- Poruka
- 95.555
Francisko Goja i Kajetana de Silva –
platonska ljubav oživljena u slikama

F.Goya
Francisko Goja bio je dvorski slikar španskog kralja Karlosa IV i njegove žene, kraljice Marije Luize.
Kraljevski dvor u ono vreme posećivala su mnoga poznata lica španske države,
među kojima je bila i Kajetana de Silva, 13. vojvotkinja od Albe.
Kajetana de Silva ne samo da je bila najbogatija žena Španije nego i jedna od neminovno najlepših.Važila je za razmaženu, egocentričnu i provokativnu ženu,
ali, kako je jednom prilikom zabeleženo, „kad bi ona prolazila ulicom,
svi ljudi bi potrčali na prozor i zadivljeno je gledali”.
Sigurno je da je Goja i pre susreta sa ovom intrigantnom damom
znao sve priče koje su kružile o njoj i njenoj lepoti, međutim
upoznao se sa njom sasvim nenadano, kada mu je
nenajavljena 1795. godine upala u atelje zahtevajući da naslika njen portret.
I ne samo to, nezadovoljna svojim trenutnim izgledom,
zamolila je velikog slikara da je našminka.
Nakon ovog neočekivanog doživljaja, pisao je svom prijatelju ovako:
„Devojka iz Albe koja je juče došla u studio tražila mi je da je pre slikanja našminkam;
bez sumnje sam u tome uživao više nego u samom slikanju,
ali rezultat je njen portret u prirodnoj veličini, koji i dalje imam kod sebe.”
Zaista, plod ovog susreta bio je čuveni portret „Bela vojvotkinja”,
koji je Goja neko vreme ljubomorno čuvao od javnosti i neprestano dorađivao.
prvi portret vojvotkinje od Albe – „Bela vojvotkinja”
Konačna verzija ove slike prikazuje vojvotkinju u otmenoj beloj haljini obrubljenoj zlatnim koncem,
kao po poslednjoj francuskoj modi onog vremena,
ali takođe otvara i jednu misterioznu priču o povezanosti ove dame i njenog, sada ličnog, slikara.
Naime, na ovom portretu Kajetana de Silva ima ispitivački usmeren pogled ka posmatraču slike
i izazivački pokazuje kažiprstom na pesak ispred sebe, u kom je tanko ispisan Gojin potpis.
A ovo je tek početak intriga…
Zadovoljna prvim portretom, vojvotkinja Kajetana uposlila je Goju kao svog ličnog slikara.Goja je često dolazio da slika njenog muža i nju,
međutim, kada je vojvotkinjin muž umro 1796. godine, Goja se okrenuo samo njoj.
U nameri da joj pruži zaštitu od javnosti koja je već na sva usta razglašavala vest o novopečenoj udovici,
Goja je predložio Kajetani da pobegne u gradić Kadiz u andaluzijskoj regiji.
Da ne bi bila sama, vojvotkinja je zamolila Goju da pođe sa njom i ovaj poziv bio je uvertira u
najplodonosniji i, istovremeno, najintrigantniji period Gojinog stvaralaštva.
Iako ne postoje nikakvi jasni dokazi o ljubavnoj vezi između slikara i mlade vojvotkinje,
sama činjenica da je tada oženjeni Goja sam provodio vreme sa najlepšom ženom Španije
dovoljna je da otvori mnoga pitanja i spekulacije.
Najuspeliji Kajetanin portret iz ovog perioda bio je svakako „Vojvotkinja od Albe u žalosti”
ili jednostavno „Crna vojvotkinja”, kao pandan „Beloj vojvotkinji”, nastaloj dve godine ranije.
Portret „Crna vojvotkinja”
Na osnovu analize ove slike, može se zaključiti mnogo toga o bliskijem odnosu između slikara i modela.
Pre svega, Kajetana više nije u raskošnoj odeći kao na prethodnim slikama za života njenog muža,
već u takozvanoj odeći Maja (običnih španskih devojaka, pripadnica građanske klase), koje je Goja inače rado slikao.
Ponovo ima kažiprst uperen ka pesku pod svojim stopama, ali ovaj put pokazuje na prilično neobičan potpis umetnika
– natpis „Samo Goja” (Solo Goya).
Šta ovaj potpis označava?
Samo Goja može da izrađuje vojvotkinjine portrete ili je, pak, samo Goja u njenom srcu?
Ovo pitanje proširuje i činjenica da su vojvotkinji u prstenu na slici ugravirane reči „Alba” i „Goja”.
Pomalo naivno gledano, asocijacija opet može biti na puku logičnost – Goja je lični slikar vojvotkinje od Albe.
Ali, podatak da je Goja držao ovaj portret u svom vlasništvu skoro 15 godina
svedoči o tome da je ipak krio poneku tajnu o njihovom odnosu.
Svi Kajetanini portreti bili su rađeni na idiličnoj i romantičnoj andaluzijskoj obali,
Gojino ime ispisano je pod njenim nogama i baš na njenom prstenu (jasnom simbolu venčanja)…
Prema tome, postoje osnovani razlozi sumnje u to da li je među njima bilo ljubavi,
i ako jeste, da li je bila samo platonska.?