Njemačka traži sankcije protiv zvaničnika Srpske

1643869839697.png

AMBASADOR NIZOZEMSKE O SANKCIJAMA: "Naš Parlament je prihvatio prijedlog da se zatraži pokretanje ove teme u Briselu!"


Gost u današnjem programu Federalne televizije bio je Jan Waltmans, ambasador Nizozemske u BiH

1643869806722.png

Prije 10h

Kaže da mu je bila želja da dođe i radi u BiH.

"To je prelijepa zemlja. Meni je Sarajevo divan grad, ostatak zemlje mi je čaroban. Svi znamo da se vaša zemlja suočava sa dosta izazova. S jedne strane to naš rad čini zanimljivim, ali imam i ja naravno stvari koje me brinu. Nema napretka u nekim oblastima."

Navodi da je prije BiH radio u Afganistanu, Iraku i Libanu.

"Vrlo izazovne zemlje, profesionalno vrlo zanimljive i naravno zemlje koje su doživjele rat, građanski rat i dosta problema koji postoje i u BiH. Mislim da će gledaoci razumjeti da su zemlje poput Afganistana i Iraka ipak izazovnije u dosta toga. Decenijama nasilje tamo traje tako da te zemlje ne mogu da se porede sa BiH. U Libanu su stvari malo drugačije. Dosta izazova koje vidimo ovdje uz grupe različitih vjera, etničke pripadnosti, korupcija, utjecaj zemalja u regiji, izuzetna nezaposlenost, to su izazovi koji se mogu porediti s vašom zemljom."

Na pitanje zašto je BiH važna Nizozemskoj odgovara: "U isto vrijeme tu postoje i prilike i izazovi. Nizozemska bi rado da vidi vašu zemlju u EU u budućnosti. Da se to učini dosta se reformi mora provesti i tu ja vidim dosta izazova. I to nije tajna. Mislim da mnogi znaju da neki koraci moraju da se poduzmu da se tim putem pristupanja EU krene."

O prirotietima u BiH Waltmans kaže da su to da promovira mir i stabilnost, da se bori protiv govora mržnje, zapaljive retorike, da pokuša promovirati to da ljudi žive zajedno, u miru, da jedni druge poštuju i da sarađuju.

"Drugo, put ka EU. BiH pripada EU, ali to ne može biti jednostrana odluka. Mi smo se zajedno dogovorili da neke reforme moraju da se obave i mi pokušavamo da promoviramo to da vaši lideri poduzmu prave korake u tom smjeru. Naravno, kao ambasada pokušavamo promovirati i ekonomski razvoj i to su neki od prioriteta koje imamo u našim odnosima s vašom zemljom."


Veoma sam zabrinut koracima koji su poduzeti


Ističe da je veoma zabrinut koracima koji su poduzeti, a koji su protiv Ustava BiH.

"Koji ne promoviraju integritet i suverenitet vaše zemlje. Spomenuo sam već zapaljivu retoriku, jači fokus na ono što ljude razlikuje, a ne na ono što ih ujedinjuje. To je jedan od ozbiljnih problema koje vidim u trenutnoj situaciji."
Naglašava da u proteklih nekoliko mjeseci vidimo šta se dešava u procesu donošenja odluka u NSRS-u i uloga koju igra Dodik.
"Očigledno je da neke od odluka i neki od koraka nisu ustavni tako da tu postoji odgovornost. To je prva stvar. Drugo, ako pogledamo razvoj zemlje, formulacija i implementacija nekih politika, borba protiv korupcije, organizacija izbornog sistema na takav način da bude transparentan, da ljudi zaista imaju povjerenje, da se njihov glas računa, to je još šira odgovornost. Ljudi znaju ko ovom zemljom godinama upravlja, šta su ostvarili, koji su rezultati. Da li se o tim pitanjima otvoreno razgovara? Znači postoji zajednička odgovornost."

O zaključcima NSRS-a i politici Milorada Dodika Waltmans kaže da je očigledno da koraci koji su poduzeti i odluke koje su najavljene, "o njima treba razgovarati u državnim institucijama. Jednostrane odluke koje donosi Skupština u Banjoj Luci i odluke koje donosi Vlada gospodina Dodika, to je neustavno. I to je trebalo drugačije uraditi, ako neko želi o tome da razgovara u državnim institucijama. I onda je na političarima, na članovima Parlamenta, na političarima u ovoj zemlji da odluče da li će podržati određene prijedloge ili ne. Tako bi to trebalo da bude u bilo kojoj demokratiji."

Kada je riječ o sankcijama ističe: "Naš Parlament je prihvatio prijedlog koji je jedna stranka pokrenula, da se traži od našeg ministra vanjskih poslova da se ova tema pokrene u Briselu s kolegama iz EU. I on je to učinio. Mi slijedimo korake koje EU poduzima po tom pitanju, tu ne djelujemo bilateralno. U nekim posljedicama ponašanja koje smatramo neprihvatljivim EU ima set alata, odnosno mjera koje može poduzeti. Sankcije, pojedinačne sankcije, to je jedan dio tih alata. Finansijske posljedice recimo, zamrzavanje ili ograničavanje podrške koja dolazi iz EU, a to je značajna podrška. To je još jedna mogućnost. Tako da te moguće posljedice se razmatraju u Briselu, to rade sve zemlje EU, i vidjećemo kakav će ishod tih razgovora biti. Mi smo došli do zaključaka na sastancima i u Briselu, što znači da i drugi partneri u EU moraju da se usaglase s tim koracima koji će se poduzimati. To znači da nam treba podrška drugim država članica, što nije uvijek lako, ali tako funkcionira EU i tako i mi pokušavamo da sarađujemo, demokratski."


Razgovori se moraju voditi u državnim institucijama

Waltmans ističe da je rješenje u tome da se razgovori moraju voditi u državnim institucijama.

"Tu treba da se vodi otvoren razgovor i da se slaže ili ne slaže o nekim stvarima. Drugo, da se služi građanima zemlje na najbolji mogući način. Fokus ne treba da bude o tome šta ljude dijeli već šta ih ujedinjuje i kako ljudi u BiH da imaju bolju budućnost, kako da se izbjegne da 50.000 građana svake godine ode. Ako se to nastavi za 20-30 godina ćete imati jako malo stanovništvo, stanovništvo koje će stariti. Prema tome, razgovarati o stvarnim pitanjima, bitnim za ljude, pokazati im da se odluke donose. To je, prema mom mišljenju, vrlo bitan korak u pokušaju rješavanja podjela koje trenutno postoje."
Navodi da je za njega ne prihvatljivo da Zakon o zabrani negiranja genocida bude razlog za blokadu državnih institucija.

"To je jednostavno neprihvatljivo. Da li su izmjene zakona za njih razlog ili ne, to je neko drugo pitanje, ali mora se raditi unutar Ustava, mora se razgovarati o problemima na nivou državnih institucija. Nema izgovora za to. Tako je zemlja uspostavljena, tako stvari trebaju da se rješavaju. U idealnim okolnostima razgovori o reformama, uključujući reformu Izbornog zakona, trebaju da se odvijaju u vašem Parlamentu, u institucijama. EU, SAD, partneri vaše zemlje pokušavaju da pomognu, pokušavaju da vide kako neka mjesta kočenja mogu da se pokrenu, ali u konačnici odgovornost je predstavnika naroda BiH da pronađu rješenje. Mi kao partneri BiH pkušavamo pomoći, podržati i osigurati da vaš izborni sistem ne bude diskriminatoran prema bilo kome, da bude što transparentniji tako da ljudi mogu da odlučuju ko žele da ih predstavlja."

Pojašnjava da EU ima 27 članica i da, u suštini, jesu ujedinjeni.

"14 ključnih prioriteta, mišljenje Evropske unije o BiH, to su prihvatile sve države članice. Vrijednosti EU prihvataju sve države članice. Ali kad imate 27 partnera u jednoj ekipi, to ne znači da se svih 27 uvijek slaže o svemu. Prema tome, s jedne strane kao početna tačka mi jesmo jedinstveni, ali operativno to zavisi od trenutka, od situacije. Može biti razmimoilaženja u mišljenju i o tome se razgovara."

Narodu Bosne i Hercegovine je stalo do EU

O konstatacijama da je za situaciju u BiH dijelom odgovorna i EU, Waltmans kaže: "Na sve se može gledati kritički, ali polazišna tačka je da promjena mora doći iz BiH. EU je vrlo predana BiH i dosta je podrške dala. Toliko partnerstava ima, toliko se čini i preko Agencije u Briselu i pojedinačnih zemalja članica. Ja se potpuno slažem, može biti grešaka, može se kritički gledati i učinak EU i država članica, ali mislim da je previše jednostavno smjestiti odgovornost na EU za probleme koji postoje u vašoj zemlji. Mi smo spremni da vas podržavamo, ali dozvolite da vaša vlast počne da se formira. Ne za nas već za sopstvene građane. I svi bismo bili vrlo sretni da vidimo da taj proces zaista krene i da nas to dovede do kontinuirane podrške EU."
Smatra da je narodu Bosne i Hercegovine stalo do EU.

"Oni koji odlaze uglavnom idu u Njemačku, Nizozemsku, Austriju, srednjeevropske i zapadnoevropske zemlje. Ne odlaze oni da idu u Moskvu, ne idu čak ni u Beograd. Prema tome, većini građana je budućnost u EU. Čini se da ljudi to zaista žele. Ali nije na meni da govorim u ime vaših političara. Oni moraju da objasne svojim građanima šta su to ostvarili, kakvi su im prioriteti i onda je na građanima da odluče jesu li time zadovoljni ili ne."
Kaže da bi u Nizozemskoj zvonio alarm na uzbunu da ovoliki broj mladih ljudi napušta zemlju.

Očekujemo i nadamo se da će biti održani izbori

Navodi da je imao priliku da upozna Christiana Schmidta.

"Moj je dojam da je gospodin Schmidt vrlo predan svom poslu. On je neko ko svako pitanje detaljno analizira i razmatra kako on može imati ulogu u napretku. Institucija visokog predstavnika, prema našem mišljenju, još uvijek je itekako relevantna. To je proizašlo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stvari koje su tad dogovarane, ni to još nije ostvareno, tako da OHR itekako još ima ulogu i Nizozemska kao zemlja članica PIC-a podržava njegovu aktivnu ulogu."
 

Pogledajte prilog 1052306

Njemačka traži sankcije protiv zvaničnika Srpske


"Ako se usaglasimo, na prvom mestu te liste će biti ime Milorada Dodika", rekao je za RSE jedan visoki zvaničnik EU.

res_1637165507_njemacka-trazi-sankcije-protiv-zvanicnika-srpske.jpg




Браво Нјемаћка! Тако треба!
A Mladić je heroj kao i Karadžić. Plavšić uživa u Beogradu evo ima 90 godina.
Dodik zajebava ceo svet a vas urniše. Još mu dudlaju i ustaše.

Pa stvarno loše vreme za vas paćenike.

Pogledajte prilog 1096183

AMBASADOR NIZOZEMSKE O SANKCIJAMA: "Naš Parlament je prihvatio prijedlog da se zatraži pokretanje ove teme u Briselu!"


Gost u današnjem programu Federalne televizije bio je Jan Waltmans, ambasador Nizozemske u BiH

Pogledajte prilog 1096182

Prije 10h

Kaže da mu je bila želja da dođe i radi u BiH.

"To je prelijepa zemlja. Meni je Sarajevo divan grad, ostatak zemlje mi je čaroban. Svi znamo da se vaša zemlja suočava sa dosta izazova. S jedne strane to naš rad čini zanimljivim, ali imam i ja naravno stvari koje me brinu. Nema napretka u nekim oblastima."

Navodi da je prije BiH radio u Afganistanu, Iraku i Libanu.

"Vrlo izazovne zemlje, profesionalno vrlo zanimljive i naravno zemlje koje su doživjele rat, građanski rat i dosta problema koji postoje i u BiH. Mislim da će gledaoci razumjeti da su zemlje poput Afganistana i Iraka ipak izazovnije u dosta toga. Decenijama nasilje tamo traje tako da te zemlje ne mogu da se porede sa BiH. U Libanu su stvari malo drugačije. Dosta izazova koje vidimo ovdje uz grupe različitih vjera, etničke pripadnosti, korupcija, utjecaj zemalja u regiji, izuzetna nezaposlenost, to su izazovi koji se mogu porediti s vašom zemljom."

Na pitanje zašto je BiH važna Nizozemskoj odgovara: "U isto vrijeme tu postoje i prilike i izazovi. Nizozemska bi rado da vidi vašu zemlju u EU u budućnosti. Da se to učini dosta se reformi mora provesti i tu ja vidim dosta izazova. I to nije tajna. Mislim da mnogi znaju da neki koraci moraju da se poduzmu da se tim putem pristupanja EU krene."

O prirotietima u BiH Waltmans kaže da su to da promovira mir i stabilnost, da se bori protiv govora mržnje, zapaljive retorike, da pokuša promovirati to da ljudi žive zajedno, u miru, da jedni druge poštuju i da sarađuju.

"Drugo, put ka EU. BiH pripada EU, ali to ne može biti jednostrana odluka. Mi smo se zajedno dogovorili da neke reforme moraju da se obave i mi pokušavamo da promoviramo to da vaši lideri poduzmu prave korake u tom smjeru. Naravno, kao ambasada pokušavamo promovirati i ekonomski razvoj i to su neki od prioriteta koje imamo u našim odnosima s vašom zemljom."


Veoma sam zabrinut koracima koji su poduzeti

Ističe da je veoma zabrinut koracima koji su poduzeti, a koji su protiv Ustava BiH.

"Koji ne promoviraju integritet i suverenitet vaše zemlje. Spomenuo sam već zapaljivu retoriku, jači fokus na ono što ljude razlikuje, a ne na ono što ih ujedinjuje. To je jedan od ozbiljnih problema koje vidim u trenutnoj situaciji."
Naglašava da u proteklih nekoliko mjeseci vidimo šta se dešava u procesu donošenja odluka u NSRS-u i uloga koju igra Dodik.
"Očigledno je da neke od odluka i neki od koraka nisu ustavni tako da tu postoji odgovornost. To je prva stvar. Drugo, ako pogledamo razvoj zemlje, formulacija i implementacija nekih politika, borba protiv korupcije, organizacija izbornog sistema na takav način da bude transparentan, da ljudi zaista imaju povjerenje, da se njihov glas računa, to je još šira odgovornost. Ljudi znaju ko ovom zemljom godinama upravlja, šta su ostvarili, koji su rezultati. Da li se o tim pitanjima otvoreno razgovara? Znači postoji zajednička odgovornost."

O zaključcima NSRS-a i politici Milorada Dodika Waltmans kaže da je očigledno da koraci koji su poduzeti i odluke koje su najavljene, "o njima treba razgovarati u državnim institucijama. Jednostrane odluke koje donosi Skupština u Banjoj Luci i odluke koje donosi Vlada gospodina Dodika, to je neustavno. I to je trebalo drugačije uraditi, ako neko želi o tome da razgovara u državnim institucijama. I onda je na političarima, na članovima Parlamenta, na političarima u ovoj zemlji da odluče da li će podržati određene prijedloge ili ne. Tako bi to trebalo da bude u bilo kojoj demokratiji."

Kada je riječ o sankcijama ističe: "Naš Parlament je prihvatio prijedlog koji je jedna stranka pokrenula, da se traži od našeg ministra vanjskih poslova da se ova tema pokrene u Briselu s kolegama iz EU. I on je to učinio. Mi slijedimo korake koje EU poduzima po tom pitanju, tu ne djelujemo bilateralno. U nekim posljedicama ponašanja koje smatramo neprihvatljivim EU ima set alata, odnosno mjera koje može poduzeti. Sankcije, pojedinačne sankcije, to je jedan dio tih alata. Finansijske posljedice recimo, zamrzavanje ili ograničavanje podrške koja dolazi iz EU, a to je značajna podrška. To je još jedna mogućnost. Tako da te moguće posljedice se razmatraju u Briselu, to rade sve zemlje EU, i vidjećemo kakav će ishod tih razgovora biti. Mi smo došli do zaključaka na sastancima i u Briselu, što znači da i drugi partneri u EU moraju da se usaglase s tim koracima koji će se poduzimati. To znači da nam treba podrška drugim država članica, što nije uvijek lako, ali tako funkcionira EU i tako i mi pokušavamo da sarađujemo, demokratski."



Razgovori se moraju voditi u državnim institucijama

Waltmans ističe da je rješenje u tome da se razgovori moraju voditi u državnim institucijama.

"Tu treba da se vodi otvoren razgovor i da se slaže ili ne slaže o nekim stvarima. Drugo, da se služi građanima zemlje na najbolji mogući način. Fokus ne treba da bude o tome šta ljude dijeli već šta ih ujedinjuje i kako ljudi u BiH da imaju bolju budućnost, kako da se izbjegne da 50.000 građana svake godine ode. Ako se to nastavi za 20-30 godina ćete imati jako malo stanovništvo, stanovništvo koje će stariti. Prema tome, razgovarati o stvarnim pitanjima, bitnim za ljude, pokazati im da se odluke donose. To je, prema mom mišljenju, vrlo bitan korak u pokušaju rješavanja podjela koje trenutno postoje."
Navodi da je za njega ne prihvatljivo da Zakon o zabrani negiranja genocida bude razlog za blokadu državnih institucija.

"To je jednostavno neprihvatljivo. Da li su izmjene zakona za njih razlog ili ne, to je neko drugo pitanje, ali mora se raditi unutar Ustava, mora se razgovarati o problemima na nivou državnih institucija. Nema izgovora za to. Tako je zemlja uspostavljena, tako stvari trebaju da se rješavaju. U idealnim okolnostima razgovori o reformama, uključujući reformu Izbornog zakona, trebaju da se odvijaju u vašem Parlamentu, u institucijama. EU, SAD, partneri vaše zemlje pokušavaju da pomognu, pokušavaju da vide kako neka mjesta kočenja mogu da se pokrenu, ali u konačnici odgovornost je predstavnika naroda BiH da pronađu rješenje. Mi kao partneri BiH pkušavamo pomoći, podržati i osigurati da vaš izborni sistem ne bude diskriminatoran prema bilo kome, da bude što transparentniji tako da ljudi mogu da odlučuju ko žele da ih predstavlja."

Pojašnjava da EU ima 27 članica i da, u suštini, jesu ujedinjeni.

"14 ključnih prioriteta, mišljenje Evropske unije o BiH, to su prihvatile sve države članice. Vrijednosti EU prihvataju sve države članice. Ali kad imate 27 partnera u jednoj ekipi, to ne znači da se svih 27 uvijek slaže o svemu. Prema tome, s jedne strane kao početna tačka mi jesmo jedinstveni, ali operativno to zavisi od trenutka, od situacije. Može biti razmimoilaženja u mišljenju i o tome se razgovara."


Narodu Bosne i Hercegovine je stalo do EU

O konstatacijama da je za situaciju u BiH dijelom odgovorna i EU, Waltmans kaže: "Na sve se može gledati kritički, ali polazišna tačka je da promjena mora doći iz BiH. EU je vrlo predana BiH i dosta je podrške dala. Toliko partnerstava ima, toliko se čini i preko Agencije u Briselu i pojedinačnih zemalja članica. Ja se potpuno slažem, može biti grešaka, može se kritički gledati i učinak EU i država članica, ali mislim da je previše jednostavno smjestiti odgovornost na EU za probleme koji postoje u vašoj zemlji. Mi smo spremni da vas podržavamo, ali dozvolite da vaša vlast počne da se formira. Ne za nas već za sopstvene građane. I svi bismo bili vrlo sretni da vidimo da taj proces zaista krene i da nas to dovede do kontinuirane podrške EU."
Smatra da je narodu Bosne i Hercegovine stalo do EU.

"Oni koji odlaze uglavnom idu u Njemačku, Nizozemsku, Austriju, srednjeevropske i zapadnoevropske zemlje. Ne odlaze oni da idu u Moskvu, ne idu čak ni u Beograd. Prema tome, većini građana je budućnost u EU. Čini se da ljudi to zaista žele. Ali nije na meni da govorim u ime vaših političara. Oni moraju da objasne svojim građanima šta su to ostvarili, kakvi su im prioriteti i onda je na građanima da odluče jesu li time zadovoljni ili ne."
Kaže da bi u Nizozemskoj zvonio alarm na uzbunu da ovoliki broj mladih ljudi napušta zemlju.

Očekujemo i nadamo se da će biti održani izbori

Navodi da je imao priliku da upozna Christiana Schmidta.

"Moj je dojam da je gospodin Schmidt vrlo predan svom poslu. On je neko ko svako pitanje detaljno analizira i razmatra kako on može imati ulogu u napretku. Institucija visokog predstavnika, prema našem mišljenju, još uvijek je itekako relevantna. To je proizašlo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stvari koje su tad dogovarane, ni to još nije ostvareno, tako da OHR itekako još ima ulogu i Nizozemska kao zemlja članica PIC-a podržava njegovu aktivnu ulogu."
Od tog Šmita će da se najedete leba, al kad odete u Nemačku na bauštel. Ahahahaha. A ti Holanđani su se i pomerili da vas Mladić odere ahahahaha.
 
1644795319247.png




Blumberg: EU pripremila niz sankcija za režim Milorada Dodika



Milorad Dodik, Foto: EPA-EFE



Cafe del Montenegro 14/02/2022


Evropska diplomatska služba (EEAS) pripremila je cijeli niz sankcija, koje bi trebale da budu uvedene režimu Milorada Dodika, objavio je američki list Blumberg.

Na sastanku 21. februara, ministri spoljnih poslova tog bloka, okupljeni u Savjetu za spoljne poslove (FAC), raspravljaće o tome, navodi se u tekstu Blumberga, koji je prenio portal Politički.ba.

Dodaje se da je takve poteze najavio i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel, reagujući prije dva dana na odluke Skupštine Republike Srpske da se krene i u formiranje vlastitog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS).

“Služba EU za spoljne poslove postavila je niz opcija, uključujući restriktivne mjere, o kojima će ministri spoljnih poslova EU razgovarati na sastanku u Briselu kasnije ovog mjeseca, prema ljudima koji su upoznati s tim pitanjem i dokumentima u koje je Blumberg imao uvid”, navodi američki list.

Razgovori, prenosi se dalje, “dolaze u trenutku kada je režim bosanskih Srba preduzeo korake ka otcjepljenju od ostatka etnički fragmentirane zemlje, ignorišući prošlomjesečnu odluku SAD da uvedu sankcije Miloradu Dodiku, koji je već dugi niz godina na vlasti”.

“U jednom dokumentu, EU je sugerisala da bi trebalo razmotriti restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ako Republika Srpska, sa Dodikom na čelu, jednostrano preuzme nadležnosti od zajedničke države ili na drugi način preduzme radnje koje ugrožavaju državu”, piše Blumberg.

Sankcije bi se, međutim, trebale smatrati posljednjom mjerom ako druge mogućnosti za okončanje krize ne uspiju, jer bi mjere mogle dovesti do opasnosti da izbace iz kolosjeka put BiH prema EU, navodi se u dokumentu.

Na sastanku ambasadora EU u petak, na kojem se razgovaralo o listi kazni, nekoliko zemalja, uključujući i Njemačku, zatražilo je da mjere protiv Dodika budu kombinovane, navode upućeni, a stoji u tekstu.

Drugi, poput Mađarske, tvrdili su da bi sankcije bile kontraproduktivne, navodi list.

U tekstu se podsjeća da je Dodik, saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ranije ove sedmice inicirao nacrt zakona, kojim bi se stvorio pravosudni sistem odvojen od ostatka zemlje.

Taj potez uslijedio je posle niza mjera koje je usvojila Skupština Republike Srpske u decembru, s ciljem prekidanja bezbjednosnih, administrativnih i vojnih veza sa ostatkom Bosne i Hercegovine.

Glasanje je predviđalo da će akti stupiti na snagu u roku od šest mjeseci, što će vlastima dati vremena da se pripreme.

U tekstu se navodi i da su “napori bosanskih Srba ka većoj nezavisnosti povećali tenzije između dvije grupe u drugoj polovini zemlje, poznatoj kao bošnjačko-hrvatska federacija”.

“Hrvati su tražili reformu izbornog zakona, žaleći se da su njihovi predstavnici stalno preglasani bošnjačkim glasovima u tročlanom Predsedništvu zemlje”, stoji u tekstu.

EU je upozorila da su mogući bezbjednosni incidenti ako Republika Srpska nastavi sa “najgorim scenarijem” napora za otcjepljenje.

Kao odgovor na aktuelnu krizu, ambasadori su obaviješteni da je EU već počela zadržavati dio sredstava za infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj.
Dokument o opcijama opisuje finansijsku pomoć EU kao polugu, napominjući da BiH trenutno prima 395 miliona eura u fondovima, kao i portfelj od više od milijardu eura investicija, uključujući 242 miliona eura u grantovima.

Od ministara spoljnih poslova Unije će biti zatraženo da daju smjernice o ciljanom korišćenju finansijske pomoći EU u BiH, kao i o potencijalnoj upotrebi restriktivnih mjera kao posljednje mjere u slučaju dalje eskalacije situacije, navodi se u dokumentu.

EU procjenjuje da ne postoji neposredna opasnost od novog rata u BiH, ali ocjenjuje da se mogućnost izbijanja lokalnih sukoba ne može isključiti i da se ne bi smjela potcjenjivati.

U procjeni se još navodi da je spoljno angažovanje drugih zemalja, kao što su Srbija i Turska, sve veće, kao i da postoji rizik od miješanja još nekih zemalja, koji bi mogli iskoristiti podjele za dalju destabilizaciju BiH.

Navodi se i da su Rusija i Kina u prošlosti prijetile da će u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija staviti veto na produženje mandata stabilizacijskih snaga pod vođstvom Evrope (EUFOR), piše Blumberg.
 
1644801216435.png





DŽAFEROVIĆ ČESTITAO PREDSJEDNIKU SR NJEMAČKE: "Vi ste veliki prijatelj BiH"


Savezna Republika Njemačka jedan je od svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma i članica je Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini.

frank_walther_steinmeier_sefik_dzaferovic[1].jpg


Prije 5h

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović čestitao je predsjedniku Savezne Republike Njemačke Frank-Walteru Steinmeieru povodom ponovnog izbora na mjesto predsjednika SR Njemačke.

"Poštovani predsjedniče Steinmeier, upućujem Vam najsrdačnije čestitke povodom ponovnog izbora na mjesto predsjednika Savezne Republike Njemačke. Biti imenovan dva puta uzastopno na poziciju saveznog predsjednika predstavlja izuzetnu čast i priznanje je Vašem dosadašnjem radu.

Vi ste u proteklom mandatu više puta pokazali da ste veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i svih njenih građana, kao i našeg evropskog i NATO puta. Nemam nikakve sumnje da će to tako i ostati. Savezna Republika Njemačka jedan je od svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma i članica je Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, te već decenijama daje izuzetan doprinos jačanju mira, obnovi i jačanju naših institucija, ali i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.

Čvrsto sam uvjeren da ćemo u godinama koje slijede nastaviti i dodatno razviti našu saradnju vođenu zajedničkim vrijednostima i interesima. Mirna i prosperitetna evropska budućnost naš je zajednički cilj i obostrani interes", navodi se u Džaferovićevoj čestitki, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
 

1644880107886.png

Objavljujemo interni dokument EU o mogućim sankcijama čelnicima Republike Srpske: Zamrzavanje imovine, zabrana putovanja fizičkim i pravnim licima, obustava IPA projekata …


Ako se cjelokupna politička situacija kratkoročno ne popravi, EU bi mogla odlučiti upotrijebiti svoju financijsku pomoć EU-a kao polugu, piše u internom dokumentu EU.

1644880085331.png


Piše: Redakcija 14.02.2022

“Ako jednostrano preuzimanje nadležnosti sa države na RS postane operativno, onda bi se na temelju ove Odluke Vijeća trebalo razmotriti pojedinačne restriktivne mjere (zamrzavanje imovine/zabrana putovanja fizičkim i pravnim osobama). Sankcije se također mogu razmatrati u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju državi, u skladu s postojećim okvirom”, navedeno je u u internom dokumentu kojeg je pripremila Služba za vanjske poslove EU za ministre vanjskih poslova zemalja članica EU.

Istraga.ba u posjedu internog dokumenta Službe za vanjske poslove i možete ga u cjelosti pročitati ovdje.

“Takvi instrumenti”, piše u internom dokumentu EU, “trebali bi ostati krajnja mjera, nakon što prethodni nisu uspjeli, jer nose značajne rizike da skrene put BiH prema EU”.
eu-1-806x1024.png

U dokumentu je navedeno da BiH trenutno “ima koristi od portfelja od oko 400 milijuna eura tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova i portfelja od 1077 milijuna eura ulaganja (uključujući 242 milijuna eura bespovratnih sredstava) kroz regionalne akcije i Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF).
“Uz upozorenje da ne bi trebalo utjecati na građane i civilno društvo, financiranje IPA-e kao i bilateralni doprinosi država članica EU-a mogli bi se revidirati ili suspendirati. Trebala bi biti bliska koordinacija s međunarodnim financijskim institucijama (IFI)”, navedeno je u dokumentu EU.
Ako se cjelokupna politička situacija kratkoročno ne popravi, EU bi mogla odlučiti upotrijebiti svoju financijsku pomoć EU-a kao polugu. O ovom dokumentu ministri vanjskih poslova raspravljati 21. februara.
eu-2-837x1024.png

“Instrumenti politike EU-a također uključuju okvir sankcija koji je na snazi od 2011., kroz Odluku Vijeća 2011/173/CFSP[4] koja se obnavlja na godišnjoj razini i odnosi se na aktivnosti koje (a) narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu osobnost BiH; (b) ozbiljno ugroziti sigurnosnu situaciju; ili (c) potkopati Dejtonski/Pariški Opći okvirni sporazum za mir”, piše u internom dokumentu EU.
U bliskoj koordinaciji s ključnim partnerima, EU planira “intenzivirati napore za olakšavanje kako bi se opredjeljenje vodstva RS-a da se u potpunosti vrati državnim institucijama pretočilo u konkretne korake naprijed”,

“Naš angažman bi se tada trebao usredotočiti na olakšavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja neprestano potiču političke tenzije. Trebalo bi mobilizirati sve aktere EU-a i nastaviti surađivati na visokoj razini s vlastima i političkim akterima BiH, također naglašavajući posljedice ako se situacija brzo ne popravi. Takvi diplomatski napori mogli bi uključivati sastanak na visokoj razini s čelnicima BiH koji bi sazvala HRVP. HRVP bi se trebao nastaviti angažirati i koordinirati s čelnicima u regiji, posebno sa Srbijom.

Održavanje mira i sigurnosti kao sveobuhvatnog prioriteta. U najgorem slučaju, ako su gore navedeni instrumenti bili neuspješni u promjeni negativnog tijeka djelovanja, ako je zemlja ušla u izborno razdoblje bez dogovora o CR/ER i vođena secesionistička politika, tada su mogući sigurnosni incidenti. EUFOR Althea, koji ima koristi od povjerenja i podrške svih aktera u zemlji, trebao bi ostati glavni bedem ako se situacija pretvori u sigurnosnu krizu”, piše u dokumentu EU.
 
1645210803383.png




MINISTRICA VANJSKIH POSLOVA NJEMAČKE BOSNI NE OKREĆE LEĐA: "Dodikovo ponašanje..."


Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock poručuje sa Minhenske sigurnosne konferencije kako je ponašanje Milorada Dodika neprihvatljivo te kako ne može otkrivati svoje buduće poteze, ali da može reći da uskoro dolazi u region.

1645210759237.png


Prije 10 min

“Mi ne smijemo zatvarati oči i okretati leđa Balkanu. Moram iskreno ovdje reći da je to bivša Vlada na čelu s kancelarkom Merkel to i radila. Imamo odgovornost prema Balkanu. Imamo odgovornost prema Bosni. Tamo su se u posljednjim decenijama desili najgori zločini i kršenja ljudskih prava. Naša je odgovornost da ne dopustimo da se uništi sve što smo dobro napravili tamo posljednjih godina. Ono što moram još reći je da ako mi napustimo taj prostor onda otvaramo prostor za angažovanje drugih strana, a to nije samo Rusija nego je i Turska”, kazala je Annalena Baerbock.

Baerbock je istaknula kako je izdala uputstva svojim saradnicima da posebnu pažnju posvete našem regionu, prenosi N1.

“Jedna od prvih stvari koje sam uradila kada sam postala ministrica je da sam jasno rekla da stvari koje radi Dodik nisu prihvatljive. To je kršenje svega onoga o čemu smo se dogovorili. Moramo osigurati da ljudi tamo žive u miru i da nemamo nove podjele u regionu. Šta ja radim po tom pitanju? Ne mogu vam još uvijek to reći…ali mogu reći da ulažemo mnogo energije i moje ministarstvo radi na tome. Uskoro ću tamo otputovati i ponovo su ponoviti poruku da ćemo stajati vrlo blizu regionu”, istakla je ministrica Baerbock.

Govoreći o proširenju Evropske unije njemačka šefica diplomatije je kazala da se mora biti vrlo jasno u tom procesu.

“Ne možemo samo reći evo osnovnih prava. A onda kada se govori o ulasku Sjeverne Makedonije i drugih da kažemo da mijenjamo mišljenje. Ako govorimo o odgovornom partnerstvu onda moramo biti pouzdani i sigurni partneri te pomagati građanima u regionu. Moramo podržavati zemlje koje idu demokratskim putem i dijele vrijednosti Evropske unije”, zaključila je Baerbock.
 
1645333288316.png



Upozorenje iz Njemačke: Rs će patiti zbog opasne politike koju vode njeni čelnici​


1645333376502.png


politicki.ba prije 9h 34m

"Dijelimo duboku zabrinutost zbog secesionističkog kursa koji je zauzela Rs u Bosni i Hercegovini".


"Republika Srpska će patiti zbog opasne politike", upozorila je ministrica za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Anna Lzhrmann.

Ona je na svom službenom Twitter nalogu objavila da se sastala danas sa visokim predstavnikom Christianom Schmidom.
Prenijela je i da joj je drago zbog susreta, te da su detaljno razgovarali.

"Dijelimo duboku zabrinutost zbog secesionističkog kursa koji je zauzela Rs u Bosni i Hercegovini.

Ljudi Bosne i Hercegovine, a posebno u Rs patit će zbog tako opasne politike", istakla je Luhrmann.
Ona je nedavno postavljena na visoku poziciju u MVP Njemačke.
ann.png

Osim s Schmidom, danas se susrela i s premijerom Republike Kosovo Albinom Kurtijem.
I on, kao i Schmid, boravi u Njemačkoj gdje prisustvuje Konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
 

1645468033509.png

NJEMAČKA DRŽAVNA TELEVIZIJA, DIREKTNO IZ RS-a: "Srpski separatisti na kursu konfrontacije!" (VIDEO)


Najodgovorniji za novonastalu situaciju u BiH označen je Milorad Dodik, lider najjače srpske stranke u Bosni i Hercegovini.

1645468067882.png


Prije 1h

Secesionistička politika Milorada Dodika i rukovodstva Republike Srpske ne prestaje izazivati pažnju evropskih, a poglavito njemačkih medija. U posljednjem izdanju vanjskopolitičkog magazina "Weltspiegel" emitiranom na prvom njemačkom državnom kanalu "Das Erste" novinarka Anna Tillack donosi reportažu pod naslovom "Srpski separatisti na kursu konfrontacije".

Reportaža počinje izvještajem o januarskoj proslavi tzv. "dana RS-a" u Banjoj Luci. Kao najodgovorniji za novonastalu situaciju u BiH označen je Milorad Dodik, lider najjače srpske stranke u Bosni i Hercegovini.

"Situacija u BiH je napeta kao nikada u zadnjih nekoliko godina. Razlog je jedan: Milorad Dodik, najmoćniji političar bosanskih Srba. On provocira, prijeti odcjepljenjem i fantazira o vlastitoj vojsci", navodi se u reportaži "Das Erste" i naglašava da je Dodikov gost na paradi bio i Vinko Pandurević, osuđeni ratni zločinac.

"U srpskom entitetu situacija je zapaljiva i prijeti miru koji u regionu traje nepunih 30 godina", konstatuje dopisnica ARD-a iz Beča Anna Tillack, podsjećajući da su tokom snage bosanskih Srba držale su u zatočeništvu više hiljada Bošnjaka i Hrvata u velikom broju logora na teritoriji današnjeg entiteta RS, te da su nakon rata u brojnim masovnim grobnicama pronađene hiljade leševa, dok se za mnogim posmrtnim ostacima nestalih još uvijek traga.



"Das Erste" izvještava i o strahu koji vlada među bosanskim muslimanima u entitetu RS i o slavljenju ratnih zločinaca.

"Prije trideset godina Nusreta Sivac (bivša sutkinja Osnovnog suda u Prijedoru, preživjela zloglasni logor 'Omarska', op. SB) je zajedno sa ostalim Bošnjacima muslimanima u Prijedoru morala nositi bijelu traku kao znak raspoznavanja, i ona se plaši da bi uskoro mogla doživjeti i novi rat", navodi se između ostalog u reportaži njemačke državne televizije.

(Priredio: S. BEGOVIĆ)
 
1645501845566.png



SASTANAK MINISTARA EU


Mađarska i Hrvatska usamljene u podršci Dodikovom režimu, Njemačka najviše za sankcije


1645501975810.png


9 sati

Na današnjem sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije samo su Mađarska i Hrvatska načelno bile protiv uvođenja sankcija lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, saznaje Klix.ba. Konačna odluka će pasti nakon što krajem marta bude usvojen godišnji okvir EU za sankcije.


Prema riječima dobro obavještejnog izvora portala Klix.ba iz Brisela - Slovenija, Slovačka i Grčka danas nisu iskazali protivljenje sankcijama, dok su se Njemačka i Nizozemska najviše zalagale za što hitnije sankcionisanje onih koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum te svojom politikom destabilizuju situaciju u zemlji.

Krajem marta treba biti usvojen okvir Evropske unije za sankcije koji se usvaja svake godine. Nakon usvajanja okvira sankcija EU, sankcije Dodiku će biti ponovo na dnevnom redu Vijeća EU. Prije glasanja o sankcijama Miloradu Dodiku svi žele da se prvo obnovi taj godišnji okvir za sankcije.

Ukoliko sve članice Evropske unije ne postignu saglasnost za sankcije Dodiku, države će krenuti u taj process pojedinačno.

Prema saznanjima Klix.ba, na današnjem sastanku diplomate Austrije i Rumunije su bile veoma oštre po pitanju sankcionisanja zvaničnika režima u Republici Srpskoj.


Krajem marta treba biti usvojen okvir Evropske unije za sankcije koji se usvaja svake godine. Prije glasanja o sankcijama Miloradu Dodiku svi žele da se prvo obnovi taj godišnji okvir za sankcije.

"U slučaju da unilateralno preuzimanje nadležnosti države od entiteta Republika Srpska bude implementirano, onda individualne restriktivne mjere trebaju biti razmotrene na osnovu ove odluke Vijeća (zamrzavanje imovine/zabrana putovanja fizičkim i pravnim osobama)", stojalo je u prijedlogu nacrta dokumenta Vijeću EU za vanjske poslove.


Podsjetit ćemo da je Evropski parlament prošle sedmice osudio secesionizam lidera Milorada Dodika i pozvao Evropsko vijeće da uvede sankcije lideru SNSD-a i njegovim saradnicima.
 
А саМкције - ћ0рак. :kokice:




Кога па још боли ћуна шта Швабe 'оће ....Pogledajte prilog 1106815

Schmidt potvrdio: Njemački vojnici uskoro stižu u Bosnu i Hercegovinu​


G. M.
1 sat
62
komentara


344
dijeljenja
FacebookTwitterEmailEmail

Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock
Njemačka će uskoro poslati pripadnike svojih oružanih snaga u BiH, potvrdio je danas visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt.

On je to kazao na današnjoj konferenciji za medije, nakon sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC), a odgovarajući na jedno novinarsko pitanje.
"Naredne sedmice će biti podnesen zahtjev Bundestagu koji će omogućiti da se u Butmiru zavijori njemačka zastava", rekao je Schmidt.
Inače, Njemačka od 2012. godine ne učestvuje u misiji EUFOR-a, ali je nedavno objavljeno da ta zemlja želi rasporediti vojsku kako bi pružila podršku stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, EUFOR je u okviru svojih nadležnosti već pojačao kontigent u Bosni i Hercegovini sa dodatnih 500 vojnika te njegove snage trenutno broje ukupno 1.100 vojnika. Posljednje pojačanje se sastoji od vojnika iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke.
Do pojačanja angažmana došlo je nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada se počelo strahovati da bi Moskva mogla pokušati izazvati incidente i u drugim zemljama.
 

Back
Top