Na koju državu Srbija treba da se ugleda?

Na koju državu Srbija treba da se ugleda?

  • SAD

    glasova: 2 4,8%
  • Veliku Britaniju

    glasova: 2 4,8%
  • Neku od EU država

    glasova: 14 33,3%
  • Rusiju

    glasova: 6 14,3%
  • Kinu

    glasova: 2 4,8%
  • Neku drugu

    glasova: 16 38,1%

  • Ukupno glasova
    42
Neki bi da promene narod, a sami žive od tog naroda iliti seljačka posla...
Naviklo to da živi na selu, a da potkrada narod u gradu, pa ode u inostranstvo da "radi" pljujući po svojoj zemlji.
Eeee, naučiš ga da piše, a on smisli da je ajnštajn i traži pare od nemaca da napada Srbiju....i posle kaže Branković Vuk nije izdajnik, jer živi po njegovom receptu za Srbiju...
 
Poslednja izmena:
EU nije država nego savez fašističkih monarhija pod kontrolom engleza uz policajaca iz amerike kojom englezi upravljaju, na to niko pristojan u svetu ne može da se ugleda. Oni nemaju ni zakon ni moral imaju monarhiju debilnih kraljeva kojima upravljaju robijaši.... Svi zakoni su im represivni i nasilni, svi sudovi dvolični i nemoralni takva država nam ne treba, a ni oni koji je zagovaraju.
Indija nam ne odgovara, a ni sva ostrva gde narod živi ko kokoške od kljucanja, recimo sejšeli. Kinu i rusiju ne poznajemo, štagod neko pričao ne znamo dušu tih naroda, pa ni razloge zakona po kojima žive.
Dakle, use i u svoje seljačko kljuse....
 
u zemlji Srbiji dobar deo naroda se sada kunu na kineski model. kako objasniti sns-ovcima, kada se resursi usmeravaju po komandi, to omogućava velike skokove, ali samo u ograničenim oblastima i u ograničenom broju.

sovjetski savez je uspeo da pošalje prvi satelit u svemir sa sputnjikom, a ubrzo nakon toga i prvog čoveka sa Gagarinom. onda je planirani sistem ostao bez snage tj trka za sletanje na mesec je izgubljena, a tri decenije kasnije, izgubljena je i borba za opstanak nacije.

kontrola skoro uvek pogrešno upravlja sredstvima proizvodnje. to je bilo očigledno u sovjetskom savezu, ali je to problem i u Kini danas. proizvodni kapaciteti za električne automobile i solarne ćelije bili su preveliki za domaće tržište na zahtev kineskih komunista i uz finansiranje Pekinga.

ali sada se ekonomija pogoršala ne samo u samoj Kini, već širom sveta. proizvođači očajnički traže kupce. jedno izobličenje uvek izaziva sledeće. velikim industrijskim korporacijama je sada zabranjeno da smanjuju cene. pa ipak, upravo je mehanizam cena, ključni deo slobodne tržišne ekonomije, taj koji omogućava kompanijama i kupcima da prilagode ponudu i potražnju novim okolnostima.

ironično, značajan deo snage Kine proizilazi iz kontrolisane permisivnosti tržišnih mehanizama. peking je dozvoljavao privatne kompanije od 1980-ih i, tokom proteklih dvadeset godina, dao im je prostor za često čak i brutalnu konkurenciju, unutar jasno definisanih okvira. ova kontrola je postignuta kroz finansijski sistem, poreske olakšice i subvencije.
 

Back
Top