MONTAZNE KUCE-iskustva

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Čuj, bio sam par puta u Srbiji (BG i NS) i BG stvarno napreduje, sad i da hoću ne mogu jer mi je pasoš istekao, čekam kad ćemo moć samo s ličnom (šuška se), ali supruga mi ode barem svake godina dva puta u BG, i također kaže kako stalno nešto novo, a i vidi se po TV. Preselili su one ispod gazele, nekud gore....
Pazi ovih 300-400 km auto-puta što je prije desetak godina izgrađeno od Karlovca, preko Gospića do Splita, sad Ploča, ma to i djeca u vrtiću znaju da je to od nečije tuđe love, ali činjenica je da je sad zbog toga onaj lički dio (podvelebitski) procvjetao, predvidivo bi i više da provuku cestu do pred Rijeku (ali otom potom). I kao što mi možemo računati da ti za farbanje zidova jedne sobe treba toliko i toliko para i ispod nikako ne može, tako isto i za komunalnu infrastrukturu, iskusni stručnjaci bi i bez prevelikog obilaska Srbije mogli procjeniti koliko novaca treba da se to obnovi u Srbiji, naravno počenje iz Beograda, pa prema sve manjim mjestima. Nisam upoznat kako je Srbija plinificirana, ali kod nas su velika i bogatija sela postale općine i odma su plin "dobili" i nema više kanala po tim selima između ceste i kuća, ali to samo u većim, bogatijim selima gdje se rađa djece. Mislim to sve ima svoju cenu i može se matematički izračunati koliko km treba čega (kanalizacije, vode, asfalta, fasada, krovišta, bandera, novih autobusa za djecu u školu, ali mislim da i kod vas školski autobusi moraju biti novi) u Srbiji, naravno sve ono što je prolazio Istočni Berlin, tako treba i Beograd, dobro oni su imali "zapadnu njemačku" koja im je poklonila (preko reda) mnogo toga, s te strane se može izračunati koliko novca treba za to, to nije nikakva fluidna cifra, pa nek se počne! Ne bi licitirao, ali kao što Kinezi suddjeluju za most, tako neka neki drugi "pomognu" s nečim drugim ili neka država omogući neka jamstva, ali vidim teško su i Kraljevo krpali nakon potresa. S tim da moram da naglasim da sve to ima ne još drugu stranu, nego i treću, četvrtu, petu.... Imaš ljudi koji kad vide da se nešto izvodi neki projekt komunalne infrastrukture stalno u tome vide kako je glavni pokretač toga da se na svakom od tih poslova u postotku trpa državna lova u privatne džepove!? I to su ljudi najuvjereniji u to, da se izmišljavaju radovi samo da bi se stvorio prostor da netko digne neku proviziju!? Onda neki vide da u jačanju komunalnih službi svrha samo otvaranje novih radnih mjesta, jer treba za teren, i oni to vide samo kao "nova" izmišljena radna mjesta, ali ruku na srce, svaka površina traži ruku za održavanje, od polja, zemlje, štale, kuće, sve traži svoje tko će o tome voditi računa, čak i da novci nisu problemm treba radne snage za kositi travu, kosilica, gorivo, a sve to košta, ima svoju cenu, i ne može jeftinije nikako! Ne kažem ja da pri tim poslovima baš ništa nekrade, ali ipak ordinacije i sl. ne bi trebalo izgledat kao prije 80 godina! Ajde ako neka brijačka radnja izgleda doslovno kao prije 100 godina, može, ima i to romantike, ali ordinacije, škole..... e sad da se krade, pa i u socijalizmu dok je bio samodoprinos za školstvo pa se sve škole obnovile ili dogradile ili napravile nove, većina direktora je i vikendice u isto vrijeme izgradila, začudo od identične fasadne cigle kao na školi?

A ovo kod nas, iskreno da mi je tko prije koju godinu rekao da može tužitelj premijera pa makar bio i bivši strpati u zatvor, ne bi vjerovao, mislio sam da je to nemoguće ili cijelu stranku metnut pod istragu, to je kod nas još novo, a svaki dan nešto ispliva i čudi me da nitiko nije ništa zataškavao, ovo je velika novost da premijer može završiti pod istragom radi sumnje za potupljivanje!? to je još neviđeno! Kod nas još prevladava razmišljanje, da kad je netko na vlasti da je to najnormalnija stvar da "zbrine" svu ženinu familiju, netjake do petog koljena i takve stvari, skoro svi kažu da bi i oni isto da su na položaju, a da je njihova familjija bez posla da bi ih zaposlili, da ne bi dozvolili da njihovi budu bez posla! To je tako još od turskih vremena.

Gradovi jesu prenaseljeni, a situacija će biti sve gora i gora, jer navodno po neprovjerenim informacijama, je mafija (ali doslovno pravi mafijaši) drži komunalne urede za graditeljstvo i oni odlučuju ili njihovi kadrovi odlučuju, da se u predjelu gdje su samo prizemnice i nije se smijelo decenijama krov i prozore popravljat, sad se odjednom mogu dizati po tim dijelovima grada stambene zgrade od 15-25 metara visine!!!! (najdoslovnije je tako! ruglo i katastrofa). Pa sad ti računaj ako u jednoj ulici gdje je do nedavno živjelo npr. 50 ljudi, sad samo u jednoj takvoj zgradi dođe novih 70,? cirkus! Prečesto se ponavlja da bi bilo slučajno!

A ovo što spominješ moravski stil i te fore, na obroncima iznad Zagreba imaš izmješano sve i svašta, alpski i medeiteranski jedan do drugih, latinoameričke sapunice su ostavile traga, sve prepušteno tržištu i sve ono "to se može prodat" "to raja traži" pa na priobalju miloin novih kuća s bosansko-turskim značajkama, i stručnjaci procjenjuju kako će se morati primjeniti model kao u Španjolskoj, da će država jednom u budućnosti, da takvo što odluči riješavat, morat početi otkupljivati po tržišnoj cijeni cijele ulice i naselje da se sruše i uklone jer je pretjesno, i ruglo!

A što se izbora kuća tiče tu ima jedna klopka u koju se čovjek laku zapetlja, jedno je kad ti prelistavaš crteže kuća, provozaš se pored nekih kuća , gledaš, a sasvim nešto drugo je kad ti u objekt useliš pa počneš živjeti u tom prostoru, pa onda dođe ono praktičnije je ovo ovako, onako, da ne moram okolo i te fore.... Naime, prektično je da je garaža što bliže ulici, zbog snjega, onda kotlovnica da je dostupna da se ne mora ići van na hladno nego da imaš povezano, oni što stavljaju centralno na kuhinjsku peć, to onda moraš sva drva u kuhinju unositi ili što? Ja bi rađe posebno kotlovnica ali po mogućnosti ne u podrumu, da se ne moraju drva ubacivat, nego u ravnini; onda oni neki totalka beskorisni balkoni, trijem/terasa to OK, potrebne posebne prostorije kao garderobe i vešeraj za sušenje veša i sve te takve sitnice, kad gledaš na slici lako se "zaljubiti" u neki projekt ali u praksi tak pokopčaš što ti još treba!

I još nešto, kad spominjete standarde od prije 30-tak godina na što konkretno mislite? Da preciziram, da li su "Marles" kuće prije 30-tak godina bile takve? Kakav je tada bio "marles" to me zanima? Ne mora baš samo "marles" može i drugi najnapredniji proizvodžači tog vremena? Što o njima znate danas?

Pozz

Marles je pre trideset godina bio kao Ivanjica i ostali proizvodjaci montaznih kuca u Srbiji danas.
Na polju izgradnje takvih kuca se danas puno toga promenilo, saznanja, iskustva kao i svest za stednjom energije je dzinovskim koracima napredovala u zadnje tri decenije.
 
Montažne iz Ivanjice su strava dobre. Samo odaberete iz kataloga.
Vi postavljate temelje (ako hoćete može i sa podrumum, koji vi iskopate) i izvedete do temelja, tj. kroz njega
sve instalacije koje želite da imate (struja, voda , kanalizacija, telefon)
Jednu je uzeo moj komšija (okolina Danilovgrada).
Oni dolaze i sve završavaju za nekoliko dana. U zidovima je valjda stiropor i staklena vuna, nije bitno.
Zimi je u njima puno toplije i dovoljna je jedna grejalica za kuću, leti mala klima reši problem
A tek varijacije na tu temu, tj. dorada.
Npr, oblaganje fasadnom ciglom i sl.
Garancija je, mislim, 20 godina.
 
Poslednja izmena:
Montažne iz Ivanjice su strava dobre. Samo odaberete iz kataloga.
Vi postavljate temelje (ako hoćete može i sa podrumum, koji vi iskopate) i izvedete do temelja, tj. kroz njega
sve instalacije koje želite da imate (struja, voda , kanalizacija, telefon)
Jednu je uzeo moj komšija (okolina Danilovgrada).
Oni dolaze i sve završavaju za nekoliko dana. U zidovima je valjda stiropor i staklena vuna, nije bitno.
Zimi je u njima puno toplije i dovoljna je jedna grejalica za kuću, leti mala klima reši problem
A tek varijacije na tu temu, tj. dorada.
Npr, oblaganje fasadnom ciglom i sl.
Garancija je, mislim, 20 godina.

Što bi to bilo puno toplije? U odnosu na ciglene kuće/zidove?
 
Marles je pre trideset godina bio kao Ivanjica i ostali proizvodjaci montaznih kuca u Srbiji danas.
Na polju izgradnje takvih kuca se danas puno toga promenilo, saznanja, iskustva kao i svest za stednjom energije je dzinovskim koracima napredovala u zadnje tri decenije.

Taj dio ja kužim i znam, ali me zanima dal su stvarno krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih svi i najnapredniji (njemački, skandinavci....)proizvodžači bili s "ivericom"?
Arhitektura? Meni "marlesice" iz onog vremena, sve bile samo "kockice" s krovovima? Jel "na zapadu" bilo što naprednije ili?
 
Pogledajte prilog dugo selo II.bmp
Pogledajte prilog pescenicaII.bmp
Pogledajte prilog Bartolovec.bmp
Pogledajte prilog skradin II.bmp
Pogledajte prilog Varaždin, Turčin.bmp


Evo, koliko "ivanjičkih" projekata po Hrvatskoj! Jedna firma koristi njhove projekte, ali tehnologija je ipak naprednija. Povezana je i s jednima u SLO, tamo također nude arhitekturu "ivanjica".

Zanima me što bi vi rekli da li je korišten fotošop?.

Bdv. Kuća na fotki izgleda odlično, unatoč tmurnom nebu, šminkeraj je prva liga, e sad, vaše mišljenje?
Obratite pažnju na beton (ne znam koji je stručni naziv za taj dio kuće) na prijelazi trave? Travnjak je izrolan, to je jasno, ali beton, kao da je malo retuširano? hm......

DS.jpg
 
Poslednja izmena:
Pogledajte prilog 218482
Pogledajte prilog 218483
Pogledajte prilog 218484
Pogledajte prilog 218485
Pogledajte prilog 218486


Evo, koliko "ivanjičkih" projekata po Hrvatskoj! Jedna firma koristi njhove projekte, ali tehnologija je ipak naprednija. Povezana je i s jednima u SLO, tamo također nude arhitekturu "ivanjica".

Zanima me što bi vi rekli da li je korišten fotošop?.

Bdv. Kuća na fotki izgleda odlično, unatoč tmurnom nebu, šminkeraj je prva liga, e sad, vaše mišljenje?
Obratite pažnju na beton (ne znam koji je stručni naziv za taj dio kuće) na prijelazi trave? Travnjak je izrolan, to je jasno, ali beton, kao da je malo retuširano? hm......

DS.jpg

Ivanjica tip 77, lepa kuca, lepo i odradjena, kao i podrum\garaza, trem je verivatno radjen stampanim betonom ili gramitnim plocama, ovo okolo je mermerplas, sjajan marerijal i dosta otporan, cudno je da nema trotoare, zaboravili da ih urade?, mozda je budzeno u fotosopu, ali nije ne izvodljivo napraviti na terenu,

pozdrav,
 
javasluk, "podsvojostreho je forum u SLO,", ovdje je firma , koja zastupa u SLO kuče. Ako samo pogledaš njihovu stranico, videčeš ogromnu razliku u sastavu stijene, koju nude u SLO.
"montkuce," se vidi koliko je stijena sastavljena:
1. gips-kartonska ploča ( Gypsum card board) 9,5 mm
2. Iverica ( Chipboard ) ....................................10 mm
3. PVC folija ( PVC foil )...................................0,15 mm
4. Mineralna vuna ( Glass wool ).......................80 mm
5. Iverica ( Chipboard )....................................10 mm
6. Izoterm obloga ( Isotermal casing )...............40 mm
ukupna debljina zida......................................149,65 mm
Kod Lumarja, Žiher hiše, (Pegy Dom) je sam vanjski nosivi ram širok 16 cm; Jelovica,Marles, Rihter,... imaju skoro takvu širino rama (14 cm) i to još osnovni, koji se više ne upotrebljava zbog zahtjeva standarda.
Zbog toga se ne može biti konkurenčan na Srbskom trgu ili biti prisutan sa "dampingom" (finansijka računica); zbog toga se isto tako ne može izvesti "na ključ" kuča od 200-400€/m2.
Arhitektura svake kuče može se prekopirat, to nije bog zna težko, ali kvalitetu je težko sastavit.
Stiropor , bar kod nas, se ne stavlja kao izolacija u ramu vanske stijene; samo kako fasadna izolacija.
Se pa slažem, javasluk, da je to štedljiva kuča (lijeti hladno/zimi toplo) koja ne troši mnogo energije za ogrevanje. To je kod nas ,u SLO, glavna stavka mlađih ljudi, koji se odlučuju za montažne kuče (varčne, HEH ili PH).
Neke glavne zahtjeve sam i opisao , kao i "tibi" (forumaš); ako neko se baš interesuje, mogu još dodati detajle i komentare.

LP
 
Poslednja izmena:
Hvala na ovom sajtu, ja sem vgledal jednu drogo stran.
To sam ja izučaval vte razlike, razlikam v standardu, prošli teden sem prelistaval i naletel, i vidim tipske "ivanjica" a standardi, ono "mrak" vauuuuuu.
Koliko mi se v magli čini, da v Avstriji je najači standard, da tamo nema ništa ispog 40cm ili 35 cm?

I jel ima možda negde nešto o starim "marlesicama" onim od pre trideset let?
 
Ta tip 77 je odlična jer u toj kvadraturi ima jednu sobu više, to može mnogo značiti! Jer imaš ih preko devedeset ili čak 100 kvadrata a budu samo s dve sobe pored dnevne. Uglavnom mogu se te ivanjičke fino izvest i srediti, ja jako dobro znam da se po pravilima struke modne/dizajnerske/arhitektonske inzistira da objekt mora odavati vrijeme u kojem je građen, jer se novo a staro tretira za kič, arhitekti kažu da se mora osjetiti duh vremena. Dobro svijestan sam toga i to prihvačam, ali ja želim nešto diskretnije a za dušu, nimalo mi nije cilj impresionirat prolaznike i komšije, planiram modernu tehnologiju, ne planiram štediti na materjalimam ali dizajn ništa pretjerano, nek je čisto, uredno, sređeno, ali raskoš i bacanje novca, neka zaborave na mene i baš zbog toga želim s ne pretjerno mnogo kvadrata postići uštede i kvalitetnom izolacijom!
 
Ta tip 77 je odlična jer u toj kvadraturi ima jednu sobu više, to može mnogo značiti! Jer imaš ih preko devedeset ili čak 100 kvadrata a budu samo s dve sobe pored dnevne. Uglavnom mogu se te ivanjičke fino izvest i srediti, ja jako dobro znam da se po pravilima struke modne/dizajnerske/arhitektonske inzistira da objekt mora odavati vrijeme u kojem je građen, jer se novo a staro tretira za kič, arhitekti kažu da se mora osjetiti duh vremena. Dobro svijestan sam toga i to prihvačam, ali ja želim nešto diskretnije a za dušu, nimalo mi nije cilj impresionirat prolaznike i komšije, planiram modernu tehnologiju, ne planiram štediti na materjalimam ali dizajn ništa pretjerano, nek je čisto, uredno, sređeno, ali raskoš i bacanje novca, neka zaborave na mene i baš zbog toga želim s ne pretjerno mnogo kvadrata postići uštede i kvalitetnom izolacijom!

Po meni, sve Ivanicine kuce (kao i vecine drugih domacih nudioca) jako neracionalno planirane, izgubljenog i nekorisnog prostora za hodnike vidim u svakom planu:sad2:.Dobar Arhitekta iskoristi svaki kvadratni metar eficientno:D.
Da, i krovni prostor je totalno izgubljen, zbog...skromne konstrukcije (5x8cm:eek:) koja jedva da moze nositi isti.
 
Poslednja izmena:
Delimino se slazem,
ima modela koji se lako mogu preraviti,tako i ova kuca, konretno ovu bih prosirio, dobio nekih 5m2 a krov bih napravo u jednom nivou sa klasicnom krovnom konstrukciom i kao takav iskoristo kao tavanski prostor
 
tibi mislim da si nažalost u pravu ovo što se tiče krovne konstukcije i "nošenja" krova.....Isto i ovo o neracionalnom prostoru, slažem se ja, meni također djeluje prerašireno, matemtički se kuća od 120-130 kvadrata vrlo ekonomično izvede na dvije etaže, (to je manje-više ustaljena šema i kod "marlesa" i mnogih drugih njemačkih proizvodžača). A valjda postoji i neki preporučeni standard koliko ljudi po kvadratu tzv. uličnog prostora i koliko ljudi po kvadratu stambenog prostora? Ovo pominjem jer su mi negde neke parcele i kuće jedna tik do druge? nekako tesno, zato pitam?

nekac a ako bi išlo u jednom nivou, to onda misliš da bi dobio i klasični pravokutnik(pravougaonik) i četiri vode?

S tim da meni kao što sam već ranije pisao, "ivanjički" modeli meni imaju dušu, ima i romantike, prilagođeno "našem" čoveku, e sad jedino da li se može izvesti stilski da podsjeća izvana, a unutra prostorna riješenja ekonomičnije izvest???

I neću nikakvu toplu vodu otkriti ako kažem da nije isto da li je kuća smišljena za neke bogataše kojima nije problem platiti neku exkluzivu, lokaciju, dizajn, prostor ili je kuća smišljena za "prosek". Ima proizvodžača koji za četveročlanu porodicu predviđaju kuće blizu 150 kvadrata, a ima četveročlanih porodica koje bi bile sretne da imaju i oko 60-tak kvadrata, to je više prema tome kome je namjenjeno, kakvoj klijenteli, ali znam da to vi znate, ovo nije ništa novo.
 
Poslednja izmena:
tibi mislim da si nažalost u pravu ovo što se tiče krovne konstukcije i "nošenja" krova.....Isto i ovo o neracionalnom prostoru, slažem se ja, meni također djeluje prerašireno, matemtički se kuća od 120-130 kvadrata vrlo ekonomično izvede na dvije etaže, (to je manje-više ustaljena šema i kod "marlesa" i mnogih drugih njemačkih proizvodžača). A valjda postoji i neki preporučeni standard koliko ljudi po kvadratu tzv. uličnog prostora i koliko ljudi po kvadratu stambenog prostora? Ovo pominjem jer su mi negde neke parcele i kuće jedna tik do druge? nekako tesno, zato pitam?

nekac a ako bi išlo u jednom nivou, to onda misliš da bi dobio i klasični pravokutnik(pravougaonik) i četiri vode?

S tim da meni kao što sam već ranije pisao, "ivanjički" modeli meni imaju dušu, ima i romantike, prilagođeno "našem" čoveku, e sad jedino da li se može izvesti stilski da podsjeća izvana, a unutra prostorna riješenja ekonomičnije izvest???

I neću nikakvu toplu vodu otkriti ako kažem da nije isto da li je kuća smišljena za neke bogataše kojima nije problem platiti neku exkluzivu, lokaciju, dizajn, prostor ili je kuća smišljena za "prosek". Ima proizvodžača koji za četveročlanu porodicu predviđaju kuće blizu 150 kvadrata, a ima četveročlanih porodica koje bi bile sretne da imaju i oko 60-tak kvadrata, to je više prema tome kome je namjenjeno, kakvoj klijenteli, ali znam da to vi znate, ovo nije ništa novo.

Na Zapadu (konkretno, Nemackoj) se grade jednofamilijarne kuce vec na 150m2 (u nizu kuce) gde se pokusava dobiti i stambeni prostor kao i...vrt:D, zato su cesto: prizemlje, sprat i podkrovlje(na jugu Nemacke tradicionalno i podrum koji najvise kosta a najmanje koristi od njega). Od prilike, 60m2 sprat x 2,5 plus 90m2. Posto su u balungs centrima placevi ocajno skupi (u Stuttgart-u takav plac u srednjoj lokaciji kosta najmanje 250-300 hiljada €).
Nas narod je navikao imati svoju "basticu" i svoju privatnu deponiju otpada pa mu treba puno vise prostora.
Po meni, najoptimalnije je graditi prizemlje i podignuto potkrovlje (u Srbiji i tako gradi ko kako hoce i misli da treba:hahaha:), na recimo 75m2 se dobije jako puno stanbenog prostora, statika je neznatno modificirana i povecava se vrtni prostor bez previse senke.
Predrasude prema montaznoj gradnji su jos uvek jako zastupljene mada i sam imam (ne predrasude vec lose misljenje) na one koje su ponudjene na Srpskom trzistu.
Slovenci imaju odlicne ponude i od samog starta su na slicnom nivou kao npr. Nemci. Veliki procenat uvezenih prozora na Nemacko trziste dolaze bas iz Slovenije i ispunjavaju najvisi nivo danasnjih saznanja.
 
Poslednja izmena:
tibi mislim da si nažalost u pravu ovo što se tiče krovne konstukcije i "nošenja" krova.....Isto i ovo o neracionalnom prostoru, slažem se ja, meni također djeluje prerašireno, matemtički se kuća od 120-130 kvadrata vrlo ekonomično izvede na dvije etaže, (to je manje-više ustaljena šema i kod "marlesa" i mnogih drugih njemačkih proizvodžača). A valjda postoji i neki preporučeni standard koliko ljudi po kvadratu tzv. uličnog prostora i koliko ljudi po kvadratu stambenog prostora? Ovo pominjem jer su mi negde neke parcele i kuće jedna tik do druge? nekako tesno, zato pitam?

nekac a ako bi išlo u jednom nivou, to onda misliš da bi dobio i klasični pravokutnik(pravougaonik) i četiri vode?

S tim da meni kao što sam već ranije pisao, "ivanjički" modeli meni imaju dušu, ima i romantike, prilagođeno "našem" čoveku, e sad jedino da li se može izvesti stilski da podsjeća izvana, a unutra prostorna riješenja ekonomičnije izvest???

I neću nikakvu toplu vodu otkriti ako kažem da nije isto da li je kuća smišljena za neke bogataše kojima nije problem platiti neku exkluzivu, lokaciju, dizajn, prostor ili je kuća smišljena za "prosek". Ima proizvodžača koji za četveročlanu porodicu predviđaju kuće blizu 150 kvadrata, a ima četveročlanih porodica koje bi bile sretne da imaju i oko 60-tak kvadrata, to je više prema tome kome je namjenjeno, kakvoj klijenteli, ali znam da to vi znate, ovo nije ništa novo.

Negde sam procitao da sociolozi po osobi preporucuju minimum 25m2, svaki sledeci clan po neki metar manje, zbog koriscenja zajednickih prostorija, tako gledano cetvoroclanu porodicu sa decom razlicitih polova potpuno bi zadovoljilo 75m2, takodje sa minimalnim podizanjem potkrovlja, krov na dve vode, dobija se i vise nego dovoljno, pri tome nije ni mnogo skupo. e sad svako podneblje nosi svoje, kod Tibija, odnosno u Nemackoj, kupovinom zemljista dobijas i neophodnu infrastrukturu i naravno da je ar zemlje 50k, sto mislim da je previse, pa cak i da postoji i kuca na njoj, ali... kod nas je to mnogo drugacije, kupis ar po 5k, dobijes lepo parce njive, bez icega, pa ti odradi infrastrukturu i posle izracunaj koliko sve to kosta, odnosno posto je stvarno ar zemlje, a jos ludje je to sto se odrices svega u korist firmi koje su duzne to da naprave, e to odgovara nekome...

da, na taj nacin se dobija pravougaona kuca, bez suvisnih coskova, koji kasnije prave veliki provlem i dobijas krov na cetiri vode, za koji mislim da je bolji i pouzdaniji, a i lepsi, a negde sam procitao da je bolji zivot ispod krovova na cetiri vode, to tvrde ljudi sto proucavaju piramide, pa ako je to tacno onda jos jedan +
 
Konkretno u Hrvatskoj ti u zakonu piše da građevinska čestioca ne sme biti manja od 300 kvadrata. E ali što to znači, po meni je to valjda se odnosi na "nove" parcelacije? Jer tu ima mali milion naselja obiteljskih kuća gde su ondašnji kombinati kupili po jednu ili dvije velike čestice i izvršili parcelaciju na male parcele oko 200-250 kvadrata i radili kuće u nizu ili dvodomke za svoje radnike. I ima neka skala koliko je propisano koliko mora biti velik plac za koliko kvadrata i etaža, ali pozaboravljao sam, ali znam da piše. A i ovako znam primjere gdje ljudima nisu dozvoljavali više od prizemlja jer nemaju dovoljno placa okolo, koliko se traži.

Da, to može proći 150 kvadrata za 4 člana. A evo ti, za tzv. gradske stanove tj. socijalne stanove grad šesteročlanoj familiji da stan od 75 kvadrata. Meni se sviđa što njemci ne prave onoliko balkona koliko kod nas, tu se novac baca na balkone koji ničem ne služe (uglavnom samo kao ukras).
 
35 kvadrata je baza, a svaki sledeći je još plus 10 kvadrata. To znači, za parove s mnogo dece (5 i više), najmanje 95 kvadrata. Ali to su ovi "ovdašnji" standardi, Njemačka je drugo, vidim tamo pojedinac "ima" i po 40kvadrata. I ti standardi rastu npr. pre 35godina su garaže se gradile na 5m, a danas idu 5,5m, ranije još manje, šezdesetih su garaže 4,8 bile ogromna, bačen prostor, ali stale unutra "ajkula", volga, pa i volvo bez kuke.....
 
Pozdrav svima, pitanje za Tibija:

- U jednom od prethodnih postova si pisao da 5/8/10cm stiropora na fasadi moze da izazove probleme unutar samih zidova.
Imam zidove od nekih 50-ak cm, iznutra ka napolju: malter (1-2cm) + puna cigla starog formata (30cm) + praznina (7cm) sa trskom 5cm debljine unutra + fasadna cigla (12cm). Razmisljam o dodatnom postavljanju demit fasade, jer nisam zadovoljan trenutnom izolacijom (ovo mi je bila prva zima u objektu i na -20/-15 nisam mogao da ugrejem prostor, sto je vecinom posledica kriminalnih prozora, koji ce se najverovatnije menjati ove godine na pvc, ali razmisljam i o izolaciji zidova/ stavljanju stiropora); Dakle - treba mi savet oko min. debljine stiropora da ne bih imao kasnije problema koje si pominjao.

- Koliko se, otprilike, gubi toplotne energije kroz pod, ukoliko ne postoji prakticno nikakva toplotna izolacija istog, tj. betonske ploce ispod kosuljice ?
Sama kosuljica, u kojoj je sistem podnog grejanja (pvc cevi 17mm) je izlivena povrh presovane trske (5cm) koja lezi na betonskoj ploci, shvatam da je to bedna izolacija prema EU standardima, ali - zanima me, generalno, koliko tih nekih 70-ak cm zemlje ispod bet. ploce (posto je prizemlje za toliko uzdignuto od teritorije) moze da 'odvuce' toplotne energije, da li mozda taj sloj zemlje u stvari deluje kao izolator (s'obzirom da je ispod kuce, a ispod tog sloja je opet zemlja itd.), pod uslovom da se cokla izoluje spolja takodje demitom.
 
Poslednja izmena:
Pitaj nesretne kraljevcane za zidane kuce, izvinjenje kraljevcanima,


Zemljotres u Kraljevu je samo pokazao da "sam svoj majstor" nije primenjiv za gradnju kuca. Planiran i izgradjen objekat od strucnjaka, izdrzava svaki zemljotres do 7% Rihter skale (postoje planovi zemljotresnih podrucja i propisi kako graditi na takvom podrucju).
 
Poslednja izmena:
Pozdrav svima, pitanje za Tibija:

- U jednom od prethodnih postova si pisao da 5/8/10cm stiropora na fasadi moze da izazove probleme unutar samih zidova.
Imam zidove od nekih 50-ak cm, iznutra ka napolju: malter (1-2cm) + puna cigla starog formata (30cm) + praznina (7cm) sa trskom 5cm debljine unutra + fasadna cigla (12cm). Razmisljam o dodatnom postavljanju demit fasade, jer nisam zadovoljan trenutnom izolacijom (ovo mi je bila prva zima u objektu i na -20/-15 nisam mogao da ugrejem prostor, sto je vecinom posledica kriminalnih prozora, koji ce se najverovatnije menjati ove godine na pvc, ali razmisljam i o izolaciji zidova/ stavljanju stiropora); Dakle - treba mi savet oko min. debljine stiropora da ne bih imao kasnije problema koje si pominjao.

Moja preporuka ti je da uzmes prozore sa sto nizom prolaznom vrednoscu. VD ci te reci gde mozes takve dobiti u Srbiji po pristupacnim cenama. Trska je odlican izolator samo si je trebao direktno zalepiti na zid (najbolje 10cm) i onda nemas taj efekat koji sam opisao kod stiropora jer zid moze da "dise":D

- Koliko se, otprilike, gubi toplotne energije kroz pod, ukoliko ne postoji prakticno nikakva toplotna izolacija istog, tj. betonske ploce ispod kosuljice ?
Sama kosuljica, u kojoj je sistem podnog grejanja (pvc cevi 17mm) je izlivena povrh presovane trske (5cm) koja lezi na betonskoj ploci, shvatam da je to bedna izolacija prema EU standardima, ali - zanima me, generalno, koliko tih nekih 70-ak cm zemlje ispod bet. ploce (posto je prizemlje za toliko uzdignuto od teritorije) moze da 'odvuce' toplotne energije, da li mozda taj sloj zemlje u stvari deluje kao izolator (s'obzirom da je ispod kuce, a ispod tog sloja je opet zemlja itd.), pod uslovom da se cokla izoluje spolja takodje demitom.

Nije mi jasno ko ti je "preporucio" trsku kao "podlogu" za podno grejanje posto ona jeste dobar izolator toplote ali nije otporna na pritisak a i dobijas "mostove" izlivanjem estriha preko cevi podnog grejanja jer nije "zatvorena" (znaci, povezujes kako ti zoves "kosuljicu" sa podlogom).
Evo ti primera kako se stavlja podno grejanjehttps://www.youtube.com/watch?v=xVDe6cwq5Sk
Osnovna ploca ti je jedan hladni most, trebao si ga izdvojiti sa pravom izolacijom (imas dva primera gore), najbolje je da ima i reflektivnu podlogu zbog maximalnog iskoriscavanja energije.
 
- Sto se tice fasade, tesko da cu se usuditi da angazujem nekog da mi stavlja trsku od 10cm na fasadu i to posle omalterise, ovde malo ko zna da radi sa trskom na taj nacin. Sem toga, mislim da ce biti problem naci tu debljinu trske.
- Vezano za trsku kao podlogu ispod estriha sa podnim grejanjem, sada je i meni jasno da je trebalo koristiti ploce od stirodura, samo - sad je malo kasno...
Isto se odnosi i na reflektivnu podlogu.
Nego, bicu malo dosadan sa istim pitanjem: da li sloj zemlje - u 'cokli' ispod osnovne ploce (s'obzirom da je ispod kuce, a ispod tog sloja je opet zemlja itd.), moze sa se smatra sam po sebi izolacijom, odn. - nekim 'akumulatorom' toplote ? Suva zemlja se pre moze smatrati dobrim izolatorom nego dobrim provodnikom, narocito u toj debljini, zar ne ?
- Jos nesto: pretpostavljam da za nisko-energetske kuce postoje parametri max. gubitaka toplote, po metru kvadratnom, u zavisnosti od spoljne temperature.
Dakle, nesto sto bi u jedinicama bilo kW/m2, u zavisnosti od spoljne temperature (pod uslovom da je unutra prijatnih 21 stepen svuda).
Da li znas, barem okvirno, koliki su ti parametri, za napr., srednju (dnevno/nocnu) spoljnu temperaturu od 0/-5/-10 stepeni C ?
 
Poslednja izmena:
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top