Napredna fizika

Umri_muski

Legenda
Poruka
74.968
Nesto sto niste ucili u srednjoj skoli...

The Geomagnetic Pole Reversal Phenomenon​


Earth’s magnetic poles have reversed hundreds of times throughout history. Reversals occur when north and south poles swap positions, evidenced by iron particle orientations in rock strata.
The last reversal occurred approximately 780,000 years ago. These events happen irregularly, averaging 300,000-year intervals, taking 1,000-10,000 years to complete.
During reversals, Earth’s magnetic field weakens but persists. Modern measurements show a 10% field strength reduction over the past century.

Magnetni polovi zemlje menjaju ne samo polozaj oko polova,nego totalno sever postaje jug i obrnuto ...svakih 7000000godina..
 
Nije isto da li konstruisete da dva magneta odbijaju jedan drugog, tj NN ili SS ili da privlace jedan drugog , NS iako je sila privlacenja ista u oba slucaja...

Razlika potice od toga sto se magnetne linije sila , one sto vecina misli da su samo graficki prikaz magnetnog polja drugacije ponasaju kad su isti polovi blizi tj u SSi NN kombinaciji...


Zatim , to sto posipan gvozdeni prah zauzima tacno odredjene linije , znaci da polje nije homogeno nego diskretno...kvantovano...pa je svaka formula ustvari makro prikaz magnetnog polja..
A prah zauzima tacno odredjena mesta i tamo se grupise...


Najnovija teza je da nije isto da li je pol Severni ili juzni iako su u vecini stvari simetricni....ali nije potpuno isto....
Slicno ali ne bas isto kao kod primera sabijanja magnetnog polja i rastezanja, kod SS NN i NS varijanti, tako nije svejedno ni da li magnetne linije sila koje izlaze iz N i ulivaju se u S tako oznacavamo ili moze i suprotno ili mozei bez strelica...nego samo linije...
Vecini to nije intuitivno , jer sto se tice naelektrisanja , oznake su svejedno je da li je minus ili plus....medjutim ni velicina protona kao + ili elektrona kao - nije ista, niti je isto kretanje kroz N ili P provodnik... ili poluprovodnik
 
Brzina Svetlosti nije najveca brzina u kosmosu...
Ali mozda c jeste najveca brzina u svemiru....

Brzina svetlosti nije uglavnom c nego je manje od c ali blizu c
Ako se npr elektron natera da ide brzinom vecom od brzine svetlosti , on ispusta plavicastu svetlost....zasto i kako , ne znam...

Brzina zvuka je znacajna za mehaniku kretanja,makro mehaniku , ali je i brzina svetlosti vazna za elektrodinamiku....

Postojala su istrazivanja da se oblikom napravi metak koji je nadzvucan i onda nema veliki otpor kretanju...sklizne
Ne znam dokle se stiglo jer su sva istrazivanja sakrivena...cim su usla u polje primene i nisu vise bila teorijska samo..
 
Halbek matrica
1761099347072.png


Ako se mali magnetici poredjaju u drugacijem redosledu od obicnog dobija se Halbek matrica koja moze izazvati stvaranje nesimetrisnog magnetnog polja

1761099442639.png


Tako se mogu napraviti ivice u magnetnom polju , cak i sine....tako da sve sto je magnetno osetljivo ide po tacnim putanjama...

Moze se kodirati magnetno polje, tako da bez inteligencije ili elektronike, drugi magnet tacno zna gde mu je mesto....tj bukvalno se vezuje samo za odgovarajuce mesto na tablici inace otpada...ne vezuje se...

tako se moze napraviti magnetna puska, koja bez upotrebe energije ispaljuje magnete nekom brzinom...s tim stomagneti moraju da budu orjentisani kod ubacivanja u kanal puske... ne postoji monopol, samo postoje deformisani dipoli...

Postoji nesto sto se zove monopol sfera, gde je jedan po razvucen po celoj sferi , a drugi sabijen samo na vrh... to takodje moze da izbacuje kuglicu koja se stavi na otvor na vrh...
 
Zemlja nije celicno jezgro nego naprotiv u sredini je ceo okean najlaksih materijala, najredjih tacnije....jer je tamo gravitacija blizu nule...
Najgusca je negde na trecini preseka...
Dakle zemlja je kao suplja punjena bombona...
 
Vrste maglev vozova

Ne postoji samo jedna vrsta maglev vozova, jer se primenjuju razliciti principi drzanja u vazduhu...

1761101849607.png


EMS je elektromagnetni sistemi, voz se drzi u vazduhu tako sto sa donje strane metalne sipke po kojoj se krece ima zavucenu ruku sa elektromagnetom koji sa donje strane privlaci magnete ili metal i tako posto se privlaci odozdo , on podize maglev....jer tezi da se dodirne sa nosecom sinom...
EDS elektrodinamicki sistem, sina je obicno aluminijum, i to ne mora da bude debeo, a podize se usled efekta da aluminijum izbacuje iz sebe magnetno polje i promene tj naizmenicno magnetno polje....prednost isto polje moze da se koristi i kao pokretac za kretanje unapred i za dizanje voza..i manje amterijala i moze za teske vozove...moze velika tonaza...jaci su naizmenicni magneti i jaca je sila promenljivog magnetnog polja koja se stvara u aluminijumu...

Treca vrsta je decija , uzmemo sinu nalepimo magnete koji se odbijaju i imamo voz koji stalno lebdi kao kod igracaka...
Cena enormna jer su magneti skupi , trebaih mnogo , 100km 400km...jakih magneta...
Isto su slabiji od EDS, a i EMS pati jer mora da koristi superprovodnike koji su naravno jos uvek hladjeni na niskim temperaturama..
Problemje sto bez halbek matrice , odbijanje magneta je nestabilno , sve hoce da sklizne sa sine...
Za razliku od EDS koji bukvalno vuce sve ka aluminijumu ali podize ga iznad...privlaci ali ga drzi iznad bez dodira...idealno , a i manje trosi struje osim od pasivnog..koji kosta puno..
 
LiBr je jedan od retkih sistema koji su na niskom pritisku moguci da rade temperaturnu transformaciju ......zato se i zovu temperaturni transformatori...
Uzimaju toplotu sa temperature T1, podizu je na visu temperaturu T2, ali trose energiju tako sto im je potrebna treca niza temperatura T3, gde ce deo energije sa T1 prevacivati na tu nizu T3....

Naizgled suprotno od termodinamike, ali nije jer uzima energiju za podizanje temperature na kojoj izbacuje energiju iz sistema iz prelaska energije iz T1 temperature u T3 temperaturu...

Amonijak je najfleksibilniji i najprovodniji freon, radi sve sto zamislite, ogromni pritisci , brzo prenosenje toplote, ali je tako prirodno podesen da ga ne mozete prevariti....lukav je kao guja....plus je agresivan premametalima,korodivan, opasan,ogromni pritisci , a i zapaljiv, ai toksican...ljubav i lukavstvo je opasna stvar...

CO2 je najugodniji freon zbog svoje superkriticnosti , ali je za velike sisteme, ali strasno upotrebljiv....nedovoljno istrazen, nesto ga italijani vole...a nije bez razloga...

Propan je najzgodniji trenutno freon za kucnu upotrebu iako je zapaljiv to znate, ali ima samo oko 10g do 130g u najvecim sistemima u kucnim uredjajima...plus moze biti oznacen mirisom kao i kod propan budan boca, da osetite, ali je dodatno uvedena zastita da radni deo mora biti napolju, sto i nije bas neka olaksavajuca okolnost...

Moze se lako dobiti i preko COP 5 u kucnim aparatima uz pomoc propana, 290 mu je oznaka...
Najbezbedniji je novi solstice ZD , koji je niskopritisni freon, malo iznad atmosferskog pritiska... do 4 bara, sto je npr pritisak u bicikl gumama...
Nije otrovan, jedino ga neki leksani ne podnose...ostalo ga ne primecuje....

Svaki komprimovani sistem je efikasniji od bilo kog drugog sistema hladjenja...
 
Fizika nije ćaci, ali terminologija u navedenim tekstovima jeste.
Puno je termina koji se ne koriste u opisima navedenih pojmova.
Ovo je (loš) prevod sa AI ili sa nekog stranog sajta.
Odakle su tekstovi ?
 
Ja iz prsta pisao....zato i jeste terminologija za narod....ali nista nije pogresno.
Temperaturna transformacija - je izraz koji pre tebe niko nije koristio.
Temperatura je mera toplote.
Toplota je energija. Temperatura nije energija

1761143198078.png

izvor https://www.ffh.bg.ac.rs/uploads/sr/2020/05/упутство-10.pdf

Ti gasni zakoni definišu te "transformacije toplote" - već prema pritisku, zapremini i temperaturi. (znači imamo tri karakteristike stanja energije gasa)
Jednu karakteristiku možeš održavati konstantnom, ali ako menjaš drugu - menja se i treća.
 
... već prema pritisku, zapremini i temperaturi. (znači imamo tri karakteristike stanja energije gasa)
Jednu karakteristiku možeš održavati konstantnom, ali ako menjaš drugu - menja se i treća.
Na primer: Ako ispuštate vazduh iz gume na automobilu:
1761144013453.png
Da li vazduh koji izlazi menja temperaturu ? ( i zašto)
Nesporno se menja pritisak i zapremina.
 
Temperaturna transformacija i transformator oznacava da toplota menjua temperaturu na kojoj je...zato sam tako i nazvao..

Posto ne moze da izazove zbunjenost ko zna pv nrt , adijabatski izohorski i izotermni proces .
Temperatura u modernim sistemima nije povezana sa toplotom koju telo poseduje, vec je nezavisni parametar...suvise je zeznuto da uzimamo da je toplota nekako vezana, jer entalpija se menja, samim tim verovatno i cm cv i cp...samim tim i T totalno pocinje da visi i npr ni u jednom termodinamickom sistemu ne mogu da se uhvatim za T koje je u vezi sa toplotom, nego uvek u vezi sa pritiskom zapreminom a toplota ce da nadje da li treba ili ne treba da prelazi... ili ulazi...

A posto je mnogo upotrebljivija toplota koja je na vecoj temperaturi , Toplotom zovem energiju koja nije potencijalna nije ni kineticka...npr , hocu da povecam lokalni pritisak nekog gasa, da bih izazvao kondenzaciju , sa porastom pritiska raste i temperatura zasicenja , pa je trenutna temperatura povrsine onda ispod te temmperature zasicenja, pa ce mi poceti kondenzacija .Bukvalno je temperatura ostala ista...Pritisak sam povecao kinetickom energijom tog gasa...duvanjem bukvalno samo na vecoj brzini...

Ljudima treba Toplota na visoj temperaturi , i zbog turbina, gde raste koeficijent korisnog dejstva i zbog same upotrebe u procesima...Toplotne pumpe podizu temepraturu te toplote, a uglavnom imaju izlaz koliko i ulaz..., plus onih 25% gubitaka...
Nekako mi se cini jasnije kod mnogih termodinamickih procesa, upravo razlikovanje temperature od toplote...
 

Koje biljke najvise proizvode kiseonik?​

🌳 Zašto baš kiri?​

  • Fotosintetska efikasnost: Kiri ima izuzetno veliku površinu lista i brz rast, što omogućava visoku stopu fotosinteze.
  • Brz prirast biomase: Raste do 6 metara godišnje, što znači više listova → više CO₂ apsorpcije → više O₂.
  • Dekontaminacija vazduha: Osim kiseonika, kiri apsorbuje štetne gasove i teške metale iz vazduha.
Prema ekološkim izvorima, kiri može da:

  • Apsorbuje 10 puta više CO₂ nego prosečno drvo.
  • Proizvede do 4 puta više kiseonika nego druge vrste u istoj biomasi.

🌿 Ostale biljke sa visokom proizvodnjom kiseonika​

  • Areka palma: odlična za zatvorene prostore, visoka fotosintetska aktivnost.
  • Peepal (Ficus religiosa): poznata u Indiji kao sveta biljka, oslobađa kiseonik i noću.
  • Bambus: brzo raste, visoka konverzija CO₂ u O₂.
  • Engleski bršljan: dobar za pročišćavanje vazduha u zatvorenom.
  • Gerbera: proizvodi kiseonik i noću, pogodna za spavaće sobe.

Postoje tri vrste fotosinteze...

1761189270327.png

Ocigledno je da je tu presudna prilagodjenost vodi i uslovima oko vode..

🌿

  • Naziv: zove se “C3” jer prvi stabilni produkt ima 3 atoma ugljenika (3-fosfoglicerat).
  • Proces: CO₂ direktno ulazi u Calvinov ciklus pomoću enzima RuBisCO.
  • Efikasnost: dobra u umerenim i vlažnim uslovima, ali osetljiva na visoke temperature i gubitak vode.
  • Problem: RuBisCO može vezati i O₂ → fotorespiracija → gubitak energije.
  • Primeri biljaka: pšenica, pirinač, soja, većina drveća.

🌾

  • Naziv: prvi stabilni produkt ima 4 atoma ugljenika (oksaloacetat).
  • Proces:
    • CO₂ se prvo fiksira u mezofilnim ćelijama pomoću enzima PEP karboksilaza (koji ne vezuje O₂).
    • Zatim se transportuje u snopaste ćelije, gde ulazi u Calvinov ciklus.
  • Prednost: izbegava fotorespiraciju, efikasnija pri visokim temperaturama i jakom svetlu.
  • Primeri biljaka: kukuruz, šećerna trska, sirak.

🌵

  • Naziv: Crassulacean Acid Metabolism (nazvan po porodici Crassulaceae).
  • Proces:
    • Noću: stomate se otvaraju, CO₂ se fiksira u organskim kiselinama (malat).
    • Danju: stomate zatvorene (štede vodu), CO₂ se oslobađa iz malata i koristi u Calvinovom ciklusu.
  • Prednost: maksimalna ušteda vode, idealno za suve i tople klime.
  • Primeri biljaka: kaktusi, ananas, agava, orhideje.

Izborom pravih biljaka imate jedno od resenja zaodrzavanje nivoa kiseonika u prostoriji
Postoji jos 4 resenja..
Izmenjivac toplote uz stalno provetravanje, jer onda koncentracija kiseonika ne opada tj 0% opada
Inace znada opadne i po 15% u toku noci,elem zato su gospoda koja je bogata gradili 3,5m sobe...veca zapremina kiseonicnih rezervi...
Zatim tu su oksigenatori ,masine koje imaju membranu koja zadrzava co2 i n2, pa samo prolazi kiseonik...ali do 98% cist...uostalom ne bi bilo zdravo da disete 100% cist kiseonik, ili ce vam olenjiti pluca ili ce vam spaliti pluca...i alveole..
Aparat kosta u kini od 500e i tezine je 25kg pa navise..
Zatim je tu posebna tehnika gradnje, ali to se ne primenjuje, jer trazi kucu , svest i zelju vlasnika da pravi neuobicajenu kucu , troskovi su povecani u startu , ali se nadoknade kroz bolju ekonomiju grejanja...

Difuzija co2 i o2 je velika, znaci iako je co2 tezi i teoretski bi se skupljao pri dnu , to ne vazi jer dovoljno je da prodje jednom u 24h, neko i ustalasace vazduh dovoljno da se sve izmesa..
 
Ako se pitate zasto sam napisao clanak o fotosintezi u fizici i zasto sam naveo drvo kiri koje je kod nas poznato kao pawlonija...ili paulovnija...evo odgovora na to pitanje..
Kiri drvo se koristi kao organski nosilac pcm materijala koji su aktivni oko 130 140C, tj nisu za sobne materijale ali je kiri tehnicko drvo , poput topole, laganica, cak je za trecinu laganije od topole..a pravilna struktura...a jeftino...pa se koristi kao nosac u vodo parnim okruzenjima...drzi temperaturu na 140C stabilnom...uzima kad je veca temperatura, vraca kad opadne, pa je dobar tamo gde treba niskotemperaturna vodena para...obrada drveta...svuda gde je para inertni gas, naparavanje i slicno...stiti od pregrejane vodene pare koja moze da napravi stetu..

🧱 Problem: sirovo kiri drvo na 140 °C​

  • Tačka degradacije lignina i hemiceluloze: počinje već oko 160 °C.
  • Dimljenje, karbonizacija, gubitak mehaničke stabilnosti: javljaju se iznad 120–130 °C.
  • Zaključak: sirovo kiri drvo nije pogodno za direktnu upotrebu kao PCM nosač na 140 °C.

🔧 Rešenje:​

Da bi kiri postao funkcionalan PCM nosač na 140 °C, moraš ga:

1.​

  • Temperatura obrade: 160–220 °C u inertnoj atmosferi (azot, para)
  • Efekti:
    • Smanjena higroskopnost
    • Povećana dimenzionalna stabilnost
    • Veća otpornost na toplotu i mikroorganizme
  • Rezultat: kiri postaje termički stabilan do ~180 °C

2.​

  • Vakum infiltracija eritritola/sorbitola u poroznu matricu
  • Zatvoriti u laminirani panel ili kompozitni sloj sa aluminijumskom folijom

3.​

  • PCM i drvo moraju biti zatvoreni u inertnu ili zatvorenu komoru
  • Alternativa: epoksidna kapsulacija ili kompozitni sendvič sloj

 
Korisna stvar za gradjevinare i za termiku stana, zatim za farme, ribnjake, je ugao svetlosti

Solarna visina (approx) za 40°N:


  • Leto (21. jun): solarni zenit ≈ 73° iznad horizonta (visoko) — sunce veoma visoko.
  • Ekinoks (21. mar / 23. sep): ≈ 50° iznad horizonta.
  • Zima (21. dec): ≈ 26.5° iznad horizonta (nisko).

Usteda koju mozete postici pravilnom izgradnjom kuce i stana su neverovatni ...
Umesto grejanja sa 18000BTU , uz beogradsku osuncanost npr zvezdara, mml, kaludjerica lestane, mozete dobiti 6000BTU da vam potpuno pokriva potrebe , uz dodatak stabilizatora temperature ambijenta....koji takodje stedi i energiju..

To je preracunato , oko 4 metara drva za stan od 50 60kvm sa 2 sobe, predsobljem i hodnikom... koje mozete da svedete na metar i po drva....za celu zimu...
Isto vazi i za klimsko grejanje, jer tu ne treba vecih snaga...Kljucna stvar je izgradnja i paznja na uglove pada svetlosti...
Precutano je da je potrebna odgovarajuca spratnost, tj visina iznad tla...mnogo je bitnija nego sto se cini, osuncanost i osvetljenost je veca na visem spratu
 
Kad smo prestali da razmenjujemo svoje misli pomoću svojih rečenica i počeli da se gadjamo ovakvim AI tekstovima?

Ja uopšte nemam želju da pročitam bilo šta što ljudski um nije napisao.

Zašto? Jer tekst nema lični pečat i emociju. O bilo kojoj da je oblasti reč.
 

Back
Top