Niška tvrdjava

Prisoner

Elita
Poruka
21.018
Oduvek su istoričari, geografi, putopisci i književnici ovaj grad nazivali kapijom Istoka i Zapada. U Nišu, jednom od najstarijih gradova ovog dela Evrope, zahvaljujući izuzetnom geografskom položaju, ukršta se više putnih pravaca koji povezuju Srednju i Zapadnu Evropu, Vlašku niziju i Pomoravlje sa Jadranskim, Egejskim i Crnim morem. Takav geografski položaj određivao je, tokom vekova sudbinu Niša.

Otkrića na lokalitetima: Bubanj i Humska Čuka, ukazuju na naseljenost niškog područja od neolita i ranog bronzanog doba.

Istorija ovih prostora, velikim delom ratnička i rušilačka pamti Rimljane, Gote, Ilire, Tračane, Kelte, Hune i druge narode.

Na obali Nišave, na ostacima rimskog vojnog logora, a potom rimskog grada Naisa, preko razorenog manjeg vizantijskog i srednjevekovnog utvrđenja, Turci su početkom 18. veka podigli snažnu tvrđavu. Gradnja ovog utvrđenja trajala je od 1719-1723. god. kulukom lokalnog stanovništva, carigradskih kamenorezaca i zidara. Osim dobro očuvanih zidina i kapija sačuvani su i brojni objekti unutar tvrđave iz raznih perioda: arsenal, hamam, mezulane, Bali - begova džamija, barutana i zatvor iz turskog doba.
http://images.google.com/imgres?img...es?q=niska+tvrdjava&gbv=2&svnum=10&hl=en&sa=G
 
Niška tvrdjava

tvrdjavas.jpg


Pripada najstarijim i najvrednijim kulturnim spomenicima i jedan od najprepoznatljivijih simbola Niša. Preteču Tvrđave na današnjem mestu predstavlja logor rimskih legionara, a pre toga je možda ovde egzistiralo naselje Kelta.

Dolaskom Slovena na tle Niša, prestaje antičko počinje srednjevekovno doba. Neposrednih izvora o slovenskom osvajanju Niša nema. Tek od X veka na osnovu spisa se može zaključiti da niško utvrđenje poseduje karakteristike srednjevekovne tvrđave. Osim pisanih izvora niška Tvrđava je predstavljena na jednoj vojnoj karti Balkanskog poluostrva iz prve polovine XV veka. Ostaci srednjevekovnog zida niške Tvrđave, potvrđeni su novijim iskopavanjima.

Turskim osvajanjem grada Niša u XV veku, Tvrđava je ulazila u sastav državnih građevina koje su služile sultanu. Početne radove na Tvrđavi, Turci su izgleda preduzeli 1660 godine. Čelebija je iste godine zapisao da je "gradska tvrđava sagrađena od kamena usred šehera kao kakav han". Marta 1689. godine neposredno pred austrijskim osvajanjem grada, Turci su Niš utvrdili zemljanim utvrđenjem sa palisadom i jarkom. Osvojivši Niš Austrijanci su 1690. godine na ostacima srednjevekovnog utvrđenja, sagradili dva jaka bastiona po projektu italijanskog inženjera Peronija, nazvavši ix car Leopold i carica Leonora.
Početkom XVII veka posle povlačenja Austrijanaca iz Niša, izdata je sultanova povelja o utvrđenju ovog grada. Urađen je i plan utvrđenja koji su načinili braća Mehmed-aga i Mustafa-aga, koji su došli iz Sofije. Radovi su započeti ali ne i dovršeni.

Gubitkom Beograda 1717. godine u austro-turskom ratu, sedište pašaluka je premešteno u Niš. Za smeštaj vojske izgrađeno je 1718. godine novo utvrđenje Hisar, za razliku od projekta Hisar je bio većih dimenzija i imao je oblik trougla.
Današnja niška Tvrđava podignuta je tek na izgrađenom Hisaru. Nepunih šest meseci od završetka radova na Hisaru, sultanovom poveljom od 19 februara 1719. godine odlučeno je da se u Nišu izgradi jaka tvrđava. Radovi su otpočeli u proleće iste godine po projektu pomenute braće, turskih lagunaša. Bilo je predviđeno da se objekat završi za tri godine. Angažovano je 40 carigradskih kamenorezaca a bedem je zidalo 400 zidara. Kamen se vadio iz kamenoloma kod Huma, Kamenicei i Niške Banje.

Tvrđava je građena po ustaljenim sistemima bastione trase. Poligonalnog je oblika sa sedam nejednakih strana. Ulazni deo je spušten sasvim uz most, a istočni i zapadni bedem pružaju se pod uglom udaljavajući se od Nišave. Oba ova bedema, završavaju se snažnim bastionima. Severozapadni deo bedema prema gradskom polju, polukružnog je oblika prelomljenog sa četiri veća bastiona. Ukupna površina kamenih blokova uzidanih u bedem iznosi 321.328 m2, visina bedema je 8 m, prosečna širina 3 m, dok je ukupna dužina 2.100 m.

Bedemi Tvrđave zajedno sa još neistraženim ostacima ranijih epoha, čine značajan spomenik kulture stavljen pod zaštitu zakona maja 1948. godine, a 1979. godine Tvrđava je proglašena kulturnim dobrom od velikog značaja.
Objekti u Tvrđavi: U tursko doba unutašnjost Tvrđave je bila izgrađena objektima u dve celine: carska mala i Edirne Bali-mala (unutrašnja varoš). Prema zapisima, kao objekti dominirali su Pašin konak, komanda turskog garnizona, Sahat kula, Bali begova i još 9 džamija i drugi stambeni, javni, verski, ekonomski i vojni objekti od kojih su i danas sačuvani:

Arsenal– Skladište oružja i municije, korišćeno za opravku i izradu vojnih materijala. Nalazi se kod Stambol kapije. Prema turskom natpisu iznad lažnih vrata, izgrađen je 1857.godine po završetku Krimskog rata, za vreme vladavine sultana Abdul-Medžida Prvog.

Hamam– Najstariji sačuvani turski objekat u Nišu izgrađen 1498.godine. Voda je dobijana iz Nišave uz pomoć drvenog vitla sa posudama, kojima je voda zahvatana iz reke i glinenim ukopanim cevima dovođena do hamama. Kasnije je filtrirana u rezervoaru i jednim delom hladna, drugim zagrejana stizala u kupatila.

Bali-begova džamija– Smeštena je u centralnom delu Tvrđave. Zadužbina je Bali-bega. Pominje se prvi put u popisnom turskom defteru 1521-1523 godine. Pored džamije postajla je i biblioteka. Rekonstrisana je 1976/1977 god. Danas se koristi kao umetnička galerija "SALON 77".

Ostali objekti iz turskog perioda:

Mezulane (turske poštanske stanice), Barutane ( vojni objekti za smeštaj vojske i municije), Hapsana (zgrada zatvora) i zgrada Istorijskog arhiva izgradjena posle oslobođenja od Turaka.

Antički nalazi u Tvrdjavi: Osim objekata iz turskog perioda u Tvrđavi su, u nižim slojevima otkriveni i ostaci iz rimskog i vizantijskog perioda i to: ostaci dela ulice ranovizantijskog Niša (V i VI vek), ostaci rimskih termi, ostaci vile sa oktogonom i Lapidarijum (izložbena zbirka kamenih spomenika iz perioda od I do VI veka).

U Tvrđavi se nalaze i sledeći spomenici: Spomenik oslobodiocima Niša iz 1878 godine i Spomen-kosturnica.
 
Ukupna površina kamenih blokova uzidanih u bedem iznosi 321.328 m2, visina bedema je 8 m, prosečna širina 3 m, dok je ukupna dužina 2.100 m.

Можеш ли овај податак проверити, нешто не штима. Мислим да се ради о комадима, а не о м2, као што је наведено.
 
Ne znam šta bih dala da mogu videti ovog Vuleta,,,,:lol:

Да би ме видела, мораћеш доћи у Париз, пошто ја не могу у Београд. Него реци ми које си године, месеца и дана рођена, па да ти кажем који је то дан био!
 
Па то би онда значило да су узимане свих 6 површина сваког блока камена, да би се добила цифра од 321.328 м2 површине. То ми некако није у реду. Јер ако узмемо збир површине фасада и површине бедема не добије се ни пуних 40.000 м2. О чему се онда ради?
 
Па то би онда значило да су узимане свих 6 површина сваког блока камена, да би се добила цифра од 321.328 м2 површине. То ми некако није у реду. Јер ако узмемо збир површине фасада и површине бедема не добије се ни пуних 40.000 м2. О чему се онда ради?

e da je samo to to shto s tobom nije u redu... :roll:
 
Да би ме видела, мораћеш доћи у Париз, пошто ја не могу у Београд. Него реци ми које си године, месеца и дана рођена, па да ти кажем који је то дан био!

Rekla mi mama.....:D...

E, bre, Vule....pa, di mene nadje...:lol:.....
 
Rekla mi mama.....:D...

E, bre, Vule....pa, di mene nadje...:lol:.....
Па рекла си да би ме желела видети какав сам, ја сам ти рекао да ти могу рећи којега дана си рођена ако ми кажеш датум рођења, то значи да је могуће да ћеш ме видети једног дана ако баш толико желиш. А Акхенатон је од некуда нешто прекопирао о нишкој тврђави, па сад не може да исправи оно што је написао или да то објасни. А Врана као и свака Врана гаче и по орању скаче.
 
Hvala puno za ovu temu!!! Samo, imate li kakvih saznanja o tome do koje su godine unutar tvrdjave hrishcani i muslimani ziveli zajedno, na koji nachin su hrishcani isterani iz tvrdjave i osnovali Nishku varosh? Takodje me interesuje ako postoji koji podatak o biografiji Bali bega, poshto sam ovamo chitala o jednom Baliju, pa da vidim da li je to isti chovek.
 
Izvinite sto vam malo kvarim temu,ali (kada ste vec pomenuli Bubanj i Humsku Cuku) da li neko zna neki link,knjigu ili bilo sta drugo u vezi sa nekim novijim istrazivanjima kulture Bubanj-Hum...samo da nije Srejovic,to vec imam...
 

Back
Top