duska.vodolija
Buduća legenda
- Poruka
- 29.335
Gorostasna,snazna ,istoriska, korisna covjeku,domaca zivotinja...
Vjerni pratilac razvoja nase civilizacije,u sirokoj lepezi ,uvijek pored covjeka KONJ...
Vrijedan paznje ljubavi i divljenja...
Evo nam mjesta da ga sacuvamo od zaborava...
U životu na slobodi krdo se sastoji od više kobila, među njima je jedna kobila predvodnica, te njhovih mladunaca i jedan pastuh predvodnik.
Kobila predvodnica vodi krdo na pašu i pojilo, a i određuje kad treba krenuti i kuda ići.
To je često neugledna jedinka koja se zadržava malo po strani od krda.
Za razliku od nje, pastuh je impozantna pojava obilježena tragovima mnogih bitki za vodeće mjesto u krdu.
On je zadužen za obranu krda od grabljivica i za davanje svojih gena slijedećim generacijama krda.
Kod bijega, kobila predvodnica vodi krdo, a pastuv trči na začelju krda kako bi tjerao dalje zaostale članove.
Po pravilu, kobile cijeli život ostaju u istom krdu, dok mlade ždrijepce pastuh protjera iz krda kad dosegnu polnu zrelost.
Takvi ždrijepci oforme svoje mladenačke zajednice.
U tim zajednicama oni međusobno odmjeravaju snage i vježbaju, kako bi jednog dana, izazivanjem na borbu jednog pastuva predvodnika i pobjedom nad njim, preuzeli njegovo mjesto u krdu.
Ponekad se neke kobile odvoje iz postojećeg krda i s mladim pastuvom formiraju novo krdo.
Kao stanovnik stepe konj je, za razliku od magaraca, životinja čiji je prvi instinkt da opasnost pokuša izbjeći brzim bjegom.
U držanju konja kao domaće ili radne životinje, prevladavaju kobile i kastrirani konji.
Oni se u većini slučajeva bez problema uklope u manje vise pretvore u novo postojece krdo.
Pastuv se smatra vrlo neuračunljivim, prije svega zbog snažnog nagona za parenjem, a ponekad i zbog agresivnosti postojanj hormonima.
Ako pastuv nanjuši kobilu koja se tjera, pokušat će sve da dođe do nje.
Pri tome se, ako ograda oko pašnjaka ili u štali nije primjerena, pastuv se pri tome često povrijedi.
Zbog toga se uglavnom drže na vlastitim pašnjacima ili u odvojenim štalama.
Divlji konji oblik od kojeg potiču današnji domaći konji, su *domesticirani prvi put u centralnoj Aziji, vjerojatno oko 3000 godina p.n.e., ma da se provlaci i podatak od 5.000 godina p.n.e.
Postoje različite teorije o tome, kada i gdje je čovjek prvi put koristio konja.
Zadnja istraživanja, koja se temelje na uspoređivanju mitohondrijskog DNK današnjih domaćih konja i fosila izumrlih vrsta, upućuju na odgovor, da se *domesticiranje konja odvijalo na više mjesta, nezavisno jedno od drugih.
Bitna saznanja za takav zaključak je širina genetičkih varijacija, koja je u obje testirane skupine bila jednako velika.
Da se *domesticiranje odvilo samo na jednom mjestu, kod domaćih konja bi se mogla očekivati puno manja širina genetičkih varijacija.
Pored toga, testovima je utvđeno da su neke izumrle vrste bliže srodne današnjim vrstama, nego što su neke vrste domaćih konja međusobno srodne.
Istraživanja mitohondrijskog DNK, provedena 2002. pokazala su, da je *domesticirano najmanje 77 osnovnih tipova kobila u različitim područjima zemlje nezavisno jedno od drugog, što je bitno više nego kod drugih vrsta domaćih životinja.
Vjerni pratilac razvoja nase civilizacije,u sirokoj lepezi ,uvijek pored covjeka KONJ...
Vrijedan paznje ljubavi i divljenja...
Evo nam mjesta da ga sacuvamo od zaborava...
U životu na slobodi krdo se sastoji od više kobila, među njima je jedna kobila predvodnica, te njhovih mladunaca i jedan pastuh predvodnik.
Kobila predvodnica vodi krdo na pašu i pojilo, a i određuje kad treba krenuti i kuda ići.
To je često neugledna jedinka koja se zadržava malo po strani od krda.
Za razliku od nje, pastuh je impozantna pojava obilježena tragovima mnogih bitki za vodeće mjesto u krdu.
On je zadužen za obranu krda od grabljivica i za davanje svojih gena slijedećim generacijama krda.
Kod bijega, kobila predvodnica vodi krdo, a pastuv trči na začelju krda kako bi tjerao dalje zaostale članove.
Po pravilu, kobile cijeli život ostaju u istom krdu, dok mlade ždrijepce pastuh protjera iz krda kad dosegnu polnu zrelost.
Takvi ždrijepci oforme svoje mladenačke zajednice.
U tim zajednicama oni međusobno odmjeravaju snage i vježbaju, kako bi jednog dana, izazivanjem na borbu jednog pastuva predvodnika i pobjedom nad njim, preuzeli njegovo mjesto u krdu.
Ponekad se neke kobile odvoje iz postojećeg krda i s mladim pastuvom formiraju novo krdo.
Kao stanovnik stepe konj je, za razliku od magaraca, životinja čiji je prvi instinkt da opasnost pokuša izbjeći brzim bjegom.
U držanju konja kao domaće ili radne životinje, prevladavaju kobile i kastrirani konji.
Oni se u većini slučajeva bez problema uklope u manje vise pretvore u novo postojece krdo.
Pastuv se smatra vrlo neuračunljivim, prije svega zbog snažnog nagona za parenjem, a ponekad i zbog agresivnosti postojanj hormonima.
Ako pastuv nanjuši kobilu koja se tjera, pokušat će sve da dođe do nje.
Pri tome se, ako ograda oko pašnjaka ili u štali nije primjerena, pastuv se pri tome često povrijedi.
Zbog toga se uglavnom drže na vlastitim pašnjacima ili u odvojenim štalama.
Divlji konji oblik od kojeg potiču današnji domaći konji, su *domesticirani prvi put u centralnoj Aziji, vjerojatno oko 3000 godina p.n.e., ma da se provlaci i podatak od 5.000 godina p.n.e.
Postoje različite teorije o tome, kada i gdje je čovjek prvi put koristio konja.
Zadnja istraživanja, koja se temelje na uspoređivanju mitohondrijskog DNK današnjih domaćih konja i fosila izumrlih vrsta, upućuju na odgovor, da se *domesticiranje konja odvijalo na više mjesta, nezavisno jedno od drugih.
Bitna saznanja za takav zaključak je širina genetičkih varijacija, koja je u obje testirane skupine bila jednako velika.
Da se *domesticiranje odvilo samo na jednom mjestu, kod domaćih konja bi se mogla očekivati puno manja širina genetičkih varijacija.
Pored toga, testovima je utvđeno da su neke izumrle vrste bliže srodne današnjim vrstama, nego što su neke vrste domaćih konja međusobno srodne.
Istraživanja mitohondrijskog DNK, provedena 2002. pokazala su, da je *domesticirano najmanje 77 osnovnih tipova kobila u različitim područjima zemlje nezavisno jedno od drugog, što je bitno više nego kod drugih vrsta domaćih životinja.
