Moderni studenti ne moraju da uče: Veštačka inteligencija sluša predavanja i piše beleške umesto njih

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Neno

Buduća legenda
Poruka
25.123
1741172563459.png
Razvoj veštačke inteligencije doneo je revoluciju u obrazovanje, a studenti sada koriste AI alate kako bi automatizovali proces učenja…

Na društvenim mrežama pojavio se viralni video koji prikazuje studenta kako tokom predavanja koristi ChatGPT za pravljenje beleški, dok se on sam opušta i gleda video zapise na YouTube.

Studenti sve više koriste AI kako bi olakšali svoje akademske obaveze. Ovaj trend postao je toliko popularan da je jedan student opisao kako je pomoću ChatGPT napisao ceo diplomski rad. Proces je započeo kreiranjem plana koji je zatim pokazao profesoru, a zatim je uz pomoć veštačke inteligencije sakupio potrebne informacije i kompletirao rad u roku od 23 sata.

Mnogi smatraju da ovakav pristup obrazovanju može pomoći studentima u optimizaciji vremena i boljim akademskim rezultatima, ali se otvara i pitanje etike i autentičnosti učenja. Nekoliko univerziteta već je reagovalo na ovaj trend, uvodeći zabrane korišćenja AI alata za pisanje seminarskih i diplomskih radova.

Prema anketama, više od polovine studenata koristi AI alate u svom akademskom radu. Najčešće ih koriste za:

  • Pisanje i uređivanje tekstova (83%)
  • Pisanje eseja i radova (45%)
  • Programiranje i pisanje koda (44%)
  • Prevođenje stranih tekstova (29%)
  • Kreiranje ilustracija (28%)
  • Obradu fotografija i slika (25%)
  • Oko 48% studenata je izjavilo da im je upotreba AI alata poboljšala akademski učinak.
Veštačka inteligencija sve više preuzima rutinske zadatke, ali ostaje pitanje kako će obrazovne institucije prilagoditi svoj sistem vrednovanja znanja. Da li će se studenti u budućnosti oslanjati isključivo na AI ili će se tražiti novi oblici provere znanja, ostaje da se vidi.


M.M.
********************************
Zamisli.. a doskora je digitron bio alfa i omega. :D
 
Svrha učenja je da naučiš, AI više treba da se koristi kao pomoć da nešto uradiš. Može i da se koristi za učenje, u smislu da ti dodatno razjasni neke stvari a ne da varaš. Ispiti trebaju da izgledaju tako što nema nikakvih pomagala, pretresanje na ulazu, prazan sto i papir i to je to.

Naravno i gradivo mora da se prilagodi savremenim tehnologijama. Više nema potrebe da se bubaju informacije godinama, to je zastareli koncept, sada treba samo učiti osnove i načine kako dalje možemo da se informišemo.
 
********************************
Zamisli.. a doskora je digitron bio alfa i omega. :D
Kako za koga, kako za koga... Ja sam studirao u drugoj polovini '80-tih, naveliko smo koristili racunare i u to vreme. Strucne predmete smo polagali uz pomoc dzepnih racunara koji su bili programibilni najcesce na bejziku (uz fortran za racunare u inzenjerskom centru najcesce smo znali taj programski jerzik za upotrebu na licnim racunarima), neki predmeti su radjeni i polagani u racunarskom centru fakulteta. A na ETF-u su bili jos ispred, oni su cak imali i lokalne racunarske mreze (Orao i dr) par godina nego sto se pojavio interMet kao pojam, a u podrumu zgrade bivseg Jugoslovenskog gradjevinskog centra na Bulevaru revolucije (kasnije Institut Lole inzenjeringa) je postojao univerzitetski racunski centar preko koga su bili umrezeni tehnicki fakulteti i univerzitetska biblioteka. Ovo je bilo od sredine '80-tih. mozes misliti gde je to otislo kasnije - tako da prica o digitronu vazi mozda samo za pijacu.
 
Kako za koga, kako za koga... Ja sam studirao u drugoj polovini '80-tih, naveliko smo koristili racunare i u to vreme. Strucne predmete smo polagali uz pomoc dzepnih racunara koji su bili programibilni najcesce na bejziku (uz fortran za racunare u inzenjerskom centru najcesce smo znali taj programski jerzik za upotrebu na licnim racunarima). A na ETF-u su bili jos ispred, oni su cak imali i lokalne racunarske mreze (Orao i dr) par godina nego sto se pojavio interMet kao pojam, a u podrumu zgrade bivseg Jugoslovenskog gradjevinskog centra na Bulevaru revolucije (kasnije Institut Lole inzenjeringa) je postojao univerzitetski racunski centar preko koga su bili umrezeni tehnicki fakulteti i univerzitetska biblioteka. Ovo je bilo od sredine '80-tih. mozes misliti gde je to otislo kasnije - tako da prica o digitronu vazi mozda samo za pijacu.
Da, u suštini sam mislio da je naziv"digitron" samo kao figurativno, u poredjenju šta se danas koristi.
 
Da, u suštini sam mislio da je naziv"digitron" samo kao figurativno, u poredjenju šta se danas koristi.
Pa tamo pre 1980-me su studenti koristili logaritamske tablice za racunanje logaritama i trigonometrijskih vrednosti ( cuvena u plavo plastificirama knjizica sa tablicama, bar je bila te boje kad sam ja pocetkom '80-tih krenuo srednju skolu a znam da suistu takvu koristili i moji stariji rodjaci 1 deceniju pre mene). Za prost racun (mnozenje i delenje) su se koristili siberi ili papir i olovka. Secam se da sam dobio u 4 razredu osnovne Casio digitron, negde 1976, otac mi doneo iz Libije, pa ga je brat od tetke pozajmljivao za ispite na Masinskom fakultetu - cak je i njima na fakultetu tad to bilo vauuu dostignuce koje im je stedelo 50% vremena na ispitu a nisu ga mogli priustiti bas svi.

Vec u zavrsnim razredima u srednjoj skoli je pola od nas imalo Comodore 64 i naucilo prve korake u basic-u a mislim da su jos od kraja '70-tih studenti tehnickih fakulteta u Beogradu (masinac, gradjevina, pogotovo ETF) imalo obavezan predmet Programiranje (na elektronici ETF-a su imali par predmeta u vezi toga) i moralo da nauci Fortran 77 i da ga primeni na racunaru.

Primena racunara u studijama je eksplodirala krajem 80-tih a danas je nezamislivo da studiras bilo sta a da nisi skroz na racunarima. AI je novi kvalitativni skok u svemu i mi obicni korisnici nemamo pojma gde ce to otici i koliko brzo.
 

Back
Top