Nepoznati korisnici Tvitera tvrde da je počeo rat Indije i Pakistana

Da da... amerikanci su se vec iJasnili da podrzavaju Indiju, Rusija, Izrael, Brazil, Kina... svi ce podrzati Indiju. Niko ne zeli da podrzava zemlju koja je javno priznala da je naoruzavala i finansirala teroriste.
У евентуалном сукобу врло тешко да би Кина подржала Индију.
Кина је Пакистану дала технологију за производњу атомске бомбе (комплетна израда и обогаћивање уранијума као и плутонијумски део) и извршила пробу 1966.
Пакистан је снабдевала материјалима за производњу исте.
Кина је након тога развила Пакистану бомбу мањих димензија која може стати на ракету или је понети авион.
Пакистан када је направио атомску, уз кинеску помоћ, није имао ракету носач за исту. Комплетну технологију дали су им Кинези и организовали производњу. У питању је ДФ11 коју су Кинези дали Пакистанцима и могла је да понесе 12 кТ касније и 20 кТ.
Последњу ракету носача атомске бомбе, коју је Пакистан увео у употребу, је M-18 домета 2750 км која је дериват ДФ11 коју су развили уз помоћ Кине. То је одлична ракета, двостепена. Кина им је развила и нову атомску бомбу снаге 50 кТ.
Половина кинеских стратешких балистичких пројектила усмерени је према Индији.
Ти и даље мислиш да би Кина стала на страну Индије у потенцијалном сукобу?
 
У евентуалном сукобу врло тешко да би Кина подржала Индију.
Кина је Пакистану дала технологију за производњу атомске бомбе (комплетна израда и обогаћивање уранијума као и плутонијумски део) и извршила пробу 1966.
Пакистан је снабдевала материјалима за производњу исте.
Кина је након тога развила Пакистану бомбу мањих димензија која може стати на ракету или је понети авион.
Пакистан када је направио атомску, уз кинеску помоћ, није имао ракету носач за исту. Комплетну технологију дали су им Кинези и организовали производњу. У питању је ДФ11 коју су Кинези дали Пакистанцима и могла је да понесе 12 кТ касније и 20 кТ.
Последњу ракету носача атомске бомбе, коју је Пакистан увео у употребу, је M-18 домета 2750 км која је дериват ДФ11 коју су развили уз помоћ Кине. То је одлична ракета, двостепена. Кина им је развила и нову атомску бомбу снаге 50 кТ.
Половина кинеских стратешких балистичких пројектила усмерени је према Индији.
Ти и даље мислиш да би Кина стала на страну Индије у потенцијалном сукобу?
Sta znaju balkanoidi sta je geopolitika.
 
У евентуалном сукобу врло тешко да би Кина подржала Индију.
Кина је Пакистану дала технологију за производњу атомске бомбе (комплетна израда и обогаћивање уранијума као и плутонијумски део) и извршила пробу 1966.
Пакистан је снабдевала материјалима за производњу исте.
Кина је након тога развила Пакистану бомбу мањих димензија која може стати на ракету или је понети авион.
Пакистан када је направио атомску, уз кинеску помоћ, није имао ракету носач за исту. Комплетну технологију дали су им Кинези и организовали производњу. У питању је ДФ11 коју су Кинези дали Пакистанцима и могла је да понесе 12 кТ касније и 20 кТ.
Последњу ракету носача атомске бомбе, коју је Пакистан увео у употребу, је M-18 домета 2750 км која је дериват ДФ11 коју су развили уз помоћ Кине. То је одлична ракета, двостепена. Кина им је развила и нову атомску бомбу снаге 50 кТ.
Половина кинеских стратешких балистичких пројектила усмерени је према Индији.
Ти и даље мислиш да би Кина стала на страну Индије у потенцијалном сукобу?
Da. Kina je na strani Indije.
 

Dramatično upozorenje pakistanskog šefa odbrane: Invazija Indije na našu zemlju je neminovna​

Piše: B. H.
53
Foto: X.com

Foto: X.com
3h 41min
FacebookMessengerTwitterEmailEmail
Ministar odbrane Pakistana izjavio je u ponedjeljak da je vojna invazija susjedne Indije neminovna nakon smrtonosnog napada militanata na turiste u Kašmiru prošle sedmice, dok rastu tenzije između dvije nuklearno naoružane nacije.
 
⚠️☄️ Хитно: Пакистан тврди да Индија планира војни напад у наредна 24-36 сата

Исламабад — Пакистански министар информисања изјавио је да су пакистанске обавештајне службе добиле поуздане информације о томе да Индија планира војни напад на територију Пакистана у року од 24 до 36 сати.

У саопштењу за медије, министар је упозорио да ће Пакистан одлучно реаговати на сваки облик агресије и поручио да би евентуални напад могао изазвати катастрофалне последице за цео регион.
Пакистанске оружане снаге су у приправности и спремне су да бране суверенитет земље

истакао је он, позивајући међународну заједницу да обрати пажњу на озбиљност ситуације.

Ово упозорење долази у тренутку појачаних тензија између нуклеарно наоружаних суседа, што додатно подстиче страховања од ескалације сукоба у јужној Азији.

📌 Геополитички гласник
 
teroristi koju Indija krivi za napad u kašmiru, seže do borbe protiv sovjetske okupacije avganistana 1980-ih. u svojim ranim danima, ta takozvana armija čistih kako se džihadistička grupa naziva, održavala je bliske veze sa osamom bin ladenom i Al kaidom. nakon povlačenja Crvene armije iz Avganistana 1989. godine, fokus grupe se pomerio na Kašmir. nema tamo mira
 

Kašmir: Preti li totalni rat nuklearnih sila?​

Dojče veledanas 08:03
Kašmir: Preti li totalni rat nuklearnih sila? 1
Foto:EPA-EFE/FAROOQ KHAN

Nakon smrtonosnog napada u indijskom delu Kašmira, Nju Delhi je zatvorio granice i prekinuo gotovo sve veze sa Pakistanom. Da li slede vojni udari?

Obični ljudi u Karačiju, najvećem gradu Pakistana, sa velikom zabrinutošću reaguju na vesti o napadačima koji su otvorili vatru i ubili najmanje 26 turista u Pahalgamu, u indijskom delu Kašmira.

Islamističke grupe su i ranije izvodile napade u ovom regionu, često izazivajući napetosti, čak i oružane okršaje između vojski Indije i Pakistana.

Ovog puta, čini se da je Nju Delhi odlučan da oštro reaguje, optužujući Pakistan za podršku separatistima u Kašmiru.

Međutim, uprkos tenzijama između dve nuklearne sile, malo ko u Pakistanu očekuje pravi rat.

„Mislim da potpuni rat između Indije i Pakistana nije moguć“, kaže Imtijaz Gul, izvršni direktor Centra za istraživanje i bezbednosne studije sa sedištem u Islamabadu, glavnom gradu Pakistana.

„Nuklearne sposobnosti obe zemlje predstavljaju veliku prepreku za punu konfrontaciju“, dodaje on za DW.

Strah od uništenja do sada je sprečavao rat većih razmera. Ali, sada je Nju Delhi preduzeo niz oštrih mera protiv Pakistana. Prekinute su gotovo sve diplomatske veze, zatvorene granice i suspendovan je aranje kopnenih i vazdušnih granica i suspenziju Sporazuma o reci Ind iz 1960. godine, koji reguliše deljenje vode iz sistema divovske reke.

Kao odgovor, Islamabad je snizio nivo diplomatskih odnosa sa Nju Delhijem i obustavio bilateralnu trgovinu.

Šta je sledeće​

Pre šest godina je u samoubilačkom napadu ubijeno četrdeset pripadnika indijskih paravojnih snaga u Pulvami, takođe u indijskom delu Kašmira. Tada je Indija uzvratila vazdušnim udarima na Pakistan. Došlo se na ivicu rata, ali je kriza završena zatišjem.

Da li bi Indija mogla ponovo da udari? „Indijski premijer Narendra Modi i njegova vlada su pod ogromnim pritiskom da uzvrate vojnim udarom“, kaže za DW Pravin Donti, analitičar Međunarodne krizne grupe sa sedištem u Belgiji.

Kako dodaje, Modijeve vlasti rutinski gaje neprijateljsku retoriku prema Pakistanu i to je sada podgilo očekivanja javnosti

„Ova vlada se snažno oslanja na to kako izgleda u očima građana i verovatno oseća da, kako bi umirila svoje pristalice, mora početi vojnu operaciju. A ona pak mora da izgleda ubedljivije od vazdušnih udara iz 2019. godine.“

Donti kaže da diplomatski potezi „nemaju isti umirujući efekat na javnu svest kao vojne opcije“. Upozorava da je „verovatnoća vojne operacije visoka“.

Ali Maliha Lodi, bivša pakistanska ambasadorka u Sjedinjenim Državama, veruje da bi takav potez „bio dočekan snažnim vojnim odgovorom iz Islamabada.“

„Imao bi nepredvidive posledice i pokrenuo bi potpunu krizu. Ideja o ograničenom ratu ispod nuklearnog praga, o kojem se spekuliše u Indiji, nosi sa sobom neizmerne rizike. Takav scenario treba izbegavati po svaku cenu“, kaže ona.

Šijed Ata Hasnain, bivši indijski general, rekao je da odgovor Indije ne mora da bude ishitren i da „treba da se sprovede kada uspeh bude zagarantovan“. Pozvao je javnost da ima poverenja u političko i vojno rukovodstvo.

Koliko je Pakistan ranjiv na pritisak Indije?​

Indija i Pakistan će u dogledno vreme biti u stanju hladnog rata, kaže Gul. Misli da će Nju Delhi nastaviti pritisak na Pakistan koristeći međunarodni uticaj.

„Indija će pokušati da izoluje Pakistan. Jednostrani izlazak iz Sporazuma o rekama je velika pretnja“, kaže. Dodaje da su obustava trgovine i viza, zajedno sa međunarodnom izolacijom Islamabada, „najubedljiviji alati koje Indija ima“.

Prema Gulu, Pakistan ima ograničene opcije. „To je zemlja koja je gladna stranih ulaganja.“

Pakistan mori teška kriza sa galopirajućom inflacijom. Uz to zemlja se suočava sa ekstremističkim grupama koje deluju u provincijama Beludžistan i Hajber-Pahtunva na zapadu i severozapadu.

Na političkom planu, i dalje je u zatvoru jedan od najpopularnijih političara u zemlji, bivši premijer Imran Kan. Njegove pristalice su u sukobu sa vojnim establišmentom. Dugotrajni sukob sa Indijom oko Kašmira ima potencijal da dodatno potrese zemlju.

Geopolitički faktor​

Ujedinjene nacije su pozvale Indiju i Pakistan da pokažu „maksimalnu uzdržanost“ kako bi se problemi „rešavali mirno kroz smisleno međusobno angažovanje“.

Slično, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova zatražilo je od regionalnih rivala da „pokažu uzdržanost, nađu zajednički jezik“ i „na odgovarajući način reše razlike putem dijaloga“.

Iran je već ponudio posredovanje, a Saudijska Arabija je izjavila da pokušava da „spreči eskalaciju“.

Iako je predsednik SAD Donald Tramp najpre osudio napad u Pahalgamu, u najnovijem komentaru o tom pitanju uzdržao se od zauzimanja strane.

„Tenzije na toj granici traju već 1.500 godina. Uvek je bilo tako, ali siguran sam da će to nekako rešiti. Poznajem oba lidera“, rekao je Tramp novinarima.

Prema članku u časopisu Njuzvik, „Sjedinjene Države moraju da se kreću kroz složen diplomatski pejzaž“, nakon napada u Kašmiru. „Podrška Vašingtona Indiji, njegovo rastuće partnerstvo sa tom zemljom i napori da upravlja odnosima sa Pakistanom koji ima sve jače veze sa Kinom, ključni su za očuvanje stabilnosti u regionu i izbegavanje većeg sukoba“, piše magazin i dodaje:

„Vašington će verovatno gurati diplomatska rešenja, sa ciljem da umiri krizu i spreči dalje nasilje. Ishod neće uticati samo na Južnu Aziju, već bi mogao da preoblikuje globalnu bezbednost, posebno s obzirom na rastući uticaj Kine u regionu.“
 

Back
Top