Muzej Albertina u Beču

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.200
Albertina je bečki muzej koji čuva jednu od najvećih i najpoznatijih grafičkih kolekcija na svetu, sa oko 65.000 crteža i preko milion grafika. Muzej se nalazi u palati svog osnivača, nadvojvode Alberta Kazimira fon Saksen-Tešin, po kome je i dobio ime. Nalazi se u samom centru Beča, u neposrednoj blizini čuvene Bečke državne opere i hotela Zaher.Od 1919. godine kolekcija je u posedu Republike Austrije, a 1920. godine je spojena sa kolekcijom grafika nekadašnje Carske dvorske biblioteke. Od 1921. godine kolekcija i palata u kojoj se nalazi nazivaju se Albertina.

Istog dana kada su SAD objavile svoju Deklaraciju nezavisnosti (4. Jul 1776) posejano je seme za najbogatiju kolekciju crteža i drvoreza starih majstora na svetu – „Albertine” – čije su temelje, tokom svog boravka u Veneciji, položili vojvoda od Saks-Tešena Albert Kazimir (1738–1822) i Marija Kristina Habzburg, ćerka carice Marije Terezije

Clipakbmuz.jpg

U muzeju se između ostalih čuvaju i djela Leonarda da Vincija, Michelangela, Raffaela, Peter Paul Rubensa,
Oskara Kokoschke, Rembrandta, Albrechta Dürera, Gustava Klimta i Egona Schielea.
 
Kustos Carske dvorske biblioteke Adam fon Barč je, po nalogu cara Franca II, Albertu Kazimiru jula 1796. poklonio 500 crteža – Rafaela, Rubensa, Gverčina, Rembranta i Direra u zamenu za gravure donete iz Brisela. Pretpostavlja se da je car želeo da kompenzuje gubitke Albertu, ne samo materijalne već i statusne prirode, pretrpljene pri bekstvu iz Belgije, u kojoj je Marija Kristina, od 1781. do izbijanja francuske revolucije, upravljala Austrijskom Nizozemskom. Nažalost je značajan deo biblioteke u kojoj se nalazilo 25.000 tomova, pri bekstvu, nestao u brodolomu pred obalom Drezdena. Ono što je sačuvano nije ništa manje senzacionalno – Didroova Enciklopedija nauka izložena je u „Albertini” uz filozofske spise Edmunda Berka i višetomnu naučnu studiju Žan-Žaka Rusoa – „Kritičku analizu i pobijanje različitih savremenih spisa protiv religije...”.

Clip_3.jpg


Fundus „Albertine” počiva na petodecenijskom sistematskom sakupljanju dragocenosti bračnog para koji se nalazio u milosti Marije Terezije. Ne samo što je Mariji Kristini dopustila da se iz ljubavi uda za vojvodu Alberta Kazimira, što je presedan svoje vrste, nego je regentkinja svojoj omiljenoj kćerki davala neograničenu finansijsku pomoć i pravo da zadrži titulu nadvojvotkinje. Potpisivanje bračnog ugovora koje je mladencima donelo (u današnju valutu preračunato) šezdeset i tri miliona evra, dalo im je i slobodu da sebi priušte šta su hteli.
 
Tokom petnaest godina (1765–1780) na mestu gubernatora Mađarske, Albert Kazimir je naručivao drvoreze iz Pariza, istovremeno sakupljajući staro oružje i oklope, ali to je i period tokom koga je kupio 294 ulja na platnu velikih majstora, među kojima Brojgelov „Uspon na Kalvariju” (1564) i Ticijanovu „Danaju” (1554). Izložba u „Albertini” je tematski podeljena prema privatnim promenama u životu supružnika.

Iako je reputacija „Albertine” zasnovana na njenoj kolekciji radova starih majstora, malo je poznata činjenica da je Albert podržavao umetnike svog doba. – pri inventaru 1889, trećinu svih crteža su činili radovi (tada) savremenih umetnika – Švajcarca Johana Fizlija (1741–1825), Fridriha Reberga (1758–1835), J.F. Mateja, Kaspara Davida Fridriha...
 

Back
Top