Muzika i pozoriste

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Muzika prozima i scenu,najpre kao emociju, misao i zapis svih svetova, potom kao deo religije i društva, čvrstog čuvara sistema ali i pokretača revolucija.
Kao robu i lek i neobjašnjivu moć talenta da stvori svet kakav u prirodi ne postoji. I napokon, kao deo svih drugih umetnosti koje u muzici vide inspiraciju i nedostižan model.

Pozorišna predstava je prava riznica doživljaja. Sve što čujemo, vidimo i doživimo, dugo ostaje u našem sećanju. Dok gledamo predstavu ne možemo lako ni da raščlanimo to bogatstvo detalja, od kostima, scenografije, preko svetla pa sve do muzike, koji nas kao velika audio-vizuelna iluzija povedu negde daleko od stvarnosti. Primenjena muzika koja se komponuje za pozorišnu predstavu, upravo je jedan od elemenata koji oblikuje atmosferu u pozorišnoj sali i daje joj određeni ton.

 
Mjuzikli se izvode širom svijeta. Oni mogu biti predstavljeni u velikim prostorima, kao što su širokobudžetne produkcije Brodveja ili Vest Enda, u Njujorku ili Londonu. Alternativno, mjuzikli mogu biti postavljeni u manjim prostorima, kao što su rubni teatar, of Broadvej, of of Brodvej, regionalno pozorište ili pozorišna produkcija u zajednici, ili na turnejama. Mjuzikle često predstavljaju amaterske i školske grupe u crkvama, školama i drugim predstavama. Pored Sjedinjenih Država i Britanije, u kontinentalnoj Evropi, Aziji, Australiji, Kanadi i Latinskoj Americi postoje živopisne scene muzičkog teatra.

Prica sa zapadne strane​

 
Dok su tekstovi mnogih drevnih grčkih dramskih tekstova opstali i danas, nijedna od originalne muzike ne postoji. Naučnici veruju da su dramski pisci sami pisali muziku, kao i da su postavljali i režirali svoje drame.

O grčkom horu znamo da su delovi njihovih stihova izgovarani unisono, delovi su bili intonirani, a drugi delovi pevali. Takođe znamo da su rane flaute, lire i bubnjevi pratili originalne produkcije.
 

Back
Top