Linija razgranicavanja..

  • Začetnik teme Začetnik teme Navar
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
a gde si ti to procitao da sam ja napisao.agresivnost=kreativnost?:dontunderstand: to si ti napisao nisam ja
a agresivnost je korisna za ..sta konkretno?
koliko je meni poznato agresija uvek proizvodi.. stetu..
 
Poslednja izmena:
Navar,
Nismo se razumeli - moguće je da ja nisam bio dovoljno precizan u formulaciji.
Hteo sam da kažem da jedna od definicija agresivnosti može biti "uspešno savladavanje problema". Naravno, mogu prihvatiti opservaciju o "produktivnoj" i "destruktivnoj" agresivnosti. Ali je fundamentalna greška poistovećivati agresivnost i destruktivnost.
Kada sam se osvrnuo na identitet izmedju agresivnosti i kreativnosti, mislio sam na sve one tekovine ljudske civilizacije u pogledu stvaralaštva koje su direktna posledica agresivnog ponašanja prma problemima prilikom kreativnog procesa. Seti se samo pobeda nad problemima (za koje je nužna tzv "produktivna" agresivnost) koji su se pojavljivali pred graditeljima Koloseuma u Rimu, crkve Sv. Sofije u Carigradu, Kenterberijske katedrale, itd... Seti se samo agresivnosti koja je bila potrebna Sparti da kontroliše okolne teritorije i uspostavi državu, seti se agresivnosti koja je bila potrebna za stvaranje (kreaciju) Rimskog carstva čije filosofske, umetničke i pravne tekovine i dan danas uživamo i obilato konzumiramo...
Na individualnom planu: Za proces odgajanja jednog uspešnog šampiona u npr. Boksu ili Mačevanju je potrebno dosta godina čiste agresivnosti. Ne prema drugom borcu, već pre svega prema negativnim atributima sopstvene ličnosti (lenjost, strah, sumnja, neproduktivno samopreispitivanje) budućeg uspešnog borca.
A takodje i čistog adrenalina uloženog prilikom procesa vežbanja...
Odsustvo "produktivne" agresivnosti često znači osrednjost, tupavost, nekreativnost...
 
postoje mnoge istine..zavisne istine..i zavise samo od stanovista sa kog gledas na svet..
znaci ono kao kreativno pobediti protivnika..pa to je sustinski problem civilizacije..
ti si izneo neke tvrdnje ali nisi nicim cak ni pokusao da opovrgnes moje tvrdnje da agresija pociva na strahu..cela civilizacija nam pociva na strahu

ili ovako..kakava je to kreativnost..bacanje roba lavovima ili tigrovima ili da ga okacimo svinjama ..i ti bi to nazvao kreativnoscu? stvaralastvom?

uostalom sta je agresija do ..nasilje..da li ti opravdavas nasilje?
i to posmatranje kroz prizmu pobede /poraza..i da je resenje problema pobeda nad problemom..nije ? ako cemo po tim primerima iz istorije nam ko se maca latio od maca je i poginuo

za teoriju verovatnoce znas?
moze se objasniti na primeru proste igre "pismo glava" ..recimo igras tu igru..svaki put kad ti padne glava uzmes dinar kad ti padne pismo das dinar..po teoriji verovatnoce ti bi igru mogao da igras do sudnjega dana..medjutim nije to tako..pa je uvedeno nacelo slozenosti koje unosi okolnosti u proracune..pa recimo covek si,,ogranicen pocetkom i krajem..pa nemas beskonacan broj novcica ..vec imas recimo 1000 dinara..sta se desi sa igrom kada se sagleda kroz nacelo slozenosti? znaci imas 1000 dinara..i igras igru//ako igras dovoljno dugo..izgubices svih 1000 dinara..zasto? primeceno je..da kada igras igru ne pada ti rezultat u ritmu pismo glava pismo glava vec recimo pismo pismo glava pismo glava glava..sve u nekim intervalima ..i sta je jos primeceno..da su periodi kada gubis /dajes dinar duzi od perioda u kojima uzimas dinar..i zato u experimentima na kraju ostanes bez dinara ..zasto je to tako tada ljudi nisu znali..medjutim nesto kasnije je ..ispitivanjem ljudskog mozga ustanovljeno sledece..covek..prosecne neke inteligencije dneveno proizvede u proseku oko 80 000 misli..ali//primeceno je da bar 85% od tih misli nosi negativnu konotaciju..kakve to sad veze ima sa igrom ? nikakve ili ?...svaka misao bila ona izgovorena ili ne poseduje stvarnost..i ima moc..i utice na dogadjaje..onih 85% negativnih misli uticu na inetrvale u kojima gubis /dajes dinar..ali to vise nema veze sa temom..ili mozda ima?;) (tzv Marfijevi zakoni )

i kakve to sad veze ima sa recima jednog cuvenog moreplovca.."ako pretpostavimo da su domoroci miroljubivi oni to najcesce i jesu ako pretpostavimo da su domoroci ratoborni oni to najcesce i jesu"
ili pak recima jednog coveka razapetog na krst pre 2000 godina.."ko ima dace mu se i pretecice mu a ko nema uzece mu se i ono sto ima" i Tao filozofijom i konceptom ogledala..:)

recicu samo ovo..nasilje je zadnja opcija..nije predzadnja..a covek..sa agresijom je covek sa amovima..on nece ni pokusati da sagleda alternative i potrazi resenje vec ce napasti..silom..ako se javi nasilje to znaci da je kreativnost omanula..
 
Poslednja izmena:
Odsustvo "produktivne" agresivnosti često znači osrednjost, tupavost, nekreativnost...

...pozitivna agresija je reagovanje u realnom vremenu kao kod zivotinja koje su agresivne kad su ugrozene i reaguju u realnom vremenu, kod ljudi je agresija vise simbolicna - agresivni su zbog neceg sto je bilo ili ce biti, zbog necega sto im je neko rekao...zivotinjama je agresija potrebna da bi prezivele a ljude sa svom ubilackom tehnologijom koju su smislili da bi se zastitili od simbolicnih opasnosti agresija moze odvesti samo u katastrofu
 
...pozitivna agresija je reagovanje u realnom vremenu kao kod zivotinja koje su agresivne kad su ugrozene i reaguju u realnom vremenu, kod ljudi je agresija vise simbolicna - agresivni su zbog neceg sto je bilo ili ce biti, zbog necega sto im je neko rekao...zivotinjama je agresija potrebna da bi prezivele a ljude sa svom ubilackom tehnologijom koju su smislili da bi se zastitili od simbolicnih opasnosti agresija moze odvesti samo u katastrofu
pa da..agresivni su sbog necega sto su ..procenili da zahteva agresiju..i itekako na to utice i to na prvom mestu ..percepcija..agresivan covek je covek limitirane i ogranicene percepcije..
 
Navar,
Nisam opovrgavao ponovo vezu agresija - strah, jer sam to u jednom od ranijih postova već objasnio (sa čime se ti nisi složio). Pitaš šta je nasilje, tj. kada je ono opravdano? Agresija je više nego željena i dragocena kategorija npr, u procesu bilo koje samodiscipline (koja stoji u funkciji stanja odredjene nad-discipline - veza: zazen - satori, npr.) ili procesa kultivisanja sopstvene ličnosti. Potrebno je biti nasilan prema "demonima koji iskrsavaju na putu" - prema negativnim, destruktivnim atributima sopstvene ličnosti koje nastoje da onemoguće ili ometu ovaj proces. Motivacija procesa: odluka na osnovu odredjenog uvida; Metod procesa: vežba, proces rada; Stanje bića neophodno za uspešno sprovodjenje procesa: agresivnost; Cilj procesa: stanje nad-discipline, smirenost, uklopljenost, Gospod, Tao, sanzen, ataraksija, integralna ličnost, itd.
Andrea,
Da li zaista misliš da se čovek toliko razlikuje od životinje? Znaš, interval razvoje civilizacije je jako mali da bi evolutivno promenio bazične evolutivne sklopove odredjene vrste, pa tako i homo sapiens- sapiensa. Mi jesmo životinje. Nama je agresivnost takodje jako dragoceno oružje i deo opreme. Na osnovu toga što smo verovatno najagresivnija vrsta u prirodi smo i zauzeli svoj dominantan položaj. Naš trenutni problem je krajnje destruktivni blend naše pozitivne agresivnosti i nivoa našeg tehnološkog razvoja. To jeste krajnje opasno, kako po nas, tako po sve ostale vrste.
 
...covek ne samo da je najagresivnija nego je i najaltruisticnija vrsta i ne radi se o tome moze li se agresija opravdati nego treba li je opravdati...kod zivotinja agresija je povezana sa instiktima a kod ljudi motivi zamenjuju instikte...motiv koji je najvise povezan sa agresijom je samodokazivanje koje u svojoj senovitoj formi prerasta u zloupotrebu moci...sto je covek na visem stupnju razvoja manja je i njegova potreba za samodokazivanjem - kao rotvajler kome se nakaci pudlica i laje ko nenormalna a on je i ne primecuje :)
 
Mislim da je opasno "samo-kastriranje" kroz odbacivanje jedne empirijski potvrdjene korisne kategorije kao što je agresivnost. Mislim da ti želiš da ukažeš ne na agresivnost per se, nego na proces artikulacije agresije. Da li se radi o iskričavoj, neproduktivnoj "destruktivnoj" agresivnosti, ili artikulisanoj "produktivnoj" agresivnosti koja predstavlja više nego korisnu i dragocenu kategoriju, kako individualno, tako i društveno. Naravno - kroz odredjen proces učenja - samo-kultivisanja, dostiže se jedan nivo "gde ja biram ili ne biram agresiju, ali agresija ne bira mene"...
Inače, Rot može biti itekako agresivan...Rotvajler jeste agresivan pas. Jedini problem mu je danf. Ako Bulmastif, Bordoška doga ili Rotvajler uhvate Pitbula ili Staford terijera, jedina šansa im je u prvom minutu borbe, jer su višestruko jači i teži. Problem im je kondicija. Pitbul može da se "drži" sa drugim psom po 15-20 minuta. Izvnjenje na maloj digresiji. Volim pse i imao sam ih ceo život - jače od mene...
 
...ok je to da postoji izvesna kolicina samodokazivanja u stilu zivota koji smo svi mi odabrali ali problem nastane kad pobrkamo zelje i potrebe zbog pritisaka kojima smo okruzeni i onda zelimo vise nego sto nam je potrebno - vise imovine, vise novca, vise moci... i postajemo agresivni... kao ljudi sa prekomernom tezinom cije prejedanje je takodje prouzrokovano izopacenom motivacijom
 
A ko jeste razrešio svoje unutrašnje konflikte? Impliciranje sopstvene unutrašnje nekonfliktnosti odnosno podvlačenje nje kao paradigme, deluje malo tendenciozno...Suviše štreberski...Van dobrog ukusa, u svakom slučaju...
 
A ko jeste razrešio svoje unutrašnje konflikte? Impliciranje sopstvene unutrašnje nekonfliktnosti odnosno podvlačenje nje kao paradigme, deluje malo tendenciozno...Suviše štreberski...Van dobrog ukusa, u svakom slučaju...
ja nemam kontrolu nad tim kako ces ti nesto u svom umu da protumacis..
ali ti mogu samo reci da je veoma opasno donositi odluke na osnovu pretpostavki..
"dobar ukus" je licna a ne kolektivna kategorija
 
..izmedju sigurnosti u sebe i svoje sposobnosti i arogancije..gde se nalazi..gde je povuci..tu magicnu crtu koja razdvaja pozitivnu osobinu od negativne..manjak tzv samopouzdanja kao i visak samopouzdanja u negativne crte licnosti ..iliti mane..ali kako razdvojiti samopouzdanje od manjka ili viska istog?:think:

Ne mogu da promenim u srpsku latinicu, pa moram bebecim jezikom da pisem.
Smatram da granica ne postoji. Zapravo, covek koji ima samopouzdanja, koji je sigurna u sebe, svoje znanje i vrednosti, ne moze da bude arogantan. Njegovo ponasanje moze delovati arogantno, posto je svestan sebe i drugih, ali je sasvim jasno da sa takvim osobama moze da se razgovara i zivi. Naravno, drze do sebe, te ne dozvoljavaju da ih prostaci spustaju na njihov nivo i ne ulae u rasprave. A ljudi sa manjkom ili "viskom" samopouzdanja su neznalice i od njihovog karaktera zavisi da li ce se ponasati bahato, ponizno ili kako vec. Kad covek nesto zna, onda zna i tu nema mesta sumnji.
 
Ne mogu da promenim u srpsku latinicu, pa moram bebecim jezikom da pisem.
Smatram da granica ne postoji. Zapravo, covek koji ima samopouzdanja, koji je sigurna u sebe, svoje znanje i vrednosti, ne moze da bude arogantan. Njegovo ponasanje moze delovati arogantno, posto je svestan sebe i drugih, ali je sasvim jasno da sa takvim osobama moze da se razgovara i zivi. Naravno, drze do sebe, te ne dozvoljavaju da ih prostaci spustaju na njihov nivo i ne ulae u rasprave. A ljudi sa manjkom ili "viskom" samopouzdanja su neznalice i od njihovog karaktera zavisi da li ce se ponasati bahato, ponizno ili kako vec. Kad covek nesto zna, onda zna i tu nema mesta sumnji.
slazem se sa vecinom iznesenog..ali ovo podvuceno otvara sijaset novih pitanja..kako ces ti zapravo sa sigurnoscu znati da neko nesto zna ili da ne zna? mislim onda i ti moras baratati istim znanjem..jer pazi ovako ako ne znas ..onda ce ti i samopouzdan i arogantan izgledati isto..ako znas onda ces moci napraviti razliku..ili kako se to kaze ..razluciti:think:
mislim otvaram to pitanje za diskusiju
 
slazem se sa vecinom iznesenog..ali ovo podvuceno otvara sijaset novih pitanja..kako ces ti zapravo sa sigurnoscu znati da neko nesto zna ili da ne zna? mislim onda i ti moras baratati istim znanjem..jer pazi ovako ako ne znas ..onda ce ti i samopouzdan i arogantan izgledati isto..ako znas onda ces moci napraviti razliku..ili kako se to kaze ..razluciti:think:
mislim otvaram to pitanje za diskusiju

Pa ako sam nemas predstavu o necemu, tesko da ces moci razluciti. Jedini oslonac ti je poznavanje ljudske prirode. A nije je tesko upoznati. Hvalisavci se uvek ponasaju slicno.
Drugo, osoba koja stvarno zna nesto nikada nece okolisati, vec ce konkretno odgovarati na pitanja i kada govori jezik ce biti ispravan, cist, jasan. Umece da te usmeri kako da razmisljas. Cim neko govori u zagonetkama, pravi misteriju, ostavlja neku maglu oko sebe, tu nesto ne mirise lepo. Trece, ako zbilja zna, ona nece biti arogantna i bice prijatna kada sa tobom bude razgovarala. Ako si nevaspitan, sklonice se od tebe, ali ako si pristojan i zelis da naucis, bice otvorena i prijatna. Samo oni koji prodaju macku u dzaku ne govore jasno, ponasaju se arogantno, ostavljaju utisak nedorecenosti. Oni time zele da sakriju svoje neznanje, posto se uvek pitaju koliko ti znas i da li ih proveravas, da li ces provaliti njihovu masku. U principu, lako se uoci ko koliko zna i koje samopouzdanje je osnovano, a koje je maska.
 
Pa ako sam nemas predstavu o necemu, tesko da ces moci razluciti. Jedini oslonac ti je poznavanje ljudske prirode. A nije je tesko upoznati. Hvalisavci se uvek ponasaju slicno.
Drugo, osoba koja stvarno zna nesto nikada nece okolisati, vec ce konkretno odgovarati na pitanja i kada govori jezik ce biti ispravan, cist, jasan. Umece da te usmeri kako da razmisljas. Cim neko govori u zagonetkama, pravi misteriju, ostavlja neku maglu oko sebe, tu nesto ne mirise lepo. Trece, ako zbilja zna, ona nece biti arogantna i bice prijatna kada sa tobom bude razgovarala. Ako si nevaspitan, sklonice se od tebe, ali ako si pristojan i zelis da naucis, bice otvorena i prijatna. Samo oni koji prodaju macku u dzaku ne govore jasno, ponasaju se arogantno, ostavljaju utisak nedorecenosti. Oni time zele da sakriju svoje neznanje, posto se uvek pitaju koliko ti znas i da li ih proveravas, da li ces provaliti njihovu masku. U principu, lako se uoci ko koliko zna i koje samopouzdanje je osnovano, a koje je maska.
dobro receno..

i daje potpore mojoj tezi da je u korenu arogancije kao i agresije ..strah
 
Pa ako sam nemas predstavu o necemu, tesko da ces moci razluciti. Jedini oslonac ti je poznavanje ljudske prirode. A nije je tesko upoznati. Hvalisavci se uvek ponasaju slicno.
Drugo, osoba koja stvarno zna nesto nikada nece okolisati, vec ce konkretno odgovarati na pitanja i kada govori jezik ce biti ispravan, cist, jasan. Umece da te usmeri kako da razmisljas. Cim neko govori u zagonetkama, pravi misteriju, ostavlja neku maglu oko sebe, tu nesto ne mirise lepo. Trece, ako zbilja zna, ona nece biti arogantna i bice prijatna kada sa tobom bude razgovarala. Ako si nevaspitan, sklonice se od tebe, ali ako si pristojan i zelis da naucis, bice otvorena i prijatna. Samo oni koji prodaju macku u dzaku ne govore jasno, ponasaju se arogantno, ostavljaju utisak nedorecenosti. Oni time zele da sakriju svoje neznanje, posto se uvek pitaju koliko ti znas i da li ih proveravas, da li ces provaliti njihovu masku. U principu, lako se uoci ko koliko zna i koje samopouzdanje je osnovano, a koje je maska.

Kao po obicaju, upadam bez najave i kucanja...
Ovo sto si napisala, mislim da se odnosi samo na segment obrazovanja, strucnosti, nivoa obucenosti - asocira me na odnos viseg saradnika u firmi i nekog pripravnika..
Samopuzdanje je mnogo sira kategorija od tog sto si navela, (imas lepo obrazovane ljude i nesebicne u davanju znanja ali koji se ne mogu pohvaliti sa samoupuzdanjem), i ono se odnosi na celokupan kvalitet licnosti a ne samo na segment obucenosti.
Sustinski sve se svodi na to da li je osoba prihvatila sebe s vrlinama i manama ili ne. Bukvalno se svodi na to.
Samopuzdanje je kad znas koliko si sirok, tezak, visok (ovo u prenesenom znacenju) i onda se dolazi do srece, sklada sa samim sobom, zadovoljstva i mira.
Perfekcionizam znaci kad svoje mane zelimo da eliminisemo, i stalno podrivamo sebi samima samopuzdanje i onda se dolazi do svega suprotnog od gore navedenog.
 
ili u jos prenesenijem smislu ..kad znas "koliko ti guber dugacak"
medjutim..ima jos jedne zackoljice..zove se napredak..kad se covek onako u potpunosti samoprihvati nece vise imati motivacije da se samousavrsava..
perfekcionizam hmm:think:mislim da je to tipican primer za primenjivanje agresija na samome sebi..a perfekcionizam uglavnom zavrsi u frustraciji..uostalom vrsiti agresiju na sebe zbog nekog cilja (terati sebe) uglavnom uvek zavrsi stvaranjem frustracije..covek pocne da se vrti u zacaranom krugu..nalik nekom od onih danteovih cuvenih..

ovde bih povukao jednu crtu...svaki covek moze da u odredjenim okolnostima oseca nesigurnost u sebe..a to je za nekog samopouzdanog coveka svaka ona situacija u kojoj se suocava sa necim novim..znaci nesigurnost je pratilac procesa ucenja..
 
Navar, Vendi (vi ste očigledno srodnih shvatanja-počinjete da se ponašate kao front)...
1. Navar, dobar ukus upravo jeste kolektivna kategorija, društvena tekovina, ako želiš...
2. Perfekcionizam je jako redak i fin kvalitet, sve redji u jednom, nažalost, brljivom sociološkom kontekstu, kakav je naš (koji je zasnovan na izlasku u susret ljudskim manama a ne kvalitetima). Perfekcionizam je sinonim za kvalitetan, temeljit pristup stvarima. Naravno, jako je nepovoljno po jedan sociološki kontekst čija je jedina ideja eksploatacija pojedinca da insistira na "završenosti" i "savršenosti" istog pojedinca. Zašto? Zato što time stvara inteligentnog kritičara društva i nezadovoljnika. Isti sociološki kontekst (demokratsko-kapitalistički) se veoma udaljio kroz različite sisteme znanja koje je iznedrio (savremena psihologija, savremena sociologija, itd) od empirijski potvrdjenih pojmova kao što su "bogolikost" (hrišćanstvo), "bodhisatva" (mahayana budizam), itd...Svi ti pojmovi podvlače dva osnovna elementa. Prvi je borba sa sopstvenim manjkavostima. Drugi je ozbiljan pristup u tom smeru (perfekcionizam)...
Naravno, izbor je naš za koji sklop ćemo se odlučiti...Za "If you're going to San Francisco, be sure to wear some flowers in your hair" (kao što već rekoh Navaru, u vezi sa njegovim ranijim postovima u prilog dece cveća), ili za tradicionalizam (kao višemilenijumsku, empirijski potvrdjenu kategoriju)...
 
..izmedju sigurnosti u sebe i svoje sposobnosti i arogancije..gde se nalazi..gde je povuci..tu magicnu crtu koja razdvaja pozitivnu osobinu od negativne..manjak tzv samopouzdanja kao i visak samopouzdanja u negativne crte licnosti ..iliti mane..ali kako razdvojiti samopouzdanje od manjka ili viska istog?:think:

...granica izmedju sigurnosti u sebe i sposobnosti za akciju teško da se može tako lako odrediti...sve zavisi od karaktera pojave tj. od slučaja do slučaja, još ako uz sve to se doda faktor sreće koji nije u vezi s nama...razdvojiti višak od manjka samopouzdanja je gotovo nemoguće, gledano u vremenskom periodu jednog trenutka ga možeš imati više, već drugog trenutka može da ga manjka a što u suštini zavisi od niza faktora...:hvala:
 
@DMSD

dobar ukus? kako moze biti nesto odlikom i to kolektivnom kad je i sam kolektiv nesto sto menja misljenje samo tako..javno mnjenje je jako podlozno manipulacijama..narocito popularnih tzv harizmaticnih osoba..pa tako imamo sledecu situaciju..da se "dobar" ukus nekog popularnog pojedinca prenosi na vecinu "fanova" istog..pocevsi od propagiranog sistema vrednosti preko garderobe do nacina izrazavanja
nesto sto je bilo "dobar" ukus pre 100 godina danas nije..a ko moze znati sta ce biti "dobar" ukus za 100 godina od danas
pozivanje na takvu kategoriju i nazivati je kolektivnom predstavlja izraz zivotne filozofije "kud svi turci tud i mali mujo"

a perfekcionizam je odvec problem usredsredjen..i tako od komarca uvek napravi magarca

borba sa vlastititm manama samo daje tim manama moc nad tobom..covek tako uglavnom samo gubi vreme koje mu je u sustini vrlo dragoceno..vreme koje moze da utrosi na stvari koje su mu zaista vazne i bitne u zivotu..stvari koje ga ispunjavaju..cine srecnim

gledajmo to kroz bol/zadovoljstvo par opozita...bol necemo odstraniti borenjem protiv istog vec postizanjem stanja zadovoljstva..
 
Navar,
1.Kao što rekoh: dobar ukus JESTE kolektivna kategorija. Pobrkao si pojmove "kolektivno" i "istinito" u tvom poslednjem postu. Ja se pojmom "istinito" (ili: univerzalno) uopšte nisam bavio.
2. Bol ĆEMO eliminisati borenjem protiv istog. Postizanje zadovoljstva jeste sinonim za eliminaciju bola. Baviš se tautologijom.
 
Poslednja izmena:

Back
Top