Multitasking prži vaš mozak

Sensei

Master
Moderator
Poruka
67.647
Multitasking prži vaš mozak
Više zadataka pogoršava situaciju.
Oštećuje pamćenje i opterećuje funkciju prefrontalnog korteksa, trošeći resurse koji bi nam inače pomogli da formiramo jaka sećanja.
giphy.gif
 
Poslednja izmena:
Multitasking sprži vaš mozak
Više zadataka pogoršava situaciju.
Oštećuje pamćenje i opterećuje funkciju prefrontalnog korteksa, trošeći resurse koji bi nam inače pomogli da formiramo jaka sećanja.
Pogledajte prilog 1521036
Ovo je istina u mom slučaju. Primetio sam da sam počeo da zaboravljam stvari vrlo lako iako mi se više puta ponovi.
 
Sistem protiv ometanja mozga

Za fokusiranje pažnje potrebno je više od usmeravanja snage mozga u jedan cilj; to takođe uključuje blokiranje svih drugih stimulansa koji pokušavaju da vam odvuku pažnju.

Kada ste fokusirani, mozak funkcioniše drugačije čak i na neuronskom nivou. Poruke koje neuroni šalju jedni drugima kada pokušavate da obratite pažnju su i intenzivnije i jasnije - kao da su u bučnoj prostoriji, pokušavajući da viknu jednu, jednostavnu poruku jedni drugima.

Pored toga što neuroni snažnije komuniciraju, ključni delovi mozga se sinhronizuju jedni sa drugima. Linije komunikacije se otvaraju između različitih regiona mozga potrebnih za pažnju, a nepovezani signali se potiskuju kako bi se sprečilo da smetnje prođu.
 
Možda mislite da zadržavanje fokusa i blokiranje ometanja uzrokuje da vaš mozak radi više, ali u stvari je suprotno. Prebacivanje između zadataka čini da vaš mozak potroši više glukoze, zbog čega se osećate iscrpljeno i dezorijentisano čak i nakon male količine više zadataka.

Štaviše, nedavne studije pokazuju da multitasking ima fizički, verovatno trajni uticaj na strukturu mozga. Teški multitaskeri imaju manju gustinu sive materije u prednjem cingularnom korteksu, što pomaže u regulisanju automatskih telesnih funkcija poput krvnog pritiska i otkucaja srca, kao i racionalnih kognitivnih funkcija kao što su donošenje odluka, empatija, kontrola impulsa i emocionalna regulacija.

1711403456517.png
 
Multitasking uzrokuje da se nove informacije skladište u pogrešnom delu mozga.

To kompromituje vaše kratkoročno pamćenje.

Samo saznanje da u vašem prijemnom sandučetu postoji nepročitana e-poruka može smanjiti vaš radni IQ za 10-15 poena, što vas efektivno pretvara u kognitivni ekvivalent osmogodišnjaka.

Ne samo da je multitasking loš za vaš mozak, već je loš i za vaše telo. Povećava hormone stresa kortizol i adrenalin, što može dovesti do suženih arterija, povećanja šećera u krvi i potiskivanja imunološkog sistema, između ostalih zdravstvenih problema.
 
Možda mislite da zadržavanje fokusa i blokiranje ometanja uzrokuje da vaš mozak radi više, ali u stvari je suprotno. Prebacivanje između zadataka čini da vaš mozak potroši više glukoze, zbog čega se osećate iscrpljeno i dezorijentisano čak i nakon male količine više zadataka.

Štaviše, nedavne studije pokazuju da multitasking ima fizički, verovatno trajni uticaj na strukturu mozga. Teški multitaskeri imaju manju gustinu sive materije u prednjem cingularnom korteksu, što pomaže u regulisanju automatskih telesnih funkcija poput krvnog pritiska i otkucaja srca, kao i racionalnih kognitivnih funkcija kao što su donošenje odluka, empatija, kontrola impulsa i emocionalna regulacija.

Pogledajte prilog 1521038

MULTITASKING JE SPOSOBNOST DA ZEZNETE SVE ISTOVREMENO.
– JERREMY CLARKSON


prednji čeoni režanj je glavni za donošenje odluka...najbitnije u životu kad pogledaš malo bolje...
 
ima dana na poslu kad covek ne moze da se skoncentrise od raznih uticaja sa strane. Obicno takve dane ne provedem radeci jednu stvar koju sam platinarao nego ih iskoristim za razne akcije oko organizacije i planiranja, dogovore, sinhronizacije i slicno. Ako sve uspem da postignem, onda me vise niko nista ne pita i mogu da se skoncentrisem na konkretan posao - sto bi rekli da udjem u zonu. Pa i kad se neko pojavi sa nekom idejom dok sam u zoni - dodji kasnije, sad ne odgovaram na pitanja.
 

Back
Top