- Poruka
- 388.671
Miljakovačka šuma nalazi se na opštini Rakovica. Smeštena je između naselja Miljakovac 1, 2 i 3, Rakovičkog puta i Kanarevog brda. Jedna je od beogradskih šuma pod zaštitom države, definisana kao park-šuma, zaštićeno područje III kategorije. Ovaj status je dobila tek 2010-e godine, iako je, kao i sve ostale zelene površine u gradu to zaslužila mnogo ranije.
Lično sam markirao najdužu stazu i ona je kružna, u dužini od pet km. Počinje, kod izletišta koje se proteže jednim delom Miljakovačke ulice. Na tom delu su postavljene klupe, kao i „teretana“ na otvorenom. Taj deo šume okuplja najviše ljudi. Na ovom mestu počinje i završava se uređena trim staza na vrhu brda, u dužini od oko dva km, ali ona je neuporedivo manje interesantna od hajking staze o kojoj govorimo., kaže Nemanja Jovanović za N1
Alternativna hajk staza širi se po obodu šume od zapadnog, ka južnom delu, i nazad na severnu početnu poziciju. Kroz šumu se protežu i druge markirane staze, uobičajenim crveno-belim markacijama, ali da bi se ova razlikovala od ostalih, rešio sam da ne koristim konvencijalnu kombinaciju boja.
Staza vodi kroz malo posećene delove šume i na trenutak čovek dobija utisak da je negde u „divljini“, zaboravivši da je „okovan“ soliterima i zgradama urbanog Beograda. U jednom trenutku, na svega par desetina metara, staza izlazi na ulicu, ali se ubrzo vraća u šumu. Dalje se put nastavlja do početne tačke.
U šumi se zatiču hrast i grab, kao i poljsko cveće. U ovim šumskim oblastima Beograda, nalaze se i tartufi u svojoj simbiozi sa korenjem nekih vrsta drveća, a naleti se i na po koju drugu vrstu gljiva. Zelena oblast je bogata pticama i neretko se sreću detlići, čiji udarci kljunom o koru, rezoniraju šumom.
Deo šume je nekada pripadao manastiru Rakovica, zbog čega je nosila naziv „Manastirska šuma“. Oduzeta je bila od strane države, ali restitucijom je nedavno vraćena u vlasništvo.
U neposrednoj blizi brda na kome je smeštena Miljakovačka šuma, u pravcu juga, nalazi se brdo Straževica. Svojevremeno je to brdo bilo vojna baza JNA. Tokom bombardivanja 1999. godine i ovo brdo je raketirano. Tom prilikom poginula su dva vojna lica na položaju. Na tom mestu, na samom vrhu, danas se nalazi umetnička postavka, skulptura koja nas podseća na te nemila događaje.
Na drugom delu brda se nalazi kamenolom Kijevo. Interesantno je stati na njegov rub, jer je pogled na ogromni krater sa vrha brda, širok. Na vrh Straževice se može stići autom. Sa mesta parkinga, pruža se fantastična panorama grada, tačnije pogled na Petlovo brdo, Labudovo brdo i Vidikovac, ka zapadu, a ka severo-zapadu se nižu brda Košutnjaka.
Lično sam markirao najdužu stazu i ona je kružna, u dužini od pet km. Počinje, kod izletišta koje se proteže jednim delom Miljakovačke ulice. Na tom delu su postavljene klupe, kao i „teretana“ na otvorenom. Taj deo šume okuplja najviše ljudi. Na ovom mestu počinje i završava se uređena trim staza na vrhu brda, u dužini od oko dva km, ali ona je neuporedivo manje interesantna od hajking staze o kojoj govorimo., kaže Nemanja Jovanović za N1
Alternativna hajk staza širi se po obodu šume od zapadnog, ka južnom delu, i nazad na severnu početnu poziciju. Kroz šumu se protežu i druge markirane staze, uobičajenim crveno-belim markacijama, ali da bi se ova razlikovala od ostalih, rešio sam da ne koristim konvencijalnu kombinaciju boja.
Staza vodi kroz malo posećene delove šume i na trenutak čovek dobija utisak da je negde u „divljini“, zaboravivši da je „okovan“ soliterima i zgradama urbanog Beograda. U jednom trenutku, na svega par desetina metara, staza izlazi na ulicu, ali se ubrzo vraća u šumu. Dalje se put nastavlja do početne tačke.
U šumi se zatiču hrast i grab, kao i poljsko cveće. U ovim šumskim oblastima Beograda, nalaze se i tartufi u svojoj simbiozi sa korenjem nekih vrsta drveća, a naleti se i na po koju drugu vrstu gljiva. Zelena oblast je bogata pticama i neretko se sreću detlići, čiji udarci kljunom o koru, rezoniraju šumom.
Deo šume je nekada pripadao manastiru Rakovica, zbog čega je nosila naziv „Manastirska šuma“. Oduzeta je bila od strane države, ali restitucijom je nedavno vraćena u vlasništvo.
U neposrednoj blizi brda na kome je smeštena Miljakovačka šuma, u pravcu juga, nalazi se brdo Straževica. Svojevremeno je to brdo bilo vojna baza JNA. Tokom bombardivanja 1999. godine i ovo brdo je raketirano. Tom prilikom poginula su dva vojna lica na položaju. Na tom mestu, na samom vrhu, danas se nalazi umetnička postavka, skulptura koja nas podseća na te nemila događaje.
Na drugom delu brda se nalazi kamenolom Kijevo. Interesantno je stati na njegov rub, jer je pogled na ogromni krater sa vrha brda, širok. Na vrh Straževice se može stići autom. Sa mesta parkinga, pruža se fantastična panorama grada, tačnije pogled na Petlovo brdo, Labudovo brdo i Vidikovac, ka zapadu, a ka severo-zapadu se nižu brda Košutnjaka.