*TASKA*
Aktivan član
- Poruka
- 1.645
-
- Popularno:
- Лустрација је ипак могућа, јер режим...
- ALO javlja: "Hrvat uhapšen na...
- Šešelj pozvao na nasilje prema ženama
- Čim se rodiš dobiješ ime, religiju...
- Dokle ce Policija Srbije da brani SNS...
- Tabloid Novosti: Blokaderi napali...
- Zašto me mrziš (što volim Šešelja)?
- Novosti: Žarko P. osuđen zbog napada na...
- Lični osvrt na razgovor Putina i Trampa...
- Jelena Karleuša izviždana prekinula...
Kuvarice manje zbori..
- Začetnik teme tamm
- Datum pokretanja
SuzanKalvin
Aktivan član
- Poruka
- 1.457
Upss, izvini!
pile_babino
Ističe se
- Poruka
- 2.273
dobro da je ova tema lepljiva...strasno..ahaha...
esperanca137
Iskusan
- Poruka
- 6.368
esperanca137
Iskusan
- Poruka
- 6.368
Omiljeni i zdravi voćni obroci
Voće je nezamjenjivi izvor dragocjenih tvari za dječji organizam. Osim što je ukusno, gasi i žeđ. Jabuka, kruška i banana su vrste voća koje su zbog svog slatkog okusa posebno prikladne za djecu.
S nutritivnog gledišta voće možemo podijeliti u tri vrste:
Mesnato - sočno, s puno pulpe kao što su kruške, jabuke, marelice, breskve, agrumi, jagode - može se nazvati i voćem u užem smislu riječi. Donosi umjerenu količinu kalorija na 100 grama: od 11 kcal - limun, do 70 kcal kao mandarina ili slatka kruška. Voće je važno s gledišta prehrane zbog unosa važnih elemenata kao što su vitamini, mineralne soli i karotenoidi (prirodne boje koje djeluju kao antioksidanti - čuvaju stanicu od oštećenja i starenja).
Brašnasto kao primjerice kestenje, koje je vrlo kalorična namirnica jer sadrži oko 40% ugljikohidrata, a manju količinu bjelančevina i masti (oko 3% i 1.5%).
Uljasto kao što su orasi, lješnjaci, bademi i kikiriki. Ove vrste voća u širem smislu riječi sadrže značajnu količinu nezasićenih masnoća, znači onih koje su "dobre" za organizam, pridonose većoj elastičnosti stanične membrane pomažući na taj način njihovu funkcionalnost, posebice starenje mozga.
Korisna svojstva
Na jelovniku djeteta obrok voća je neophodan jer je najbolji izvor betakarotena koji organizam pretvara u vitamin A, vitamin C, mineralnih soli i vlakana koja su važna za dobru funkciju crijeva. Za vrijeme toplih ljetnih mjeseci voće mora biti na djetetovom jelovniku jer zbog sadržaja znatne količine vode i mineralnih soli pomaže rehidraciji organizma (nadoknada vode, ali i soli). Da bi se održala stalna temperatura tijela kada je vani vruće, organizam ima svoje mehanizme, a jedan od tih je znojenje koje pomaže hlađenju. No znojenjem se gubi voda i mineralne soli koje treba nadoknaditi. Vitaminima, mineralima i vlaknima treba dodati i karakteristična organoleptička svojstva kao što su boja, miris, okus i konzistencija, zbog čega djeca rado uzimaju ovu namirnicu, koja je često omiljeni obrok.
Voće je nezamjenjivi izvor dragocjenih tvari za dječji organizam. Osim što je ukusno, gasi i žeđ. Jabuka, kruška i banana su vrste voća koje su zbog svog slatkog okusa posebno prikladne za djecu.
S nutritivnog gledišta voće možemo podijeliti u tri vrste:
Mesnato - sočno, s puno pulpe kao što su kruške, jabuke, marelice, breskve, agrumi, jagode - može se nazvati i voćem u užem smislu riječi. Donosi umjerenu količinu kalorija na 100 grama: od 11 kcal - limun, do 70 kcal kao mandarina ili slatka kruška. Voće je važno s gledišta prehrane zbog unosa važnih elemenata kao što su vitamini, mineralne soli i karotenoidi (prirodne boje koje djeluju kao antioksidanti - čuvaju stanicu od oštećenja i starenja).
Brašnasto kao primjerice kestenje, koje je vrlo kalorična namirnica jer sadrži oko 40% ugljikohidrata, a manju količinu bjelančevina i masti (oko 3% i 1.5%).
Uljasto kao što su orasi, lješnjaci, bademi i kikiriki. Ove vrste voća u širem smislu riječi sadrže značajnu količinu nezasićenih masnoća, znači onih koje su "dobre" za organizam, pridonose većoj elastičnosti stanične membrane pomažući na taj način njihovu funkcionalnost, posebice starenje mozga.
Korisna svojstva
Na jelovniku djeteta obrok voća je neophodan jer je najbolji izvor betakarotena koji organizam pretvara u vitamin A, vitamin C, mineralnih soli i vlakana koja su važna za dobru funkciju crijeva. Za vrijeme toplih ljetnih mjeseci voće mora biti na djetetovom jelovniku jer zbog sadržaja znatne količine vode i mineralnih soli pomaže rehidraciji organizma (nadoknada vode, ali i soli). Da bi se održala stalna temperatura tijela kada je vani vruće, organizam ima svoje mehanizme, a jedan od tih je znojenje koje pomaže hlađenju. No znojenjem se gubi voda i mineralne soli koje treba nadoknaditi. Vitaminima, mineralima i vlaknima treba dodati i karakteristična organoleptička svojstva kao što su boja, miris, okus i konzistencija, zbog čega djeca rado uzimaju ovu namirnicu, koja je često omiljeni obrok.
esperanca137
Iskusan
- Poruka
- 6.368
VITAMINI
* Tvari korisne za mnoge funkcije organizma i neohodne kako za rast stanica i tkiva, tako i odvijanje metaboličkih procesa u stanici, ali i za asimilaciju osnovnih prehrambenih tvari - bjelančevina, masti i šećera.
* Vitamini topivi u vodi - hidrosolubilni kao npr. vitamin C (agrumi, jagode, šumsko voće). Budući da su topivi u vodi, organizam ih ne mora "prerađivati", odmah ih koristi, a ako su u suvišku, izluči ih putem bubrega, mokraćom. Ova vrsta vitamina mora se svakodnevno unositi hranom - organizam nema pričuva.
* Druga skupina vitamina su oni topivi u mastima - liposolubilni, a kao primjer je betakaroten, preteča vitamina A (marelice, kaki, breskve, dinje) i vitamin E, kojeg sadrži tzv. masno voće (orasi, bademi, lješnjaci). Vitamini iz ove skupine (u koju još spadaju vitamini D i K) odlažu se u masnom tkivu organizma i služe kao pričuva i koriste se kada je to potrebno. Vitamini iz jedne i druge skupine su antioksidanti. Naročito značajno mjesto tu zauzima betakaroten koji je bitan za zdravlje kože, očiju i sluznica.
* U ljetnom razdoblju betakaroten je važan u izlaganju kože djelovanju sunca (koje pomaže u stvaranju vitamina D u koži, važnog za zdravlje i rast kostiju) jer djetetova koža mora biti zaštićena, a vitamin A ima upravo zaštitnu ulogu u očuvanju ovog nadasve važnog organa, koji je vidljivi pokazatelj i odraz zdravlja cijelog organizma.
* U voću, posebice agrumima (limun, naranče, mandarine, grejp), zatim u kiviju i jagodama pravo je bogatstvo vitamina C. Ovaj vitamin jača prirodnu obranu organizma, tj. imunitet, ima značajnu ulogu u zaštiti stanične membrane, u cijeljenju rana (stvaranje ožiljaka) i apsorpciji željeza preko crijevne sluznice.
VODA
* Voće sadræi 80 do 90% vode i dragocjeno je kao namirnica koja pridonosi održanju ravnoteže vode u djetetovom organizmu.
* Voda je bitna za odvijanje svih biokemijskih procesa u organizmu i služi kao sredstvo prijenosa prehrambenih tvari, za izbacivanje štetnih nusprodukata metabolizma (mokraća, stolica) te održanju tjelesne temperature.
* Tijekom ljetnih mjeseci pridonosi hidrataciji dječjeg organizma, tj. ponovnoj nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem, kada je vanjska temperatura visoka.
* Tijekom ljetnih mjeseci pridonosi hidrataciji dječjeg organizma, tj. ponovnoj nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem, kada je vanjska temperatura visoka.
MINERALNE SOLI
* Radi se o tvarima koje su organizmu potrebne u malim količinama (mikronutrijenti), ali imaju neobično veliku važnost za zdravlje i odvijanje važnih funkcija. Moraju se svakodnevno unositi hranom jer sudjeluju u metaboličkim procesima i gube se iz tijela mokraćom, stolicom, znojenjem, a organizam ih ne može sam proizvoditi.
* Voće kao banane, kivi i marelice bogat su izvor kalija, staničnog minerala koji je neophodan u održanju ravnoteže vode i soli, a pomaže u funkciji živaca i mišića (repolarizacija stanične membrane).Ovaj mineral je od velike važnosti za najmanje jer je održanje ravnoteže vode i soli u ranoj dječjoj dobi vrlo osjetljivo. Primjerice kada dijete pri jačem proljevu izgubi minerale, prvenstveno natrij, u cilju održanja ravnoteže, iz stanica izlazi kalij koji se nakon nadoknade izgubljene tekućine izluči iz organizma, dolazi do manjka kalija (kojeg je vrijednost u serumu stalna) sa svim štetnim posljedicama osobito na funkciju živaca i mišića, a između ostalog i srčanog mišića.
VLAKNA
* Voćem se unosi i znatna količina vlakana naročito pektina. Vlakna nemaju posebne nutritivne vrijednosti, ali imaju laksativnu ulogu, bez iritacije dječjih crijeva. Dijete se na:
- topiva vlakna: to su biljna vlakna koja se nalaze u voću i povrću, grahoricama te mekinjama zobi, pomažu u omekšanju i eliminaciji stolice zbog lakšeg tranzita kroz crijevo te smanjuju razinu kolesterola (masna frakcija u krvi)
- netopiva vlakna: nazočna su u integralnim žitaricama (cerealijama) i suhom voću, a djeluju na proces detoksikacije jer smanjuju vrijeme prolaza fecesa (crijevnog sadržaja, stolice). Smanjuju i apsorpciju masti i djeluju na kalorijski unos.
U kojoj dobi dojenčeta dati pojedine vrste voća?
Slijediti upute nadležnog pedijatra, ali načelno se može preporučiti sljedeće:
OD 4-6 MJESECI
JABUKA
Prvo voće koje se daje dojenčetu već u samom početku dohrane zbog ugodno slatkog i blagog okusa te lake probavljivosti. Ovo voće je bogato pektinom, koji pomaže aktivnost crijeva, a sadrži malo kalorija. Ako dohrana počinje već nakon navršena 4 mjeseca, uputno je dati gotove obroke u malim staklenim bočicama, a nakon 6 mjeseci ribanu jabuku ili usitnjenu na odgovarajući način.
BANANA
Sadrži posebni škrob (kompleksni šećer) koji polako oslobađa energiju i mineral kalij koji je koristan (i neophodan) za funkciju živčanog i mišićnog sustava te održanje ravnoteže vode i soli u organizmu. Može se uvesti u dohranu već od 4-6 mjeseci kao gotov (industrijski) obrok, ali i od 5. mjeseca prirediti svježa usitnjena banana (poput pirea).
KRUŠKA
Vrlo je slatka i bogata vlaknima koja potiču aktivnost crijeva (peristaltika, tj. brži prolaz sadržaja). U dobi od 4-6 mjeseci može se dojenčetu ponuditi gotov obrok iz male staklenke, a nakon navršenih 6 mjeseci svježe voće naribano ili dobro usitnjeno vilicom, da nema grudica.
NAKON NAVRŠENIH 6 MJESECI
ŠLJIVA
Bogata je vitaminom C i kalijem i pomaže kod dojenčadi koja imaju smetnje u eliminaciji stolice koja je tvrda, a nerijetko se zatvor stolice javlja baš s uvođenjem dohrane. Od navršenih 6 mjeseci može se uvesti u jelovnik kao gotovo obrok ili svježe pripremljena.
OD NAVRŠENIH 10 MJESECI
BRESKVA I NEKTARINA
Obje vrste voća su intenzivnijeg okusa i mirisa, djeluju osvježavajuće, a obiluju vlaknima i kalijem, s relativno malo šećera, te su stoga lako probavljive. Mogu se dati svježe nakon navršenih 10 mjeseci, a budući da mogu uzrokovati alergijsku reakciju, potreban je oprez osobito u djece koja pate od ekcema ili su alergična na neku namirnicu. Najbolje je posavjetovati se s pedijatrom. Kao gotovi dječji obroci voća, homogenizirani, mogu se dati i znatno ranije.
MARELICA
Ovo voće narančlasto crvene boje obiluje betakarotenom - pretečom vitamina A, vlaknima i kalijem. I pri uvođenju marelica u dohranu dojenčeta potreban je oprez i svježe voće nikako ne davati dojenčetu prije navršenih 10 mjeseci zbog moguće pojave alergije. Kao i breskva, mogu se dati ranije (nakon 6 mjeseci) kao gotovi homogenizirani obroci.
POSLIJE 12 MJESECI
AGRUMI
Postoji rizik od alergije u djece koja za ovo stanje imaju prirođenu sklonost (atopija) te se stoga ove vrste voća uvode u dječji jelovnik kasnije. No naranče i limuni su neophodni u prehrani zbog sadržaja velike količine vitamina C.
KIVI
Također je optimalni izvor kalija i vitamina C. Ovo voće ima značajnu ulogu u pravilnom funkcioniranju sustava obrane organizma (imunitet) te zaštite sluznice. Inače je i lako probavljivo voće i ne sadrži puno kalorija. No zbog mogučnosti pojave alergije treba ga uvesti u prehranu dojenčeta uz znatan oprez (vrlo postupno i u malim količinama).
NAKON 2 GODINE
Nakon te dobi dijete može dobiti i sve druge vrste voća koji se ne smiju dati ranije jer mogu u djece sa sklonošću alergiji izazvati nepoželjne reakcije.
JAGODE
Mirisave su i ukusne, optimalan su izvor vitamina C, bogate šećerom, kalijem i kalcijem.
TREŠNJE
SadrŽe mnoge jednostavne šećere, koji se brzo apsorbiraju, od minerala kalij i kalcij i malu količinu betakarotena te vitamina C.
GROŽĐE
Vrlo je bogato šećerom (fruktoza i glukoza). Može zadovoljiti djetetove potrebe za šećerom i biti zamjena za međuobrok koji sadrži više kalorija i masti. Najbolje ga je ponuditi prije podne i poslije podne. Uz to je grožđe bogato kalijem. Dijete treba poučiti kako jesti ovo voće jer ako ga počne odviše žvakati kako je do sada naviklo, neće mu se svidjeti jer će žvakati kožu i koštice bobica grožđa.
SUHO VOĆE
Od druge godine nadalje, dijete može dobiti suho voće koje sadrži nezasićene masti, kao što su orasi, lješnjaci i bademi. Nezasićene masti imaju važnu ulogu u prevenciji poremećaja cirkulacije i bolesti srca. Ove vrste voća sadrže i vitamin B2, koji je značajan za zdravlje kože, noktiju, vida i živčanog sustava te vitamin B5, koji je neophodan za kožu: pomaže obnovu stanica i zarastanje rana (stvaranje ožiljka). Nakon dvije godine dijete može dobiti i neoljušteno voće jer kora sadrži vlakna i pektin. Kada se daju djetetu ove vrste voća mama mora biti nazočna zbog mogučnosti aspiracije. Najbolje ga je dodati mljeveno kašicama, pudingu, palačinkama i drugim jelima (tjestenina).
Autor: Prim. mr.sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar
* Tvari korisne za mnoge funkcije organizma i neohodne kako za rast stanica i tkiva, tako i odvijanje metaboličkih procesa u stanici, ali i za asimilaciju osnovnih prehrambenih tvari - bjelančevina, masti i šećera.
* Vitamini topivi u vodi - hidrosolubilni kao npr. vitamin C (agrumi, jagode, šumsko voće). Budući da su topivi u vodi, organizam ih ne mora "prerađivati", odmah ih koristi, a ako su u suvišku, izluči ih putem bubrega, mokraćom. Ova vrsta vitamina mora se svakodnevno unositi hranom - organizam nema pričuva.
* Druga skupina vitamina su oni topivi u mastima - liposolubilni, a kao primjer je betakaroten, preteča vitamina A (marelice, kaki, breskve, dinje) i vitamin E, kojeg sadrži tzv. masno voće (orasi, bademi, lješnjaci). Vitamini iz ove skupine (u koju još spadaju vitamini D i K) odlažu se u masnom tkivu organizma i služe kao pričuva i koriste se kada je to potrebno. Vitamini iz jedne i druge skupine su antioksidanti. Naročito značajno mjesto tu zauzima betakaroten koji je bitan za zdravlje kože, očiju i sluznica.
* U ljetnom razdoblju betakaroten je važan u izlaganju kože djelovanju sunca (koje pomaže u stvaranju vitamina D u koži, važnog za zdravlje i rast kostiju) jer djetetova koža mora biti zaštićena, a vitamin A ima upravo zaštitnu ulogu u očuvanju ovog nadasve važnog organa, koji je vidljivi pokazatelj i odraz zdravlja cijelog organizma.
* U voću, posebice agrumima (limun, naranče, mandarine, grejp), zatim u kiviju i jagodama pravo je bogatstvo vitamina C. Ovaj vitamin jača prirodnu obranu organizma, tj. imunitet, ima značajnu ulogu u zaštiti stanične membrane, u cijeljenju rana (stvaranje ožiljaka) i apsorpciji željeza preko crijevne sluznice.
VODA
* Voće sadræi 80 do 90% vode i dragocjeno je kao namirnica koja pridonosi održanju ravnoteže vode u djetetovom organizmu.
* Voda je bitna za odvijanje svih biokemijskih procesa u organizmu i služi kao sredstvo prijenosa prehrambenih tvari, za izbacivanje štetnih nusprodukata metabolizma (mokraća, stolica) te održanju tjelesne temperature.
* Tijekom ljetnih mjeseci pridonosi hidrataciji dječjeg organizma, tj. ponovnoj nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem, kada je vanjska temperatura visoka.
* Tijekom ljetnih mjeseci pridonosi hidrataciji dječjeg organizma, tj. ponovnoj nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem, kada je vanjska temperatura visoka.
MINERALNE SOLI
* Radi se o tvarima koje su organizmu potrebne u malim količinama (mikronutrijenti), ali imaju neobično veliku važnost za zdravlje i odvijanje važnih funkcija. Moraju se svakodnevno unositi hranom jer sudjeluju u metaboličkim procesima i gube se iz tijela mokraćom, stolicom, znojenjem, a organizam ih ne može sam proizvoditi.
* Voće kao banane, kivi i marelice bogat su izvor kalija, staničnog minerala koji je neophodan u održanju ravnoteže vode i soli, a pomaže u funkciji živaca i mišića (repolarizacija stanične membrane).Ovaj mineral je od velike važnosti za najmanje jer je održanje ravnoteže vode i soli u ranoj dječjoj dobi vrlo osjetljivo. Primjerice kada dijete pri jačem proljevu izgubi minerale, prvenstveno natrij, u cilju održanja ravnoteže, iz stanica izlazi kalij koji se nakon nadoknade izgubljene tekućine izluči iz organizma, dolazi do manjka kalija (kojeg je vrijednost u serumu stalna) sa svim štetnim posljedicama osobito na funkciju živaca i mišića, a između ostalog i srčanog mišića.
VLAKNA
* Voćem se unosi i znatna količina vlakana naročito pektina. Vlakna nemaju posebne nutritivne vrijednosti, ali imaju laksativnu ulogu, bez iritacije dječjih crijeva. Dijete se na:
- topiva vlakna: to su biljna vlakna koja se nalaze u voću i povrću, grahoricama te mekinjama zobi, pomažu u omekšanju i eliminaciji stolice zbog lakšeg tranzita kroz crijevo te smanjuju razinu kolesterola (masna frakcija u krvi)
- netopiva vlakna: nazočna su u integralnim žitaricama (cerealijama) i suhom voću, a djeluju na proces detoksikacije jer smanjuju vrijeme prolaza fecesa (crijevnog sadržaja, stolice). Smanjuju i apsorpciju masti i djeluju na kalorijski unos.
U kojoj dobi dojenčeta dati pojedine vrste voća?
Slijediti upute nadležnog pedijatra, ali načelno se može preporučiti sljedeće:
OD 4-6 MJESECI
JABUKA
Prvo voće koje se daje dojenčetu već u samom početku dohrane zbog ugodno slatkog i blagog okusa te lake probavljivosti. Ovo voće je bogato pektinom, koji pomaže aktivnost crijeva, a sadrži malo kalorija. Ako dohrana počinje već nakon navršena 4 mjeseca, uputno je dati gotove obroke u malim staklenim bočicama, a nakon 6 mjeseci ribanu jabuku ili usitnjenu na odgovarajući način.
BANANA
Sadrži posebni škrob (kompleksni šećer) koji polako oslobađa energiju i mineral kalij koji je koristan (i neophodan) za funkciju živčanog i mišićnog sustava te održanje ravnoteže vode i soli u organizmu. Može se uvesti u dohranu već od 4-6 mjeseci kao gotov (industrijski) obrok, ali i od 5. mjeseca prirediti svježa usitnjena banana (poput pirea).
KRUŠKA
Vrlo je slatka i bogata vlaknima koja potiču aktivnost crijeva (peristaltika, tj. brži prolaz sadržaja). U dobi od 4-6 mjeseci može se dojenčetu ponuditi gotov obrok iz male staklenke, a nakon navršenih 6 mjeseci svježe voće naribano ili dobro usitnjeno vilicom, da nema grudica.
NAKON NAVRŠENIH 6 MJESECI
ŠLJIVA
Bogata je vitaminom C i kalijem i pomaže kod dojenčadi koja imaju smetnje u eliminaciji stolice koja je tvrda, a nerijetko se zatvor stolice javlja baš s uvođenjem dohrane. Od navršenih 6 mjeseci može se uvesti u jelovnik kao gotovo obrok ili svježe pripremljena.
OD NAVRŠENIH 10 MJESECI
BRESKVA I NEKTARINA
Obje vrste voća su intenzivnijeg okusa i mirisa, djeluju osvježavajuće, a obiluju vlaknima i kalijem, s relativno malo šećera, te su stoga lako probavljive. Mogu se dati svježe nakon navršenih 10 mjeseci, a budući da mogu uzrokovati alergijsku reakciju, potreban je oprez osobito u djece koja pate od ekcema ili su alergična na neku namirnicu. Najbolje je posavjetovati se s pedijatrom. Kao gotovi dječji obroci voća, homogenizirani, mogu se dati i znatno ranije.
MARELICA
Ovo voće narančlasto crvene boje obiluje betakarotenom - pretečom vitamina A, vlaknima i kalijem. I pri uvođenju marelica u dohranu dojenčeta potreban je oprez i svježe voće nikako ne davati dojenčetu prije navršenih 10 mjeseci zbog moguće pojave alergije. Kao i breskva, mogu se dati ranije (nakon 6 mjeseci) kao gotovi homogenizirani obroci.
POSLIJE 12 MJESECI
AGRUMI
Postoji rizik od alergije u djece koja za ovo stanje imaju prirođenu sklonost (atopija) te se stoga ove vrste voća uvode u dječji jelovnik kasnije. No naranče i limuni su neophodni u prehrani zbog sadržaja velike količine vitamina C.
KIVI
Također je optimalni izvor kalija i vitamina C. Ovo voće ima značajnu ulogu u pravilnom funkcioniranju sustava obrane organizma (imunitet) te zaštite sluznice. Inače je i lako probavljivo voće i ne sadrži puno kalorija. No zbog mogučnosti pojave alergije treba ga uvesti u prehranu dojenčeta uz znatan oprez (vrlo postupno i u malim količinama).
NAKON 2 GODINE
Nakon te dobi dijete može dobiti i sve druge vrste voća koji se ne smiju dati ranije jer mogu u djece sa sklonošću alergiji izazvati nepoželjne reakcije.
JAGODE
Mirisave su i ukusne, optimalan su izvor vitamina C, bogate šećerom, kalijem i kalcijem.
TREŠNJE
SadrŽe mnoge jednostavne šećere, koji se brzo apsorbiraju, od minerala kalij i kalcij i malu količinu betakarotena te vitamina C.
GROŽĐE
Vrlo je bogato šećerom (fruktoza i glukoza). Može zadovoljiti djetetove potrebe za šećerom i biti zamjena za međuobrok koji sadrži više kalorija i masti. Najbolje ga je ponuditi prije podne i poslije podne. Uz to je grožđe bogato kalijem. Dijete treba poučiti kako jesti ovo voće jer ako ga počne odviše žvakati kako je do sada naviklo, neće mu se svidjeti jer će žvakati kožu i koštice bobica grožđa.
SUHO VOĆE
Od druge godine nadalje, dijete može dobiti suho voće koje sadrži nezasićene masti, kao što su orasi, lješnjaci i bademi. Nezasićene masti imaju važnu ulogu u prevenciji poremećaja cirkulacije i bolesti srca. Ove vrste voća sadrže i vitamin B2, koji je značajan za zdravlje kože, noktiju, vida i živčanog sustava te vitamin B5, koji je neophodan za kožu: pomaže obnovu stanica i zarastanje rana (stvaranje ožiljka). Nakon dvije godine dijete može dobiti i neoljušteno voće jer kora sadrži vlakna i pektin. Kada se daju djetetu ove vrste voća mama mora biti nazočna zbog mogučnosti aspiracije. Najbolje ga je dodati mljeveno kašicama, pudingu, palačinkama i drugim jelima (tjestenina).
Autor: Prim. mr.sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar
