Кристофер Хил стигао у Београд, поручује: Рат у Украјини утиче на све нас

E то ћеш мало да извинеш, јер ми Србијанци смо сами створили своју државу, и то оружјем у деветнаестом веку. Јесте да се Карађорђе током устанка надао да ће Руска империја да нас подржи у оквиру својих империјалних тежњи овладавања Босфором, Дарданелима и сходно руском сањарењу о заузимању Цариграда, међутим помоћ Руске империје, која је и сама била под директном претњом од Наполеонове инвазије, била је симболична односно превасходно се везује за Букурештански споразум којим је завршен рат између Османског царства и Руске империје и у коме се Србија први пут спомиње као међународни субјекат. А касније, на Санстефанском конгресу, Руска империја није подржала Србију већ Бугарску. Руски цар је хтео да наше србијанске градове Ниш, Пирот, Лесковац и Врање, преда Бугарима, а у циљу стварања Велике Бугарске.
Тако би и било да нас на Берлинском конгресу 1878. нису подржале западне сила. Србија је значи УЗ ПОМОЋ ЗАПАДА постала сувереном државом, краљевином, а под ПРО-ЗАПАДНОМ династијом Обреновића. Првом Србијанском краљу, Милану Обреновићу, то што је био ЕВРОПЉАНИН, никада није опроштено од руских и про-руских елемената, а који су заправо суштински непријатељи нас Србијанаца. Иако је створио Краљевину Србију, пошто је русима поручио да ће поменуте градове од њих односно од њихових пулена Бугара да брани као и од турака, о краљу Милану су измишљаване многе гнусне лажи, и то је разлог што краљ Милан ни дан-данас нема место које му у нашој србијанској историји по значају припада.
A ne ne. Stvorili su je Srbi iz Srbije. Nikakvi Srbijanci.
 
E то ћеш мало да извинеш, јер ми Србијанци смо сами створили своју државу, и то оружјем у деветнаестом веку. Јесте да се Карађорђе током устанка надао да ће Руска империја да нас подржи у оквиру својих империјалних тежњи овладавања Босфором, Дарданелима и сходно руском сањарењу о заузимању Цариграда, међутим помоћ Руске империје, која је и сама била под директном претњом од Наполеонове инвазије, била је симболична односно превасходно се везује за Букурештански споразум којим је завршен рат између Османског царства и Руске империје и у коме се Србија први пут спомиње као међународни субјекат. А касније, на Санстефанском конгресу, Руска империја није подржала Србију већ Бугарску. Руски цар је хтео да наше србијанске градове Ниш, Пирот, Лесковац и Врање, преда Бугарима, а у циљу стварања Велике Бугарске.
Тако би и било да нас на Берлинском конгресу 1878. нису подржале западне сила. Србија је значи УЗ ПОМОЋ ЗАПАДА постала сувереном државом, краљевином, а под ПРО-ЗАПАДНОМ династијом Обреновића. Првом Србијанском краљу, Милану Обреновићу, то што је био ЕВРОПЉАНИН, никада није опроштено од руских и про-руских елемената, а који су заправо суштински непријатељи нас Србијанаца. Иако је створио Краљевину Србију, пошто је русима поручио да ће поменуте градове од њих односно од њихових пулена Бугара да брани као и од турака, о краљу Милану су измишљаване многе гнусне лажи, и то је разлог што краљ Милан ни дан-данас нема место које му у нашој србијанској историји по значају припада.
Koji mi?
Pa ti nisi ni srbijanac ni Srbin negoustasa.
:bravo:
 
A ne ne. Stvorili su je Srbi iz Srbije.
Naravno, Srbijanci su Srbi iz uže Srbije, samo što u vreme stvaranja Kneževine odnosno Kraljevine Srbije, drugi Srbi pod tim nazivom osim Srbijanaca nisu ni postojali u regionu. I to ne kaže @комшија niti ja, već to piše u Letopisu Matice Srpske iz 1825., i to isto krajem 1844. godine piše Ilija Garašanin u svom Načertaniju.


1661328674300.png

1661328796900.png
 

1662044871103.png

Kristofer Hil: Ohrabrujuć napredak u dijalogu između Srbije i Kosova


Kristofer Hil: Ohrabrujuć napredak u dijalogu između Srbije i Kosova 1


danas 16:46

Američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil izjavio je danas za Radio Slobodna Evropa da je ohrabrujuć napredak koji je postignut u prethodnih deset dana u dijalogu između Srbije i Kosova.

„Nadam se da će se nastaviti dalje sa dogovorima, kao što je to bio slučaj sa ličnim dokumentima. I da Kosovo i Srbija imaju mnogo bolju budućnost“, rekao je Hil na sajmu vina u Beogradu u organizaciji Otvorenog Balkana.

On je ocenio da je inicijativa Otvoreni Balkan značajna za saradnju zemalja regiona.

„Veoma je dobro videti premijera Albanije, predsednika Srbije i premijera Severne Makedonije zajedno. To je veoma značajno. Veoma sam ohrabren onim što vidim“, rekao je Hil.

Izrazio je nadu da će se u budućnosti i neke druge zemlje priključiti Otvorenom Balkanu.

„Na kraju, ovo je način da se utvrde oblici saradnje i da se sve ove zemlje pripreme da budu spremnije za ulazak u Evropsku uniju“, poručio je Hil.
 

Hil: Srbija mora da se okrene Zapadu zbog svoje dece​



kristofer-Hil-foto-Youtube-PrintScreen-1-1024x654.jpg


Ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil rekao je da on “nema nikakve sumnje” da Srbija mora da se okrene Zapadu. Hil je za NIN kazao i da Srbija to mora da uradi zbog svoje dece, dece svoje dece i iz, kako je kazao, svih drugih mogućih razloga.

Napomenuo je da misli da je ovdašnji novi naraštaj na neki način već pokazao šta misli.

„Mnog mladi iz Srbije odlaze na Zapad, ne vidim da odlaze na Istok. Stoga mislim da je prilično jasno kuda Srbija želi da ide“, rekao je on.

Hil je dodao da SAD cene Srbiju kao partnera i da podržavaju njene aspiracije da postane punopravna članica EU.
„Ja bih voleo da vidim da Srbija, naš prijatelj i partner, jednog dana možda donese i odluku o priključenju NATO“, rekao je Hil.

Kazao je da svestan tereta prošlosti i šta je bilo 1999, te ukazao da bi voleo da vidi Srbiju kao ravnopravnog člana severnoatlantske zajednice.

„Znam da bi Srbiji bilo teško da se odluči na tako nešto, ali to bi bio moj fokus u nastojanju da se približimo Srbiji“, rekao je on.

Hil je ponovio da je stav njegove zemlje i EU da Srbija treba da se priključi sankcijama Rusiji, upitan da li će i novoj Vladi Srbije biti tolerisano odbijanje uvođenja sankcija.

„Jasno mi je da je za Srbiju pitanje sankcija kompleksno iz istorijskih razloga, ali svi moraju biti načisto oko toga šta je Rusija uradila“, rekao je on.

Povodom dešavanja oko Evroprajda u Beogradu, Hil je potvrdio da je rekao da će se i sam „u nekom svojstvu“ naći tamo.

Napomenuo je i da mu je jasno da su „mnogi Srbi različitih nazora“ protiv održavanja Evroprajda.
„Moram da kažem da su mnoge zemlje, uključujući i Srbiju napravile veliki napredak po ovom pitanju i smatrao sam da je organizovanje manifestacije poput Evroprajda prilika za Srbiju da pokaže koliki je napor uložila da bi pokazala poštovanje prema osobama s drugim opredeljenjima“, rekao je on.

NIN
 
Kamo sreće da smo poslušali Hilov savet još 1985.

Umesto što se hrlilo u Rusiju, i tako dospeto ovde u rupu na tepihu
Da, guzorusi nikada neće da priznaju da su se zahebali. Umesto toga, godinama trube na Hepiju da je to bila najbolja moguća odluka i da treba nastaviti tim putem koji donosi zamišljeni radikalski hleb od 3 dinara.
 

1665507670576.png

AMBASADOR SAD-a U SRBIJI CHRISTOPHER HILL: "Srbija da se odmakne od Rusije..."


Upitan o namjeri Srbije da se preko Mađarske priključi na naftofod „Družba“, Hill je odgovorio da je neophodno da Srbija diversifikuje snabdijevanje energijom i da se u tom pogledu „odmakne od Rusije“ koja se pokazala kao „nepouzdan snabdjevač“.

1665507684528.png


Prije 2h

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Christopher Hill izjavio je danas da su SAD imale veoma razgovore opsežne razgovore sa Evropskom unijom (EU) po pitanju prijedloga rješenja kosovskog problema koje su izložili njemački kancelar Olaf Sholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Hill je na konferenciji za novinare poslije master klasa u Nacionalnoj akademiji za javnu upravu istakao da SAD podržavaju angažovanje visokih predstavnika EU za rješevanje problema za koji je istakao da se „nadamo da ćemo ga ostaviti iza sebe“.

Upitan o namjeri Srbije da se preko Mađarske priključi na naftofod „Družba“, Hill je odgovorio da je neophodno da Srbija diversifikuje snabdijevanje energijom i da se u tom pogledu „odmakne od Rusije“ koja se pokazala kao „nepouzdan snabdjevač“.

Istakao je da se mnogo radi na tome da se Srbiji pomogne u tom odmicanju od Rusije i naglasio da su SAD tu da pomognu što više mogu, prenosi Danas.rs.
 
Hil: U Stejt departmentu bilo mnogo onih koji su voleli Jugoslaviju

Kristofer-Hil-foto-Beta-1024x638.jpg


Ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil izjavio je da je u američkom Stejt departmentu bilo mnogo zaljubljenika u Jugoslaviju koji nisu bili spremni za njen raspad.

U intervjuu za novi broj Nedeljnika, koji će sutra biti objavljen u štampanom izdanju, Hil je rekao da je u američkoj administraciji bilo mnogo onih koji su se bavili Jugoslavijom i među njima “mnogo jugonostalgičara”.
“Bilo je mnogo onih koji su uživali u toj zemlji, koji su voleli Jugoslaviju i njen narod. Takvi nisu bili spremni da vide kako se ona urušava”, naveo je Hil.

Hil je govorio i o svom odrastanju u Jugoslaviji, o svom prvom poslu u američkoj administraciji -, 1978. godine u Beogradu, o svom angažmanu 1990-ih.

“I pre no što sam došao ovde poslom, moj stav je bio da treba da postoji celokupno rešenje, a ne da jedna po jedna republika, poput domina, napušta Jugoslaviju. Smatrao sam da treba održati veliku konferenciju o tome kako će Jugoslavija izgledati”, kazao je Hil.
 

Ambasador SAD-a: Srbija je počela da plaća previsoku cijenu za uzdržanost po pitanju sankcija Rusiji


25/01/2023

Christopher-Hill.jpg



Ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil kazao je danas da SAD shvataju da Srbija ima svoje istorijsko iskustvo sa sankcijama, ali, kako ističe, počela je da plaća previsoku cijenu za svoju uzdržanost po pitanju sankcija Rusiji.
Hil je, odgovarajući na pitanja novinara, koliko je realno da EU uvede Srbiji sankcije ukoliko Srbija ne prihvati novi evropski prijedlog za rješenje kosovskog pitanja, kazao da nije u poziciji da govori o tim eventualnim sankcijama, ali da je EU ozbiljna po pitanju sankcija Rusiji u kojima svi učestvuju iako im ne pada lako.

– Sankcije koje je EU uvela Rusiji uvedene su da bi se zaustavila užasna i ilegalna agresija na susjeda – Ukrajinu – kazao je Hil novinarima prije početka konferencije “Borba protiv zarobljavanja države u jugoistočnoj Evropi”.
Dodaje da što se tiče SAD i EU evropski prijedlog je pravi put kojim se treba kretati kako bi se riješio problem koji nas sve opterećuje više od 20 godina.

– Zato tteba ozbiljno razmotriti ovaj prijedlog i razmisliti o načinima da se usvoji i da se na njemu radi – kazao je Hil.
Odgovarajući na pitanje novinara da li mu se čini da je Beograd spremniji da prihvati evropski prijedlog od Prištine i Aljbina Kurtija, Hil kaže da su evropljani uložili velike napore da približe dvije strane i u tom smislu podsjeća da su u dva navrata i u Beogradu i u Prištini boravili savjetnici za nacionalnu bezbjednost.

– Svi se trude da pronađu rješenje kako bismo u regionu opet vidjeli uspostavljane mira i pozitivne situacije. SAD 100 odsto podržavaju prijedlog EU, naravno, to je proces i ništa nije gotovo dok nije gotovo, odnosno to će trajati. Što se tice Aljbina Kurtija sa njim smo imali mnoge sastanke, ali ne bih njegove stavove govorio umjesto njega – kazao je američki ambasador.
 

Back
Top