- Poruka
- 68
. . .da razlike koje se između tih oglednih životinja i
čoveka postoje nisu toliko značajne koliko one slič-
nosti, ono što im je zajedničko. . .
. . .Negde, međutim, to
nije tako. Seksualni nagon i seksualno ponašanje s
upravo takve pojave u kojima su razlike naglašene.
. . .Ubrizgavanje testosterona u preoptičke zone
hipotalamusa pacova mužjaka izaziva paradoksal-
ni efekat – pacov pokazuje izrazito i snažno ma-
terinsko ponašanje! Iskazaće se nešto što nika-
ko nije njegov, muški program ponašanja. On će se
ponašati po programu ženke posle okota.
. . .Ponašanje čoveka u celini,
opisuju istraživači, još je slobodnije i još po-
dložnije alternativnim rešenjima pod dejstvom
seksualnih hormona ili u njihovom odsustvu. Na-
ravno, tu postoje i razlike po polu – žene su u od-
sustvu jajnika seksualno mnogo aktivnije no
muškarci u odsustvu testisa.
→Škorc Bojana, Ognjenović P. (2012) Naše namere i osećanja – uvod u psihologiju motivacije i emocija, s. 129‐132.→→→
čoveka postoje nisu toliko značajne koliko one slič-
nosti, ono što im je zajedničko. . .
. . .Negde, međutim, to
nije tako. Seksualni nagon i seksualno ponašanje s
upravo takve pojave u kojima su razlike naglašene.
. . .Ubrizgavanje testosterona u preoptičke zone
hipotalamusa pacova mužjaka izaziva paradoksal-
ni efekat – pacov pokazuje izrazito i snažno ma-
terinsko ponašanje! Iskazaće se nešto što nika-
ko nije njegov, muški program ponašanja. On će se
ponašati po programu ženke posle okota.
. . .Ponašanje čoveka u celini,
opisuju istraživači, još je slobodnije i još po-
dložnije alternativnim rešenjima pod dejstvom
seksualnih hormona ili u njihovom odsustvu. Na-
ravno, tu postoje i razlike po polu – žene su u od-
sustvu jajnika seksualno mnogo aktivnije no
muškarci u odsustvu testisa.
→Škorc Bojana, Ognjenović P. (2012) Naše namere i osećanja – uvod u psihologiju motivacije i emocija, s. 129‐132.→→→
Čovjekovu različitost od životinje najviše odaju ispoljavanja erotike ₪I, i agresije ₪II.
●₪I
Ne možemo reći da životinje imaju perverzije u opšteprihvaćenom, tj. – nenaučnom, značenju termina. U naučnom, perverzija je⁞1⁞: ne raditi nešto od lepeze smislenih seksualnih radnji (pušenje, ljubljenje u dupe, itd.) ili koristiti samo jednu-dvije radnje od čitave lepeze. Dakle, normalan, neperveran čovjek, ima seks daleko različit od normalne žitotinje.
●₪II
Turska struka nabijanja čovjeka na kolac tako da što duže ostane živ, ali ono što je glavno, to je ponižavanje, i toga kod životinja nema iako možda ima agresije pojačane do strasti: to je kad isti taj mora da nosi kolac a na koji će da ga nabodu⁞2⁞, kao Hrist krst. Kombinacija potčinjavanja kao svojevrsnog vida agresije sa običnom agresijom karakteristična je samo za čovjeka.
├──────── ─── ───── ─
d o d a t a k
Frojd, opravdano, tvrdi da je seksualni čin najčešće kombinacija destruktivnih(prvi "nagon", može biti, kao i drugi, usmjeren prema sebi ili drugima, i, isto tako, imati svoje sub⁄▒(is-)pod⁄▒nagone) i saučesničkih (drugi "nagon", nagon erotike. Pojam koji obuhvata jedan dio seksualnog čina, ali je širi od toga.) Recimo da Frojd i misli da je ono glavno što pokreće čovjeka ono glavno što ga razlikuje od životinja. Suprotno, bihejvioristička struja u psihologiji proučava sve ono što je slično i, navodno, isto. I, iako ovo nije mjesto za kritiku bihejviorizma i pohvalu psihoanalize, možemo reći da je psihoanaliza metodološki ispravnija, jer sama psihologija i treba da bude nauka o tajnama, ljudskim tajnama, i to tajnama o onom što je najviše ljudsko, dok bihejvioristi potpuno izbacuju nauku o ljudskim psihičkim činovima (pa i tajnama, i tajenju, kao činu psihičkom, jer oni odbacuju sve što je psihički čin) iz psihologije. Možemo reći da je strukturalistička struja ona koja proučava samu svijest, bihejvioristička samo ponašanje, a psihoanalitička i svijest i nesvjesno i ponašanje u sklopu sa razlozima. Sartr je u pravu da bi idealna psihologija bila egzistencijalna/istička psihoanaliza, jer bi to bila nauka o pomenutom u kombinaciji sa filozofijom ontologije⁄▒bića⁄▒
├──────── ─── ───── ─
o∙∙∙∙č e m u∙∙∙∙ć e∙∙∙∙b i t i∙∙∙∙d r u g i∙∙∙∙d i o
O razlici u "ljepoti", estetkom kod životinje, čovjeka, pa i biljke i prirode. To je više filozofska nego psihološka rasprava, ali mjesto joj je ovdje, kao nečemu što podcrtava rečeno ovdje.
o∙∙∙∙č e m u∙∙∙∙ć e∙∙∙∙b i t i∙∙∙∙t r e ć i∙∙∙∙d i o
O tome kako sledeće nikako nisu "slučajna pražnjenja toga strujanja mozga" nego sve od toga ima smisao.
snovi
ono što nam slučajno pada na pamet kada se koncentrišemo na nešto, ili ni na šta, i pustimo misli da "same teku"
omaške pri govoru
zaboravljanja
djela i činovi, autointerpretirana ⁄▒protumačena od strane subjekta, vršioca⁄▒ kao distona ⁄▒nesvojstvena sebi⁄▒, kao na pr. kad pitate nešto što ne znate zašto pitate. Kao i kada vas zanima nešto što ne znate zašto vas zanima.
halucinacije
o∙∙∙∙č e m u∙∙∙∙ć e∙∙∙∙b i t i∙∙∙∙č e t v r t i∙∙∙∙d i o - nedostupan na forumu
O tome da seks može, u zavisnosti od prosvjetljenosti koju je postigao čovjek, biti smisaon, a ne besmislen i čudan, "nebulozan" "trip", tj. čin. O smislu seksa, na žalost, moći ćete da čitate samo u mojoj knjizi, ako je izdam.
└───────
⁞1⁞ Frojd (1905) Tri rasprave o seksualnoj teoriji.
⁞2⁞ Andrić (1945) Na Drini ćuprija
Poslednja izmena: