Muslimani Balkana - "Istočno pitanje" ili nestajanje muslimana sa Balkana.

Smatrate li da je pitanje muslimana na Balkanu ili "Istočno pitanje" okončano?

  • Da.

    glasova: 1 20,0%

  • Ne.

    glasova: 4 80,0%
  • Ukupno glasova
    5
Srboskizborim

Srboskizborim

Veoma poznat
Poruka
10.581
Posljednji veliki talas seoba došao je sa Balkana nakon Tursko-ruskogar rata1877- 1878. i Balkanskog rata 1912-1913. Muslimansko stanovništvo Balkana koje je predstavljalo većinu ili barem pola, pola ili veliki postotak, u mnogim područjima, podijeljeno je u različite nemuslimanske nacionalne države, odvojene od Osmanlijskogac carstva i u svakom slučaju muslimani su bili odmah prisiljeni na iseljavanje Srbija je počela iseljavati muslimane u dogovoru sa sultanom, sporazumno , odmah nakon što je zadobila
određen stepen autonomije 1815.; Grčka, Bugarska i Rumunija slijediles suistu praksu 1878., odnosno 1892. i 1913.
Ukupan broj stanovništva koje se uselilo u Osmanlijsko carstvo izme-đ đu1860. i 1914. bio je između pet i sedam miliona. Osmanlijske statistikep pokazujuda se ukupno stanovništvo države povećalo za oko 40 % tokom
perioda 1860-1878. i za oko 10 % krajem XIX vijeka. Pošto je osmanlij-
ska stopa priraštaja tokom ovog perioda bila samo 1,2 %, zaključak da je
porast stanovništva bio uglavnom rezultat useljavanja, pojavljuje se kao
neizbježan (Karpat, 1985.)


https://de.scribd.com/document/251632701/Muslimani-Balkana-Istocno-pitanje-XX-vijeka-full-pdf
 
Poslednja izmena:
Muslimani Balkana su prva i možda jedina islamska grupa koja je formal-
no dobila status manjine putem međunarodnih ugovora i koja je kao takva
živjela pod neislamskom vlašću. Njihova promjena statusa - od grupe po-
vezane sa vladajućim autoritetima do manjine - našla je izraz u Berlinskom
ugovoru iz 1878. Muslimani Balkana nisu jedini koji su došli pod vlast ne-
muslimana. Krim i Budžak pali su pod rusku upravu 1783. odnosno 1812.
Međutim, muslimani iz ovih krajeva nisu nikada bili priznati kao manjina,
niti su im bila data manjinska prava. Ustvari, Nogajci i Turci Budžaka bili
su izgnani 1812., dok su Krimljani protjerani u centralnu Aziju 1944. (Ovi
posljednji trenutno nastoje da se vrate u svoju domovinu.) I dok historija
i status Krima i Budžaka posjeduje svoje vlastite specifičnosti, Balkan se
razvijao u vrlo bliskoj vezi sa Osmanlijskom državom i kasnije sa Turskom
Republikom. U stvari, Turska je igrala i nastojala igrati glavnu ulogu u da-
vanju identiteta muslimanima Balkana. Ovo stanje stvari, sa malo paralela
u historiji, proizvelo je brojne političke posljedice.

https://de.scribd.com/document/251632701/Muslimani-Balkana-Istocno-pitanje-XX-vijeka-full-pdf
 
Nakon 1878., većina balkanskih provincija Osmanlijske države postale
su nezavisne.111 (Grčka je zadobila nezavisnost 1830., njene sjeverne granice
u to doba bile su blizu Atine. Godine 1881. Grčka je dobila Tesaliju). Srbija,
koja je bila autonomna još od 1815., zadobila je punu nezavisnost zajedno
sa Rumunijom i Crnom Gorom. Bugarska, takođe, zadobila je punu auto-
nomiju, a 1885. anektirala je istočnu Rumeliju, koja je bila pod osmanlij-
skom upravom. (Bugarska je kasnije okupirala devet osmanlijskih okruga
u području Rodopa gdje su muslimani bili većina od oko 92% ukupnog
stanovništva,112 na taj način dalje povećavajući broj muslimana u Bugarskoj).
Bosna i Hercegovina bila je okupirana od strane Austro-Ugarske. Osmanlij-
ska država zadržala je Makedoniju i Trakiju, gdje su muslimani predstavljali
blagu većinu. Konačna podjela ovih teritorija naseljenih muslimanima, uk-
ljučujući i Kosovo, dogodila se tokom rata 1912-1913.; Makedonija i Tra-
kija podijeljene su između Srbije, Bugarske i Grčke; Crna Gora se proširila
tako da se graničila sa Srbijom, dok je Rumunija okupirala južnu Dobrudžu,
gdje su muslimani bili većina. Tokom perioda 1877-1914. široki slojevi mu-
slimanskog stanovništva bili su pokrenuti iz svojih domova i prisiljeni da se
sele u Tursku. U manjem obimu, ovaj proces nastavlja se do danas.

https://de.scribd.com/document/251632701/Muslimani-Balkana-Istocno-pitanje-XX-vijeka-full-pdf
 
Prava i slobode muslimana pod vlašću novih balkanskih vlada bila su određena Berlinskim ugovorom (1878.) u egzaktnim izrazima koji su ponovljeni svaki put nakon što su granice određene balkanske države definirane. Odgovarajući paragraf pre-
uzet iz dijela koji se tiče Bugarske glasi:
Razlika u vjeri i konfesiji ne može biti upotrebljena ni protiv koga kao razlog za isključenje ili onemogućenje u vršenju građanskih i političkih pra-va, u pristupu javnom zaposlenju, službama i častima ili u vršenju različitih profesija i zanimanja na bilo kojem području. Sloboda vjerovanja i otvore-
nog prakticiranja svih religija pripada svim stanovnicima Bugarske, kao i strancima i nikakve prepreke neće biti stavljene za hijerarhijske organizacije različitih zajednica ili odnose sa njihovim duhovnim vođama (član 5).
Član 27 odnosio se na Crnu Goru, član 35 na Srbiju i član 44 na Ru-muniju. Međutim, nije bilo odredaba u pogledu religijskih prava naroda
Bosne i Hercegovine koju je okupirala Austrija, mada su detalji kasnije
diskutirani sa Portom.

https://de.scribd.com/document/251632701/Muslimani-Balkana-Istocno-pitanje-XX-vijeka-full-pdf
 
Službene osmanlijske statistike pokazuju
da je veliki broj muslimana iz Bugarske, Bosne i Hercegovine, Grčke i
Srbije (u ovoj posljednjoj muslimanska zajednica je bila mala zbog ranijih
iseljavanja) iselilo se i nastanilo u Osmanlijskoj državi. Ukupno 1,5 milio-
na iseljenika napustilo je Balkan 1878-1918., prema službenim osmanlij-
skim statistikama koje ne uključuju veliki broj ljudi koji su ilegalno prešli
osmanlijske i turske granice.118
Brojnost i geografska distribucija muslimana Balkana.

https://de.scribd.com/document/251632701/Muslimani-Balkana-Istocno-pitanje-XX-vijeka-full-pdf
 
Srboskizborim:
Službene osmanlijske statistike pokazuju
da je veliki broj muslimana iz Bugarske, Bosne i Hercegovine, Grčke i
Srbije (u ovoj posljednjoj muslimanska zajednica je bila mala zbog ranijih
iseljavanja) iselilo se i nastanilo u Osmanlijskoj državi. Ukupno 1,5 milio-
na iseljenika napustilo je Balkan 1878-1918., prema službenim osmanlij-
skim statistikama koje ne uključuju veliki broj ljudi koji su ilegalno prešli
osmanlijske i turske granice.118
Brojnost i geografska distribucija muslimana Balkana.

https://de.scribd.com/document/251632701/Muslimani-Balkana-Istocno-pitanje-XX-vijeka-full-pdf
Kliknite za proširenje...

Naravno šta očekuješ ... onda bi koliko miliona Grka trebalo u Anadoliju

Više je Grka bilo u Anadoliji nego muslimana u Rumeliji ili Rum-u i Balkanu
 
Brojnost i geografska distribucija muslimana Balkana.
Juna 1991. godine bilo je oko 10-11 miliona muslimana Balkana, što je
oko 18% ukupnog broja stanovništva ovog poluostrva. Oni su bili kon-
centrirani u Albaniji, gdje čine oko 70% stanovništva od ukupne populaci-
je koja broji 3,6 miliona. Albanski muslimani nisu uključeni u ovu studiju
zato što su nakon formiranja Albanije kao nezavisne države 1912. musli-
mani uvijek bili većina u ovoj zemlji. Iako je 1967. Enver Hodža proglasio
Albaniju za ateističku državu i zabranio muslimanima i hrišćanima vjersku
praksu, glavni dio stanovništva ostao je muslimanski u kulturnom smislu.
Najveća koncentracija muslimana, oko 4,5 miliona, bila je u Jugoslaviji.
U Bosni i Hercegovini su činili 44% stanovništva ili 1,8 miliona osoba, dok je
u pokrajini Kosovo njihov broj dosegao 1,7 miliona ili 89% ukupnog stanov-
ništva pokrajine. Muslimanske grupe mogle su se takođe naći u Makedoniji,
gdje je etnička turska populacija spala na samo 100.000 od ranijeg većinskog
statusa koji je imala 1913., i u Sandžaku gdje je broj muslimana iznosio oko
250.000 duša. Osim toga, male muslimanske enklave takođe su se nalazile u

https://de.scribd.com/document/251632701/Muslimani-Balkana-Istocno-pitanje-XX-vijeka-full-pdf
 
Nataša Rostova:
Nije baš tako... mnogo više na zapad , a mnogo, mnogo manje na Istok

Još su i ostali

Na Istoku je jedino u Smirni ostala mala kolonija

I sada traži neka prava na zapadu ... da li je realno?
Kliknite za proširenje...
Izmir / Smirna je očišćena davnih dana. U čitavoj Turskoj ima 2000 Grka,prosjek godina starosti 75. Gotovi svi oni su Istanbulu.U Grčkoj ima oko 150 000 Turaka uglavnom na tromeđi Bugarske,Grčke i Turske.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Bastiani
"Genetska istorija Balkana - od rimskih vremena do seobe Slovena".
Odgovora
0
Pregleda
198
Bastiani
Bastiani
M
Da li su kajkavci Hrvati ili zaseban narod?
3 4 5
Odgovora
103
Pregleda
1.131
Škutor Kićo
Š
Neno
Amerika sa Hrvatima spremala "oluju"..
Odgovora
1
Pregleda
231
MOST6
MOST6

Back
Top