Mleko

RužnaKoLopov

Buduća legenda
Moderator
Poruka
35.800
Pijete li mleko ? Ili ste prešli na neku biljnu varijantu ?

IMG_7799.jpeg
 
Nikad nisam bila fan kravljeg mleka, ni u detinjstvu, kozije mi je ponekad bilo ok, ali to "ponekad" je jednom-dva puta godišnje, ne češće. Jogurt i nekako, ali vrlo retko, i to kefir verzija. Kefir-kad god ga se setim, dođe mi kao lek. Volim kefir jogurte. Sir mi je super-što bi dr Miroljub Petrović rekao-odličan začin, a ne osnovna hrana.
Ne prija mi mleko, ne traži mi ga organizam. Nisam pribegla ni vege-mleku. Još nisam probala ta mleka od oraha, badema, soje i sl.;
Nemam potrebu.
 
Slabije ga pijem u poslednje vrijeme, ako i popijem to je jogurt. Sa burekom normalno 😂

Inace to prije 20 dana sam pila kafu sa mlijekom svaki dan po kaficima. I skontala sam da mi ne prija ta kombinacija ali sam to kulirala, dok poslednja 3 puta nisam dobila tolike napade anksioznosti, vrcenje u glavi, gubljenje daha i bukvalno panicni napad odmah nakon ispijanja.
Kasnije saznajem da to ipak i medicinski ima veze i da se ne prwporucuje laktoza i kofein u kombinaciji
 
Karl Mihalson sa Univerziteta u Upsali i njegove kolege ne dele ovu bezuslovno pozitivnu ocenu. Po njihovom mišljenju, galaktoza sadržana u mlečnom šećeru takođe ima neželjene neželjene efekte. Monosaharid podstiče inflamatorne reakcije u telu i povećava oksidativni stres. Oni se oslanjaju na studije na životinjama u kojima je potkožna primena 100 mg/kg galaktoze ubrzala procese starenja kod miševa. Ova količina bi odgovarala jednoj do dve čaše mleka kod ljudi, osim što se galaktoza ne primenjuje subkutano, već se konzumira oralno kao komponenta laktoze.

Da bi podržala svoju tezu da mleko ima štetne efekte, Majklson je sada analizirala podatke iz dve švedske dugoročne studije. „Švedska mamografska kohorta“ uključuje 61.433 žene starosti od 39 do 74 godine iz okruga Upsala i Vestmanland koje su takođe odgovorile na upitnike o ishrani kada su pozvane na mamografski skrining.

U „Kohorti švedskih muškaraca“, 45.339 muških stanovnika Erebra i Vestmanlanda starosti od 45 do 79 godina komentarisalo je svoje navike u ishrani. U obe kohorte, napravljena je razlika između mleka i fermentisanih mlečnih proizvoda, što je važno jer jogurt i sir sadrže samo mali udeo laktoze, a samim tim i D-galaktoze.

Zbog jedinstvenih identifikacionih brojeva, istraživači su mogli lako da istraže sudbinu učesnika. U švedskoj kohorti za mamografiju, 15.541 žena je umrla u proseku tokom 20 godina, 17.252 je pretrpelo prelom, uključujući 4.259 preloma kukaobično su posledica osteoporoze.

Prema Michaelssonovim proračunima, žene koje su pile tri ili više čaša mleka dnevno (u proseku 680 ml) imale su 93 odsto povećan rizik od smrti (odnos rizika HR 1,93; 95 odsto interval poverenja 1,80-2,06). Rizik od preloma povećan je i kod žena: za svaku dnevnu čašu mleka porastao je za 2 odsto (HR 1,02; 1,00-1,04), a kod preloma kuka za 9 procenata (HR 1,09; 1,05-1,13). Kod muškaraca, za koje se zna da ređe pate od osteoporoze, rizik od preloma kostiju nije značajno povećan. Za ukupnu smrtnost, Michaelsson je utvrdio povećanje od 3 procenta po čaši mleka (HR 1,03; 1,01-1,04).

Međutim, konzumacija fermentisanih mlečnih proizvoda sa niskim sadržajem laktoze (uključujući jogurt i sir) bila je povezana sa smanjenom smrtnošću i prelomima kostiju kod žena.


Michaelsson je bio u mogućnosti da ispita uzorke urina na 8-iso-PGF2 kod 5.022 žene iz švedske mamografske kohorte i kod 1.138 muškaraca iz druge kohorte, Longitudinalne studije odraslih muškaraca u Upsali. To je metabolit metabolizma prostaglandina koji se koristi kao biomarker oksidativnog stresa. Majklson je otkrio pozitivnu vezu između konzumiranja mleka i oksidativnog stresa za oba pola. Kod muškaraca je takođe postojala povezanost sa inflamatornim markerom interleukinom 6 u krvi.

Naravno, još nije dokazano da mleko štetno utiče na zdravlje. Michaelsson takođe poziva da se rezultati testiraju na drugim kohortama. Međutim, rezultati bi u najmanju ruku doveli u pitanje trenutnu preporuku visoke potrošnje mleka za sprečavanje osteoporotskih preloma. Međutim, upozorenje stanovništva o „galaktozemiji“ izazvanoj mlekom bilo bi preuranjeno. Prema Majklsonu, posledice kongenitalne galaktozemije, koja je uzrokovana genetskim defektom, uključuju povećan rizik od hroničnih bolesti uključujući osteoporozu.

izvor aerzteblatt
 

Back
Top