mario80
Stara legenda
- Poruka
- 75.760
pena za stiropor i sraf sa pecurkom, tako sam ja
Nek je bog u pomoći onima kojima vi pravite montažne kuće

Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
pena za stiropor i sraf sa pecurkom, tako sam ja
Nek je bog u pomoći onima kojima vi pravite montažne kuće![]()
Materijali koji se upotrebljavaju za izolaciju montažnih kuća
Izolacija krova
Montažne kuće raspolažu sa višeslojnom konstrukcijom zida. Materijali sa visokim izolacionim svojstvima su već ugrađeni u unutrašnji deo zida i ne moraju da se stavljaju na spoljnu stranu kao kod konvencionalnih kuća. Zidovi montažne kuće imaju bolju toplotnu izolaciju a time i veći potencijal uštede energije od konvencionalno zida od cigli.
Na kvalitet toplotne izolacije zidova utiče debljina izolacionog sloja i provodljivost materijala λ (W/mK). Što je manja sposobost provođenja toplote građevinskog materijala to je izolacija bolja. Kao izolacioni materijali najčešće se koriste kamena i staklena vuna ili polistiren (stiropor). Koriste se i gips karton ploče (Knauf) debljine 3 cm od 2 ploče debljine 9,5 mm, ekspandiranog polistirena (stiropor) i ploče koja sprečava prodiranje vlage.
Koeficijenti toplotne provodljivosti materijala - k W/m2K (što je vrednost λ manja, to toplotna izolacija ima bolja svojstva) :
drvo od 0,04 od 0,12 - zavisno od vrste drveta
mineralna vuna oko 0,03
Stiropor od 0,030 do 0,035
gipskartonske ploče 0,21
giterblok 0,53;
puna opeka 0,76;
armirani beton 2,04;
čelik 58,5…
Zidovi Različiti proizvođači montažnih kuća primenjuju i različite sisteme za spoljašnje zidove. Nekada su u pitanju sendvič zidovi sa oblogom od OSB ploča i ispunom od mineralne vune ili stiropora, nekada su to paneli od stiroopra obostrano obloženi OSB-om.. Sa unutrašnje strane zid je obložen gips-kartonskim pločama (direktno na konstrukciju ili preko OSB-a), a sa spoljašnje strane OSB pločama. Dodatno se sa spoljašnje strane postavlja i kontakt fasada (demit fasada) sa izolacijom od stiropora (5 ili 8cm).
Krovna konstrukcija Preko krova i tavana se gubi više od 30% toplote, tako da je vrlo važnougraditi dobru izolaciju. Krov se izrađuje se na bazi rešetkastih krovnih nosača preko kojih se postavljaju paneli koji su obostrano obloženi OSB pločama. Unutar panela se postavlja izolacija od mineralne vune Sa gornje strane panela postavlja se specijalna vodonepropusna folija, preko koje se postavlja pokrivač od bitumenske šindre ili crep. Sa donje strane krovnog panela, preko OSB ploča montiraju se Knauf gips-kartonske ploče
UMESTO ZAKLJUČKA
Kvalitet izolacije je karakteristika koja izdvaja dobre od loše montažne kuće. Važno je napomenuti da montažne kuće nisu sve iste i u mnogome zavise od kvaliteta i stručnosti proizvođača. Ima raznih iskustva - neke montažne kuće mogu biti izuzetno kratkotrajne, a stanari već u kratkom roku mogu imati probleme, dok na neke druge proizvođači daju garanciju na 50 godina. Kod nekih zavoravite na račune za grejanje, a kod drugih duva kao ktroz železničku stanicu. Obično kada se naručuje montažna kuća mora da se plati unapred neka avansna suma i onda se nadate da će sve ispasti dobro. Zato istražite tržište i dobro se raspitajte o firmi kod kojoj poveravate svoj dom.
Ko god razmišlja o montažnoj kući treba da zna sledeće: Srbija nema nikakvu tradiciju u obradi drveta, to može da vam potvrdi bilo koji stolar ili neko ko radi sa drvetom. Jednostavno nemaju pojma, proizvode parket koji istog dana stavljaju na tržište. Drvo u srbiji jedan dan nije bilo u sušari a kamoli neka termička obrada ili insekticid. Meni je parketar pričao kako su postavljali parket i dok su rezali, mogli su od piljevine da naprave grudvu koliko je vlažan bio. Normalno, sav taj parket se razmakne, podigne, iskrivi i odlepi. Mogu misliti kako izgledaju montažne kuće.
Hrvati imaju veliku tradiciju obrade drveta i poštuju sve procedure a samim time i dobar kvalitet.
Evo ja u centru Beograda, kada sam renovirao stan i zafalilo mi parketa... Kažu svi stari standard... Kad ono nije nego hrvatski standard parket od pre 50 godina ugrađivan tada. Da nije bilo tog ličanina koji je radio sa drvetom, popušio bi srpsku seljačku žvaku. Seo u auto i otišao u NS da kupim, paketi uredno 2 godine stari, bili u sušari. Pakovani u vakumu, naprskani fungicidom i uredno na svakom paketu pečat proizvođača i datum. Složili lepo parket i evo dan danas se nije mrdnuo milimetar. Drugar radio zgradu i kupio ovde parket domaći srpski, posle par godina se toliko odlepio i iskrivio da su se saplićeš po stanu. Toliko o tomeDa naravno...pre 20-30-50-100 godina smo kupovali parket i stolariju od Hrvatainače ih nismo ni imali nego živeli u šatorima k'o Gadafi.
Možeš ti da meriš do kraja života, nećeš naći jednu gredu po ps-u ili je uvoznaKao prvo, pre bih od srpskog pruća i blata napravio kuću nego da plaćam ustaši za dom Srbina
Drugo - OSB ploče su (nažalost ) uvozne a vlažnost greda se lako proveri spravicom koja se zove vlagomer i košta već od 20e.
Svaka greda je zelenkasto žućkaste boje, uglavnom.Treće - fungicidna , insekticidna i uopšte termo-hemijska zaštita je golim okom neproveriva ali uvek postoji nešto što se zove probni uzorak i sertifikat Šumarskog fakulteta u Beogradu.
Ujkani su jako poslovni kada su pare u pitanju, a tek naši što varaju sa hranom aj leba ti kako seljak pravi danas kajmak?!? Muti margarin i dodaje sir! Ne kenjaj, znaš da je sve otišlo u kuratz!I zadnje, zbog čega bi verovao tamo nekom NDH-zeru kad su se već dokazali kao uvaljivači ( od hrane sa histaminom, MSG-em i mesom bez papira do kancerogene plastike) i da za njih srpski sudovi i inspekcije ne postoje ?
Da treba otvoriti "četvore oči" treba, ali to znači i ne žmuriti pred uvaljivačima iz NDH-zije
Evo ja u centru Beograda, kada sam renovirao stan i zafalilo mi parketa... Kažu svi stari standard... Kad ono nije nego hrvatski standard parket od pre 50 godina ugrađivan tada. Da nije bilo tog ličanina koji je radio sa drvetom, popušio bi srpsku seljačku žvaku. Seo u auto i otišao u NS da kupim, paketi uredno 2 godine stari, bili u sušari. Pakovani u vakumu, naprskani fungicidom i uredno na svakom paketu pečat proizvođača i datum. Složili lepo parket i evo dan danas se nije mrdnuo milimetar. Drugar radio zgradu i kupio ovde parket domaći srpski, posle par godina se toliko odlepio i iskrivio da su se saplićeš po stanu. Toliko o tome![]()
Možeš ti da meriš do kraja života, nećeš naći jednu gredu po ps-u ili je uvozna![]()
Svaka greda je zelenkasto žućkaste boje, uglavnom.
Ujkani su jako poslovni kada su pare u pitanju, a tek naši što varaju sa hranom aj leba ti kako seljak pravi danas kajmak?!? Muti margarin i dodaje sir! Ne kenjaj, znaš da je sve otišlo u kuratz!![]()
Kakve su ovo gluposti i nebuloze? Izolacija krova??? Pa krov je isti kod montažnih kuća i zidanih a samim time je i najslabija tačka zidane kuće. Koliko puta ste videli ulegnuti krov na nekoj kući? To je vreme da se kompletno krovište menja tj radi ponovo krov jer su grede propale uglavnom od termita. Kada zamenite grede, uradite izolaciju i postavite nov crep imate opet novu kuću. Šta se dešava sa montažnom? Potpuno se raspadne.
decko, veze ti nemas, kad nisi cuo za izolaciju krova..o kakvim termitima pricas, nije ovo amerika i afrika da imamo termite. a inace se montazna kuca pravi od krova, prvo krov, pa se zidovi postavljajusta se desava sa montaznom, pa isto sto i sa zidanom, skines i zamenis, ako treba..inace konstrukcija je skroz drugacija kod zidane i montazne kuce
Ko god razmišlja o montažnoj kući treba da zna sledeće: Srbija nema nikakvu tradiciju u obradi drveta, to može da vam potvrdi bilo koji stolar ili neko ko radi sa drvetom. Jednostavno nemaju pojma, proizvode parket koji istog dana stavljaju na tržište. Drvo u srbiji jedan dan nije bilo u sušari a kamoli neka termička obrada ili insekticid. Meni je parketar pričao kako su postavljali parket i dok su rezali, mogli su od piljevine da naprave grudvu koliko je vlažan bio. Normalno, sav taj parket se razmakne, podigne, iskrivi i odlepi. Mogu misliti kako izgledaju montažne kuće.
Hrvati imaju veliku tradiciju obrade drveta i poštuju sve procedure a samim time i dobar kvalitet.
U svakom slučaju ti ne znaš da objasniš zašto na Zlatiboru stoje brvnare od 200 godina,
zašto se nije srušio krov dedine kuće,
zašto su drveni prozori u mojoj srednjoj školi savršeno obavljali svoj jednostavni zadatak a stariji i od NDH-zije ( one prve ) ,
ni zašto ljudi svakodnevno menjaju parkete i dižu krovove u Srbiji bez problema ?
Zašto se kod mojih nije digao parket a pre 6 god postavljen ?
Mi kod Hrvata ne kupujemo, pu pu pu
Kažem kako stoje stvari, dan danas se dovlači građa odande hteo ti ili ne. Pa jel znaš na kom drvetu počiva cela venecija i odakle je?![]()
Bajdvej sad sam se vratio sa jednog razgovora, kvadrat grube gradnje zidanja 100 evra a ključ u ruke 200. Mislim da je izvan Beograda još niža cena, ima li neko info?
Jel mogu lako da se zapale?
I kakva je zvučna izolacija? Tu sam prilično skeptičan...
- - - - - - - - - -
ne mislim na drvene, već na one standardne montažne..
Srbija nema nikakvu tradiciju u obradi drveta, to može da vam potvrdi bilo koji stolar ili neko ko radi sa drvetom. J.
Drvena kuća (uslovno brvnara)
Kada govorimo o drvenim kućama ili brvnarama, kako se popularno nazivaju, moramo razlikovati 3 osnovna tipa
Brvnare, kuće napravljene od punih trupaca, način gradnje u Kanadi, Americi, na Aljasci (Log homes). Takvi zidovi nemaju niti spoljnih, niti unutrašnjih obloga, sve su instalacije provučene kroz trupce, ili horizontalno, na spojevima 2 trupca...Spojevi između 2 trupca se popunjavaju specijalnom masom za dihtovanje, koja ujedno sa unutrašnje strane zidova ublažava obline trupaca i ujedno služi kao dekorativni element. Zahvaljujući velikom prečniku trupaca, od 40-60 cm u proseku, nema potrebe za bilo kakvom dodatnom izolacijom.
Drvene kuće rešetkaste konstrukcije, ili od greda ili tavalona...koje se dvostrano oblažu OSB pločama kao konstruktivnim vezivnim elementom, ispunjene izolacionim materijalom, tako da čine sendvič zid, sa unutrašnje strane zidovi se mogu obložiti Knauf pločama, lamperijom ili kombinacijom nekoliko materijala, a sa spoljne obično drvenim, daščanim oblogama koje se postavljaju bilo horizontalno, bilo vertikalno....način gradnje takođe uobičajen u USA.
Drvene kuće izrađene od ravnih greda ili polu-oblica, to je tzv. Ukrajinski sistem gradnje, mada se takve kuće masovno grade u Austriji, Italiji, Švajcarskoj, Skandinaviji... Pa i kod nas sve češće. Prednost je da nije velika debljina spoljnjeg zida /drvo 7cm/, koje se iznutra oblaže izolacijom i brodskim podom prema iskoristivom delu kuće (sendvič zid), a šta omogu- ćava veliku čvrstinu konstrukcije, ne postoje ograni- čenja oko dužine zidova (jer se mogu raditi duži zidovi nego je dužina greda zahvaljujući vertika- lnim stubovima pa se grede nastavljau u dužinu).
Spajanje zidova u uglovima kuće je na “ćert” odnosno ugaoni spoj preklapanjem greda šta daje enormnu konstruktivnu čvrstoću objekta.
Mi smo se opredelili za ovakav način izgradnje objekata. To ima nekoliko prednosti: u startu je konstrukcija zidova homogena, jer je kompletno načinjena od punog drveta, koristimo prvenstveno prizmatične grede (brvna), pa kuća smireno i skladno izgleda kada je dovršena, koristimo IZO stolariju, DIN 68 standarda, sa Roto okovima (otklopno/zaokretni), veliku pažnju posvećujemo kvalitetu drveta koga ugrađujemo (prvoklasno drvo jele/smreke), kao i konstruktivnim rešenjima proverenim u praksi koji omogućavaju dugoročnost konstrukcije, svi ostali materijali koje koristimo (izolacije, crep, bitumenska šindra) su atestirani i ekološki u najvećoj mogućoj meri. Pri tome se trudimo da svakom potencijalnom investitoru maksimalno omogućimo slobodu u kreiranju budućeg objekta, jer gradi objekt prema svojim željama, potrebama u organizaciji prostora i naravno, finansijskim mogućnostima.
Još nekoliko reči o položaju kuće, temeljima i benefitima drvene kuće
Kod planiranja pozicija kuće na gradilištu poželjno je, koliko god je moguće, organizovati unutrašnji raspored tako da se manje bitne prostorije orijentišu prema severu (kuhinja, hodnici, kupatila, stepenište, špajz), a da se glavne prostorije okrenu ka jugu, odnosno zapadu, spavaća soba ka istoku...itd. Naravno, u praksi to nije uvek izvedivo, ali u skladu sa mogućnostima pokušajte da to ispoštujete.
Drvene kuće su lakše od klasičnih, znači, trebaju manje temelje, mogu se čak postavljati i na stubove, a ne samo na betonsku ploču, mogu na kameni temelj (ako imate nasleđeni objekt od predaka koji više nije u funkciji). Ako radite novi objekt na betonskoj ploči, jako je bitno (naročito kao je vikendica u pitanju) da je temlej višlji od prosečne godišnje količine snega, tako da najdonja greda nikada ne leži u snegu. Pažljivim planiranjem i savesnim održavanjem, koje je mnogima u startu “bauk” ali to podrazumeva premazivanje kuće lazurnim premazima po potrebi, drvena kuća će Vam to obilato vratiti... toplinom pod rukom, udobnošću, lepotom, mikro-klimom, estetikom drveta, jednom posebnom atmosferom koje nema u zidanoj kući...
Uostalom, još kao deca svi smo se igrali na tavanima, u šupama, babinom vajatu... To je ljubav koja se rodi u detinjstvu i koja traje celi život... Mi smo Vam uvek na raspolaganju ako želite da obnovite tu dečiju ljubav i imate svoju drvenu kuću...
AUTORSKI TEKST: Boris, ,
Kažem kako stoje stvari, dan danas se dovlači građa odande hteo ti ili ne. Pa jel znaš na kom drvetu počiva cela venecija i odakle je?![]()
ma ne, ne derem se ja, pitam za neku eventualno buduću ženu, ako se bude derala u spavaćoj sobi, i bila glasna...a zidovi od papira...
- - - - - - - - - -
pusti gorivo, pitam ozbiljno...
živim u čvrstoj gradnji, da je tako nazovem..i čuje se nekad kad malo glasnije pričaš, kako ja komšije, tako i oni mene... a u novogradnjama današnjim, još nekvalitetnijim, čuješ kako komšije peru suđe...
zato se pitam, kakva je situacija sa tim pregradnim zidovima, montažnih kuća...
živim u čvrstoj gradnji, da je tako nazovem..i čuje se nekad kad malo glasnije pričaš, kako ja komšije, tako i oni mene... a u novogradnjama današnjim, još nekvalitetnijim, čuješ kako komšije peru suđe...
zato se pitam, kakva je situacija sa tim pregradnim zidovima, montažnih kuća...
koje gluposti, nema tradicije, jeste mi smo pravili staklene kuce pre sto godina..sve je tebi neko neso pricao, sve moj do moga strucnjaci..
Jel mogu lako da se zapale?
I kakva je zvučna izolacija? Tu sam prilično skeptičan...
- - - - - - - - - -
ne mislim na drvene, već na one standardne montažne..