Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 36.288
Ambasador ima šanse da postane, a mislim da su svi Petooktobarski CIA pučisti obezbedili mesto u istoriji.U kom je kontekstu ambasador Srbije u Kanadi istorijska ličnost? Ili Nenad Čanak?
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ambasador ima šanse da postane, a mislim da su svi Petooktobarski CIA pučisti obezbedili mesto u istoriji.U kom je kontekstu ambasador Srbije u Kanadi istorijska ličnost? Ili Nenad Čanak?
Kad si ti u pitanju, bolje je pitanje - šta nije? Laž je ono što sam citirao kad sam rekao da je to što sam citirao laž.Šta je laž?
Ambasador ima šanse da postane, a mislim da su svi Petooktobarski CIA pučisti obezbedili mesto u istoriji.
Opet laž.Znači, na temi istorijske ličnosti po tvom tumačenju pripada...svaka savremena ličnost, iz razloga što ima šanse da postane istorijska?
![]()
Hvala, ali nije ovaj. Ovog što tražim je iz 19. vijeka
Kad si ti u pitanju, bolje je pitanje - šta nije? Laž je ono što sam citirao kad sam rekao da je to što sam citirao laž.
Opet laž.
Jeste, jeste, sve je laž, samo isključivo u tvojoj mašti...
Sad već postaješ i strašno bezobrazan (opet).![]()
Kako ja mogu da budem "bezobrazan" što svaka tvoja objava sadrži lažne tvrdnje?!?
Ovaj, šta? Da ne misliš kvalitativno, a ne kvantitativno?
I zar ti nije bila poenta da je Ćirković izvikan tj. da je u to vreme bilo boljih?
То нема везе са овом темом. Дотични се изјашњава Србином.Iskreno, doticnog ne smatram za Srbinom ma kakvo da mu je poreklo,
Не би требали у обраћању један другом или реплици да се бавимо другим форумашима.Neobično je vrlo da su forumaši Mrkalj i suave stavili like na ovu objavu, jer će biti da se stvari o kojima govoriš, uključujući i autošovinistički kontekst, odnose u prvom redu između ostalog na njihove doprinose na ovoj temi.
Није спорно да је на теми о Андрићевој народности све то "скенирано и детектовано" у пету децималу. Али који клинац си онда у другој објави послије Вајферта (а имаш плејаду српских историјских личности који долазе са простора другог говорног подручја,који заиста јесу страног поријекла, и гдје си могао наставити низ,у том случају тема би отишла у другом правцу) поменуо баш Андрића? Да ли зато како би испровоцирао реакцију других фпрумаша која је неизбјежна када се Андрић помене и како би у каснијој објави "дубокоумно" провукао како се посрбио ?Izvini, ali ovo je prilično krivo tumačenje. Pa pogledaj i sam tu temu o Andrićevoj nacionalnoj pripadnosti.
Врло добро. Па зашто си онда у српске историјске личности "страног поријекла" сврстао српског књижевника Бранислава Нушића?Od apsolutno svih etnija, to se najviše od svih može reći, nesumnjivo, za Cincare. Osim što svakako nemaju svoje nacionalne države, s punim pravom bi se moglo kazati da je, imajući u vidu koliko su integrisani u srpsko društvo i kakav su doprinos dali, Srbija jedna od najboljih kandidata za matičnu cincarsku državu.
Gledaj, ja kad sam napisao da je Fanula iz Egejske Makedonije, to je zbog podatka da joj je porodica iz Egejske Makedonije. Da li je podatak tačan nisam proveravao, jer sumnjam da je toliko bitno.Tako što se izmotavaš i ne kažeš koja je tvrdnja lažnja, što će reći ili da si izmislio da je tvrdnja lažna, ili samo želiš čitavu forumašku zajednicu da troluješ uprkos tome što je tačno da sam negde pogrešio.
Je li ovo tema o istoričarima ili istorijskim ličnostima? Daj se dogovori sa sobom.Kad smo već pisali o Georgiju Ostrogorskom i Fanuli Papazoglu, hajde da kažemo i koju reč o njihovoj kćerki:
TATJANA OSTROGORSKI (1950-2005):
![]()
Tatjana Ostrogorski was born in Belgrade, in a family of distinguished intellectuals. Both of her parents were historians, university professors and members of the Serbian Academy of Sciences and Arts. Her mother Fanula Papazoglu came from a Greek family from Bitolj, in Macedonia. Her father Georgije Ostrogorski, a famous byzantologist and author of the book History of the Byzantine State, was born in St. Petersburg. He was one of the most prominent Russian intellectuals who found a home in Serbia after the Russian Revolution. Tatjana was married to the logician Kosta Doˇsen, also a member of the Mathematical Institute. Their daughter Ana is now 14 years old. Tatjana is also survived by a brother and a sister. Tatjana went to primary and secondary school of a classical orientation (with ancient Greek and Latin and not much mathematics). From her father, Tatjana learned Russian as her first language. Her mother and her grandmother taught her modern Greek. She was also fluent in French and English, and of course Serbian. In 1973, she graduated from the University of Belgrade at the Departmentof Mathematics. She obtained her Master’s degree in 1978 with a thesis entitled Saturation Problems in the Theory of Approximation of Real Functions. Tatjana spent the academic year 1980/81 in Moscow at Moscow State University, where she worked under the supervision of Sergei Borisovich Stechkin. In 1987, she obtained her doctoral degree, with the thesis Lp Inequalities with Weights on Cones in Rn and Hp Spaces on Half-Planes in Rn. For both theses her advisor was Slobodan Aljanˇci´c. After graduating in 1973, Tatjana took up a position in Belgrade at the Mathematical Institute, where she remained until the beginning of her long illness in 2003. At the beginning of her career she also had teaching assistantships in differential geometry at the Department of Mathematics and in analysis at the Faculty of Mechanical Engineering of the University of Belgrade. In the academic year 1988/89, she taught a graduate course on Lie groups at the Faculty of Mathematics in Belgrade. From 1994 until 1998 Tatjana was a visiting professor at the University of Montpellier III, in France. In 1982, Tatjana was appointed as Secretary (in effect, Managing Editor) of Publications de l’Institut Math´ematique. This appointment was based on exceptional qualities she had for this position: a patient and hard worker, with an excellent mathematical and general education, reliable, and an extremely decent and kind person. She and Dragan Blagojevi´c, who was appointed at the same time as Technical Editor of the journal, made a very good team for many years. Due to their efforts, the level and the appearance of the journal improved significantly. Tatjana was the Editor of the special issue of Publications de l’Institut Math´ematique, published in 2002, celebrating the centenary of Jovan Karamata’s birth. She was also a member of the Editorial Board for the publication of the works of Karamata, planned for 2002 (but still unpublished). Tatjana’s research was in mathematical analysis. Her first papers dealt with Fourier analysis and approximation theory, while later ones are in regular variation, harmonic analysis and Lie groups....
http://elib.mi.sanu.ac.rs/files/journals/publ/100/n094p002.pdf
Je li ovo tema o istoričarima ili istorijskim ličnostima? Daj se dogovori sa sobom.![]()
Malo čudno ovde pišu Georgije:Georgije Ostrogorski po tvom mišljenju nije istorijska ličnost?
Malo čudno ovde pišu Georgije:
TATJANA OSTROGORSKI (1950-2005)
Zašto si onda napisao "istoričari" ako si mislio na nju?
Cincarin.
ma jok on je pravi. samo moraš biti genije pa da ispraviš ono što fratri unerede.Ivo Andrić, srpski nobelovac.
![]()
U svojoj prvoj fazi života bio je hrvatski nacionalista.
www.forum.krstarica.com/threads/ivo-andric-nacionalnost-pripadnost.917214/%3famp=1
Иво Андрић потиче из старе сарајевске трговачке породице. Босанско-херцеговачки католици нису Хрвати. Њихова кроатизација је била тек у повоју кад је Иво Андрић рођен, а масовно се почела одвијати од почетка 20-ог века и завршила се у Краљевини Југославији.ma jok on je pravi. samo moraš biti genije pa da ispraviš ono što fratri unerede.
a šta će prosečan puk???
pa da to i velim. on je i etnički i nacionalni srbin. mentalno je sazreo i spoio rodstveno poreklo i nacionalnu svest.Иво Андрић потиче из старе сарајевске трговачке породице. Босанско-херцеговачки католици нису Хрвати. Њихова кроатизација је била тек у повоју кад је Иво Андрићи рођен, а масовно се почела одвијати од почетка 20-ог века и завршила се у Краљевини Југославији.
Иво Андрић је писао да је римокатолицизам на ужем подручје Босне (отприлике оно што је данас средња Босна) страни импорт које се појавио у 14-ом веку.pa da to i velim. on je i etnički i nacionalni srbin. nije u redu da je na ovoj temi.
Od 20. veka ? Misliš ? Jesi li siguran ? Zašto su onda bosansko-hercegovački pisci i fratri iz 17. i 18. veka Franjo Glavinić, Augustin Vlastelinović, Ivan Tomko Mrnavić, Ivan Ančić, Nikola Lašvanin, Lovro Šitović, Toma Babić, pisali da su njihov narod Hrvati, da im je jezik hrvatski, da je BiH hrvatska zemlja ?Иво Андрић потиче из старе сарајевске трговачке породице. Босанско-херцеговачки католици нису Хрвати. Њихова кроатизација је била тек у повоју кад је Иво Андрић рођен, а масовно се почела одвијати од почетка 20-ог века и завршила се у Краљевини Југославији.