Bastiani
Poznat
- Poruka
- 7.627
Sinoć je na Historiju bila emisija u kojoj je saopšteno nešto što menja istoriju medicine. Naime, 2011. godine na Univerzitetu u Tibingenu su sproveli istraživanja na kostima umrlih od Crne smrti (naziv za epidemiju koja je harala Evropom od 1347-1350). Cilj je bio da se utvrdi zašto je ta epidemija bila smrtonosnija nego kasnije epidemije, i zašto bacil kuge, koji je prisutan i danas, ne predstavlja pretnju kakva je bila ranije.
Najpre, utvrđeno je da je bacil kuge (yersinia pestis) koji je pomorio trećinu Evrope u 14. veku isti ili skoro isti bacil koji postoji i danas. Odatle je izvedeno nekoliko logičnih zaključaka: Crna smrt je prvi kontakt humane populacije sa tim bacilom koji je u to vreme stekao sposobnost da se prenosi na ljude. Sve kasnije epidemije zahvatale su stanovništvo koje je već steklo izvestan imunitet, i vremenom ga je sticalo sve više i više.
Ako je Crna smrt bila prva epidemija kuge onda sledi da sve prethodne epidemije kuge zapravo nisu bile epidemije kuge, nego neke druge bolesti. To bi svakako trebalo da važi za tzv Justinijanovu kugu iz 6. veka, a verovatno i za druge velike epidemije pa i onu čiji legendarni opis je dao Tukidid. Od te "kuge" je umro i Perikle.
Najpre, utvrđeno je da je bacil kuge (yersinia pestis) koji je pomorio trećinu Evrope u 14. veku isti ili skoro isti bacil koji postoji i danas. Odatle je izvedeno nekoliko logičnih zaključaka: Crna smrt je prvi kontakt humane populacije sa tim bacilom koji je u to vreme stekao sposobnost da se prenosi na ljude. Sve kasnije epidemije zahvatale su stanovništvo koje je već steklo izvestan imunitet, i vremenom ga je sticalo sve više i više.
Ako je Crna smrt bila prva epidemija kuge onda sledi da sve prethodne epidemije kuge zapravo nisu bile epidemije kuge, nego neke druge bolesti. To bi svakako trebalo da važi za tzv Justinijanovu kugu iz 6. veka, a verovatno i za druge velike epidemije pa i onu čiji legendarni opis je dao Tukidid. Od te "kuge" je umro i Perikle.