski grad po „Merserovom“ sistemu rangiranja nije se kotirao iznad 50. mesta, na bilo kojoj od dve liste. Ni gradovi u zemljama u našem okruženju nisu zauzeli bolja mesta.