Najveće žene ratnice u istoriji

Sensei

Master
Moderator
Poruka
89.565
Mogu da se kladimn da niste znale da je Maj Međunarodni mesec žena pobednika?


Priče o neustrašivim i hrabrim ženama koje su se borile da preoblikuju istoriju na bojnom polju su mnogo ređe ispričane, ali ništa manje važne. Znate li neku, ili da ja počnem da ređam?

na_6284c48058690.jpg
 
Tomiris

k.jpg


Kraljica Tomiris je vladala nad Masagetama tokom ranih 500-ih godina pre nove ere. Njena teritorija je ležala istočno od Kaspijskog mora, u današnjem Kazahstanu. Poznata je kao žena koja je prekinula pobednički niz Kira Velikog kada mu je odrubila glavu u borbi.

Kada se bitka završila, kraljica Tomiris je naredila svojim trupama da pronađu Kirovo telo i donesu joj ga. Kada je telo pronađeno, Tomiris je umočila glavu palog generala u posudu sa njegovom krvlju kako bi uvredila njegov leš.
 
Fu Hao

fh.jpg


Fu Hao je bilo legendarni vojni komandant u kineskoj dinastiji Shang, negde oko 1200. godine pre nove ere. Pre nego što se uključila u vojsku, bila je jedna od 60 carevih žena.

Čim je Fu Hao postala general u Šang vojsci, postalo je očigledno da je ona jedan od najvećih vojnih umova tog doba. Komandovala je sa čak 13.000 vojnika, a sada se smatra jednim od najvećih komandanata u kineskoj istoriji.
 
Artemizija I

a.jpg


Artemizija I, kraljica Halikarnasa, bila je grčki vojni zapovednik i savetnik Kserksa I, kralja Persije. Bila je veoma poštovana od strane kralja i svih njenih kolega zbog njene lukavosti, hrabrosti i sposobnosti za strategiju.

Tokom invazije Persije na Grčku, Artemizija se borila sa Persijancima. Komandovala je sa pet brodova tokom bitke kod Salamine, pomorske bitke u kojoj su grčke snage savladale persijsku mornaricu. Artemizija je bila jedini zapovednik koji je savetovao Kserksa da ne ide do kraja sa napadom, i on je duboko zažalio što nije poslušao njen savet.
 
Hipolita ,Amazonska kraljica

Hipolita je bila ćerka boga Aresa i nimfe Otrere
Kao dokaz očinstva i kraljevskog dostojanstva, bog Ares je, Hipoliti darovao prekrasan pojas,
za kojim je žudela kćerka mikenskog kralja Euristeja, mlada Admeta.
Euristej je naredio Heraklu, koji ga je po odluci bogova morao služiti, da donese pojas Admeti.
Kada je Hipolita saznala da je Heraklo krenuo po njen pojas, odlučila je da mu ga pokloni u znak
poštovanja na njegovo junaštvo i hrabrost, ali se u sve umešala boginja Hera.
Ona je mrzela Herakla i obavestila je amazonke da on ima nameru da zarobi Hipolitu.


800px-Nicolaes_Knüpfer_-_Hercules_Obtaining_the_Girdle_of_Hyppolita_-_WGA12217 (1).jpg

Heracles Obtaining The Belt Of Hippolyta
Nicolaus Knupfer


Amazonke su verovale boginji Heri, i napale su Herakla.Posle duge borbe Amazonke su bile poražene,
a Heraklo je odnelo pojas u Mikenu. , Amazonku Antiopu, Heraklo je predao svom prijatelju Tezeju,
koji je odveo sa sobom u Atinu i tamo se njom oženio.
Hipolita je, ne znajući da se Antiopa u međuvremenu zaljubila u Tezeja,
i da sa njim ima sina Hipolita, pokrenula je svoju vojsku da je spasi ,
No, Atinjani su odbranili svoj grad, a u borbi je poginula Antiopa.
Hipolita, razočarana zbog vojnog neuspeha, se odrekla kraljevske titule
i otišla u Megaru, gde je živela sve do svoje smrti.

https://en.wikipedia.org/wiki/Hippolyta

1641397490310.png

Hippolyta-art station
 
Olimpija

o.jpg


Aleksandar Veliki je poznat širom sveta, ali on nikada ne bi postao istorijska ikona kakvu poznajemo bez svoje majke Olimpije. Pre nego što je Aleksandar postao kralj Makedonije, istoričari smatraju da je Olimpija pokrenula ubistva bivšeg kralja, njegove druge žene i sve njihove dece, ostavljajući samo Aleksandra da preuzme presto.


Posle Aleksandrove smrti, tokom Ratova naslednika, Olimpija je komandovala strašnom vojskom i štitila presto. U brojnim prilikama, armije koje su naišle na nju bi se predale i prebegle čim bi videle njeno lice, a da nisu ni pokušale da se bore.
 
Kraljica Teuta

t.jpg


Kraljica Teuta vladala je Ardijskim kraljevstvom tokom trećeg veka pre nove ere. Bila je nemilosrdna vođa sa snovima o ogromnoj imperiji, i provela je svoje kratko vreme kao kraljica ostvarujući ovaj san.

Piraterija je bila jedno od omiljenih oruđa kraljice Teute za širenje, a nemilosrdna pljačka rimskih trgovačkih brodova vrlo je brzo razbesnela rastuće carstvo sa druge strane mora. Kada je Rim naredio Teuti da prestane da pljačka njihove brodove, ona je to odmah odbila i pokrenula Prvi ilirski rat.
 
Budika

fds.jpg


Kada je Budikin otac, kralj britanskog plemena Iceni, umro, rimski imperijalisti su odmah upali i preuzeli kontrolu nad regionom. Budika, zakonita kraljica Icenija, okupila je svoje trupe i krenula u krvavu osvetu.

Krećući se na jug prema Londinijumu (današnji London), Budika i njeni kolege Keltski Britanci srušili su do temelja tri rimska grada. Kada su konačno bili nadvladani, Budika je odlučila da sebi oduzme život umesto da je zarobe Rimljani, ali ne pre nego što je skoro potpuno uništila ozloglašenu rimsku Devetu legiju.
 
Jovanka Orleanka


https://en.wikipedia.org/wiki/Joan_of_Arc

Jovanka Orleanka, Devica iz Orleana (franc. Jeanne d`Arc, engl. Joan of Arc)
je rođena u malom šampanjskom selu Domremiju (danas Domremi la Pisel) 1412,godine,
Smatra se heroinom Francuske zbog svoje uloge u fazi stogodišnjeg rata.



Jovanka Orleanka nikada nije naučila da čita i piše.
Bila je siromašno odevena, a oni koji su poznavali govorili su da bi po ceo dan
provodila po planini čuvajući stado i pevušeći pesme.
Bilo joj je 13. godina kada je čula prve nebeske glasove koji su joj
poručivali da dođe u crkvu i da se pomoli jer će onda početi njena božja misija.
To je nesumnjivo za nju predstavljalo kakvo predskazanje
i neki Božji zadatak koji je bio poveren samo njoj.


d574be6710eda80647cb31d17ed99129.jpg

Antoine de la Boulage



.................ona je govorila da je Bog nju poslao da pomogne Francuzima, da se Šarlu VII
stavi kraljevska kruna i da se potom ona povuče.

Rekla je:
„Ja ne znam da jašem. Ne znam ni da se borim.
Bog je onaj koji će me voditi i pomoći mi. ”



I pored toga što su Francuzi ismevali, Jovanka je ostala u Orleanu.
Zatim je počela da traži prestolonaslednika jer mu je po božjim zapovestima
ona morala pomoći u ratu protiv Engleza.
Poručila je da će doći da razgovara sa prestolonaslednikom Šarlom.
Našala ga je u Šinonu. Kada je dofen čuo za njen dolazak, stavio ju je na probu.
Preobukao se u bednog građanina, a postavio svog najboljeg saradnika da bude prestolonaslednik.
Orleanka ga je odmah našla i poklonila mu se do zemlje.



64f3b6afb18171820aa506ddb5b1947d.jpg

Andrey Arsenyev


Prva njena akcija je bilo oslobađanje Orleana.
Izdiktirala je pismo koje je poslato gospodinu Rotsleru u Orleanu -
da mirno napusti Orlean, ili će ga ona uz Božju pomoć sama isterati.
Dana 30. aprila je uzjahala konja, a pored nje su se stalno nalazila dva do tri francuska viteza .
Tu je bila i ranjena , Francuzi su 22. maja 1429. isterali Engleze iz grada.
Posle oporavka, kao riterka je ponovo uzjahala i krenula sa francuskom vojskom prema Pateu.


Popularnost Jovanke Orleanke nisu lepo prihvatili gornji slojevi francuskog društva.
Ona je za njih bila obična seljanka koja je podignuta do neba.
Naročito im je bilo interesantno zanimanje kralja Šarla za nju.
Posle krunisanja, Šarl je jedino novčano pomagao njene najbliže i ništa više.


Dana 24. maja 1430. učestvovala je u brani Kopnjenja od Burgunda..
Burgundi su Orleanku oborili sa konja i vezali ,a ostale vojnike pobili.
Dok je trajala opsada Kopljenja, pokušavala je nekoliko puta da pobegne iz tamnice.
Verovala je da će je spasiti njen kralj Šarl i dati ogroman novac za njen otkup.
Međutim,- Kralj Šarl VII nije ništa učinio ...


Englezi su protiv nje organizovali crkveno suđenje u gradu Ruanu,
koji se tada nalazio pod protektoratom Burgundije.
Orleanka je bila zatočena u starom zamku u Ruanu.
Tražila je da bude premeštena u crkvenu tamnicu i da joj se obezbedi sveštenik da bi se ispovedala.
Pojavila se pred porotom prvi put 21 februara 1431 godine.
Optužena je da je lažni prorok,veštica i jeretik.
Optužena je da je izvršila masovni zločin ubijajući engleske vojnike
u borbi i da je naređivala zverstva.



John_Everett_Millais_-_Joan_of_Arc.jpg

John E.Millais


Presuda je doneta 30. maja 1431. po kojoj je osuđena na lomaču.
Pre samog čina spaljivanja, u tamnici su je posetili svih 37 sudija
i rekli joj da se njima može slobodno ispovedati.
Tada je Orleanka rekla da više ne čuje božje glasove.

Spaljena je tačno u podne 30. maja 1431. na gradskom trgu pred masom ljudi.
Bila je obučena u posebnu odeću na kojoj su bili ušiveni crveni đavoli,
pošto je takvu odeću nosio svaki jeretik koji je osuđen na lomaču.
Njeni ostaci su potom bačeni u Senu.
 
Ladi Trieu

o.jpg


Trieu Thi Trinh, jednostavnije poznata kao Ladi Trieu, bila je neustrašivi vijetnamski ratnik koja je živela na početku trećeg veka nove ere. Ona je slavno vodila ogromnu pobunu protiv invazijskih Vu kineskih snaga i uspela je da ih zadrži nekoliko meseci.

Gospodja Trieu je umrla braneći svoju domovinu u mladosti od 22 godine. Jedini sačuvani citat ove ratnice glasi: „Volela bih da jašem oluje, da ubijam orke na otvorenom moru, proteram agresore, ponovo osvojim zemlju, poništim veze kmetstva, i nikada ne savijam leđa da budem konkubina bilo kog čoveka."
 
Zenobija

j.jpg


Kraljica Palmirenskog carstva, sa sedištem u današnjoj Siriji, Zenobija je bila odgovorna za preuzimanje Egipta od Rimljana sredinom trećeg veka nove ere. Obično nazivana „Kraljicom ratnika“, bila je izuzetno uspešan borac i strateg.

Nakon godina borbe, Rimljani su na kraju osvojili Zenobijino kraljevstvo i ona je u lancima odvedena u Rim. Istoričari tek treba da dođu do konsenzusa o njenoj sudbini. Jedna popularna teorija tvrdi da je svrgnuta kraljica umrla u zatvoru, dok druga sugeriše da joj je ukazano milosrđe i da je provela zadnje dane u rimskoj vili.
 
Lozen,


ratnica plemena Apač imala je 30 godina kada su nju, njenog brata Viktorija
i ostatak plemena Amerikanci na silu zatvorili u rezervat San Karlos u Arizoni 1870. godine,
a većinu njenih sunarodnika pobili.

Ovo mesto dobilo je ime "40 ari pakla", zbog skoro neljudskih uslova.
Sedam godina kasnije, njih dvoje pokreću pobunu, beže iz rezervata i
počinju život odmetnika, boreći se sa doseljenicima koji su istrebili njihovu populaciju.

Kasnije se borila rame uz rame sa čuvenim Džeronimom,
a legenda kaže da je mogla da oseti neprijateljske položaje.
Preminula je od tuberkuloze kada su je Amerikanci bacili u tamnicu.
Ipak, telo je vraćeno Apačima, koji su je sahranili uz najveće počasti.

1653166119037.png



Hahahahaha.....
 
Poslednja izmena:
Umetnička slika Čučuk Stana rađena u stilu hiperrealizma, u tehnici ulje na platnu (50x60 cm) ikonopisca Milana Cvjetičanina. Na slici je glumica Mira Đurđević u ulozi Čučuk Stane


Čučuk Stana


se rodila oko 1795. godine u mestu Sikole, kraj Negotina, u porodici doseljenih Hercegovaca.
Po očevoj želji sve tri sestre su u mladosti nosile mušku odeću, jer nisu imale brata.

Stana je bila mala i krhka, zbog čega je i dobila nadimak čučuk.
“.

Za Čučuk Stanu se vezuju mnoge priče uključujući i one da se sa Veljkom tukla protiv Turaka,
branila Negotin i da je čak četiri rane u tim borbama zadobila: dve na nozi, jednu na ramenu,
a jednu, napravljenu turskim jataganom, na potiljku.
Puškom je baratala kao pravi ratnik, svaku metu pogadala je sa ogromnom preciznošću,
a u sedlu bila sigurna i vešta.

Čučuk Stana se 1842. godine zajedno sa decom, preselila u Atinu
gde je umrla i sahranjena 1849. godine.
 
Lozen

Prema Kajvejkli, „mogla je da jaše, puca i bori se kao muškarac, i mislim da je imala više sposobnosti u planiranju vojne strategije od Viktorija“. Takođe se seća da je Viktorio rekao: „Zavisim od Lozena kao i Nana“ (ostareli patrijarh benda)

Pogledajte prilog 1157578

Pogledajte prilog 1157580
izgleda da je i dzeronimo na ovoj slici...donji red...treci, zdesna ulevo
 
Tomiris

Pogledajte prilog 1157535

Kraljica Tomiris je vladala nad Masagetama tokom ranih 500-ih godina pre nove ere. Njena teritorija je ležala istočno od Kaspijskog mora, u današnjem Kazahstanu. Poznata je kao žena koja je prekinula pobednički niz Kira Velikog kada mu je odrubila glavu u borbi.

Kada se bitka završila, kraljica Tomiris je naredila svojim trupama da pronađu Kirovo telo i donesu joj ga. Kada je telo pronađeno, Tomiris je umočila glavu palog generala u posudu sa njegovom krvlju kako bi uvredila njegov leš.

Preporucujem film o njoj, odlican.
 
Nope, nema zena ratnica, pojedine koje prati slava ratnika zapravo su samo velikomucenice podignute na pedestal heroja u proteklih 30-40 godina, ko ona ruska snajperkinja iz ww2. Do pre sto godina zena je mogla samo da radja i da cuti, u maltene celom svetu, no, sledeci veliki rat siguran sam da cemo videti oooopasne ratnice.
 

Back
Top