Kriptovalute

Valjda na Mesec
To im je fraza za lozenje
"To the moon"

Svaki put kad uspeju da zaustave pad i malo "skoci" cena, oni vec vide ponovljenih 20k, 30k, 200.000.000

Jos se nadaju da ce kupiti lambo, zuti.
Jer nada, umire poslednja

Za to vreme u realnom sektoru
Negativna inverzija je pocela, i na volstritu i na mejnstritu, recesija se javila al nije jos uzela zamah, uskoro ce doci do kataklizme na finansijskom trzistu
2008a ce izgledati ko kikiriki
 
Slusam malopre na Blumbergu nekog Karmena nisam upamtio prezime

Drobi o bitkoinima. Bukvalno drobi.

Kaze coek da su institucioni investitori u kriptu

Pita voditelj koji. Ne znam, mrmlja nesto

Pita voditelj ponovo koji investitori, trziste mora biti transparentno, institucioni investitori moraju da objavljuju dugorocne pozicije u koje ulazu, po zakonu moraju to da rade

Ne zna. Pocinje da prica nesto trece. Voditelj ga ponovo pita koji investitori. Tu sam poceo da se smejem.
Podseca na Tixomirovu pricu kako velike banke i wall street obaraju cenu kripta da bu uleteli sa milijardama
Dalje ga pita voditelj za tu cenu "kopanja" bitkoina
Covek navodi da 1 bitkoin kosta u stvaranju oko 4000 dolara trenutno, americkih. Objasnjava da neke drzave imaju nizu cenu struje pa se rudnici sele ali da je to trenutna prosecna cena produkcije za 1 jedinicu

Sta to znaci, da ako cena padne jos nize prema 4k, nema smisla drzati te rudnike jer ce bukvalno da placaju oni da bi proizvodili za nekoga. To znaci da sa uobicajenim oscilacijama gde poverenje skace i pada po 20,30% mesecno ili nedeljno, a mora postojati poverenje u vrednost necega sto ima ideju da postane sredstvo razmene, uopste nije daleko propast marketa.

Jel tacno to, da potrose 4000 usd struje rada i opreme da iskopaju to cudo

Vise puta smo vas pitali koliko tacno bacate para u to i vecito izbegavate odgovor
 
Kopanje bitkoina je samokorigujući mehanizam. Nisam miner ali sistem je prilično dobro zamišljen, problem nastaje tek kada se nagrada po bloku završi i mining počne da se izdržava od feejeva, ali od toga smo decenijama daleko.
 
Da bi iskopao BTC za mesec dana treba ti 1,932 THS
Trenutna trosak "kopanja" je $2.26 po Ths ako je cena struje $0.075 kWh.
1,932 * 2.26 = $4,366 za jedan BTC dok je vrednost na trzistu $8,867 za komad.
Znaci 4k tj nesto iznad po ovom primeru

Cena od 8k ne znaci nista jer do sledece srede moze biti i 13k
A moze biti i 5k
To nije podlozno diskusiji jer svi znate da skace ko ping pong
 
A sta se desava kad nestane interneta

Iran i Kina su recimo poznati po gasenju interneta i raznih aplikacija

Kina ima koncentraciju tih majnera

Istovremeno oko 50% Kineza uopste nema pristup mobilnom internetu

To znaci ako je CinCin u nekoj provinciji gladan, odmah, sada, moze da izvadi 4 dolara, ili 25 juana, i kupi sebi dve svinjske kolenice

Al kripto, bilo koji, ne moze da kupi ni maglu

Sta ce biti kada potrosnja struje bude porasla jos, a to je neminovno, kad ove zajebancije pocnu da ugrozavaju nacionalne mreze za redovno snabdevanje

Mislite li da ce ozbiljne drzave dozvoliti to i dalje? Sada uzimaju prihode od taksi i kilovata al to ima cenu koju nisu uracunali i tu su se zajebali, i to ozbiljno zajebali

Sta je sa izazivanjem zagadjenja prirode, jer na primer u toj Kini oko 60% energije se proizvodi iz uglja, sva ta struja trazi sagorevanje uglja, i trovanje vazduha, zemljista i vode

Sta ce da radite, a to je de facto cinjenica, kad krene kriza, sa svakim procentom rasta cene zlata, a to je garantovano, dolazi do devalvacije vrednosti dolara

Ako se cena zlata udupla, dolar vredi 50, 60% manje

To znaci da vam kripto i 100% "skoci" i dalje ste na istom

Rast kolicine zlata je oko 1.6 stabilnih %
Inflacija je negde na 2% globalno iako bi 3 bilo mnogo bolje al depopulacija sirom planete cini svoje

Jel znate ista o bilo cemu na trzistu, osim cinjenice da oko 1000 osoba drzi najmanje 40% svih kripta, ne racunajuci Satosija, i da tih 1000 diktira cenu koju placate, a ne market i njima odgovara pump i dump ovog smeca na posle svih ovih godina i dalje apsolutno zakonski neregulisanih "virtuelnih berzi"
 
Znači spao si na "a šta ako nestane internet", "šta ako propadne dolar" i ostale fantazije...
Vidis kako zec izadje iz grma

Za 600, 700 miliona Kineza to je realnost, a bogami i za jedno pola planete, ne sta ako nestane internet, nego nemanje uopste. A sta ako nestane internet, to se desavalo onima koji imaju de facto i desava se i sada, na primer bas u Iranu ovih dana, koji sam i spomenuo ovlas, eto ljudi pod sankcijama, kripto bi im eventualno mogao pomoci sa problemom da lakse iznesu finansijska sredstva i kupe hranu, lekove, slicno

I ne samo to

Oko 1.000.000.000 ljudi zivi sa manje od 1 dolara dnevno. Jos 2 milijarde ima oko 3 dolara i jos 2 do 10dolara dnevno
5 milijardi nasih sugradjana na planeti ima manje od 10 dolara, ali ovih 3 milijarde sa 1 i 3 dnevno su bas u ekstremnom siromastvu
Ne da nemaju internet, nego nemaju sta da jedu

U tom kontekstu, tvoj komentar je vise nego primitivan, odgovara slepilu

Sa druge strane lepo sam objasnio i postavio konsenkventno pitanje, cak i za slepce koji ne vide dobro sta citaju
Sta ako dolar devalvira. Ne propada, nego devalvira. To je jasan termin i posve razlicit od umetnutog.
A to radite celu ovu temu, konstantno menjate tezu

I devalvacija je takodje de facto cinjenica iz svake prethodne krize kad dolazi do korekcije i kontrakcije trzista, ne " sta ako" nego "kad"


Ja uopste ne likujem celu ovu temilicu. Meni je prosto zao svih tih prevarenih koji su potrpali tu neku crkavicu nekim inkognito bogatasima u dzepove, nadajuci se necem prosperitetnom

A ono djoka.

Meni se cini da ja govorim realnost, da vas Jami hebe i rastura, a da vi zivite u fantaziji

Al ne brinite, balonce ce uskoro da vrisne
Samo pricekajte svetsko trziste treba vreme da izgubi velocity i prelije se
 
Kripto je valuta 21.veka, a to je onaj vek u kome se pristup internetu podrazumeva.

Države koje svoje građane drže u 19.veku nemaju ama baš nikakvu perspektivu, one su same sebe isključile iz sveta.

A da se ti i klovn koji se potpisuje sa Jami iole razumete u kripto znali bi da ja sada mogu da bez neta platim nekome u inostranstvu kriptom, napravim potpisanu transakciju i jedno od sledećih:
- snimim je na flešku i pošaljem poštom
- emitujem radio talasima
- zapišem na papir i pošaljem kurirom
- ...

Na taj način neki severnokorejac pun kripta može da finansira pad Kim Džonga iz same S.Koreje, bez neta.
 
A sta se desava kad nestane interneta

Odgovoricemo ti rado na svako pitanje koje imas ako postavis u jednoj recenici :)

1.) Off the Chain

BlockChain omogucava nesto sto se zove "on the chan" i "off the chain" transakcije. Prakticno govoreci transakcija se moze obaviti i bez interneta.

2.) Cold Wallet with Hot Wallet mogucnostima
Takodje imas i cold wallet koji ima "hot wallet capabilities"
Evo oni nude npr tako nesto https://www.gk8.io

3.) Radio talasi
Da li si znao da i uz pomoc radio talasa (bez interneta) mozes nekome da posaljes Bitcoin?
https://news.bitcoin.com/bitcoin-and-weak-signals-bypass-network-censorship-with-radio/
 
Kripto je valuta 21.veka, a to je onaj vek u kome se pristup internetu podrazumeva.

Države koje svoje građane drže u 19.veku nemaju ama baš nikakvu perspektivu, one su same sebe isključile iz sveta.

A da se ti i klovn koji se potpisuje sa Jami iole razumete u kripto znali bi da ja sada mogu da bez neta platim nekome u inostranstvu kriptom, napravim potpisanu transakciju i jedno od sledećih:
- snimim je na flešku i pošaljem poštom
- emitujem radio talasima
- zapišem na papir i pošaljem kurirom
- ...

Na taj način neki severnokorejac pun kripta može da finansira pad Kim Džonga iz same S.Koreje, bez neta.
To ti podrazumevas. Kao sto podrazumevas mnogo toga ukljucujuci da je kripto valuta.

Ja ne podrazumevam. Ja navodim jasne precizne cinjenice da ogroman deo svetske populacije nema internet, ali da ima neki bedni iznos lokalne papirne valute protivvrednosti do 1 do 3 do 10 usd da nekako prezivi dan.

Slanje postom, radio talasi...spadamo sa konja na magarca jel da.
I radio talase je moguce blokirati ako se zna frekvencija, a onda svako mora posedovati i radio prijemnik, i predjanik i imati znanje kako da da rukuje opremom. Zamisljam Somalijca i Sudanca kako negde na rubu Sahare obojica nose Panasonic tranzistor da plate zaklanu kokosku za rucak. Urnebesno.

U svetu u kome vlada siromastvo i oko 20% globalne populacije je usput i potpuno nepismeno, gde 15% i da hoce, uopste nema pristup skolama, a kamoli da vladaju pa makar i srednjim znanjem za manipulisanje radio tehnikom.

Mnogo pretpostavki na jednom mestu. A gde su realne cinjenice?

A gde je zakonska regulacija u svemu tome, da se zastite krajnji korisnici, pocev od tebe
 
Onih 1.000.000.000 sa 1 dolar dnevno

Oni imaju po 20 USB stikova i kompjutera u koje ce da ih udenu. Besni su koliko imaju tehnike i tehnologije. Samo nemaju leba da jedu.

Idi begaj. 21 vek.

Sta rece, fantazije a?


Dobrodosli u covecanstvo 21og veka Gospodo draga i naivna pomalo
 
Odgovoricemo ti rado na svako pitanje koje imas ako postavis u jednoj recenici :)

1.) Off the Chain

BlockChain omogucava nesto sto se zove "on the chan" i "off the chain" transakcije. Prakticno govoreci transakcija se moze obaviti i bez interneta.

2.) Cold Wallet with Hot Wallet mogucnostima
Takodje imas i cold wallet koji ima "hot wallet capabilities"
Evo oni nude npr tako nesto https://www.gk8.io

3.) Radio talasi
Da li si znao da i uz pomoc radio talasa (bez interneta) mozes nekome da posaljes Bitcoin?
https://news.bitcoin.com/bitcoin-and-weak-signals-bypass-network-censorship-with-radio/
Ti komercijalista sto se stalno kloniras iz naloga u nalog i reklamiras maglu da odjebes u septicku jamu iz koje si ispuzao da valjas maglu i izmaglicu
 
Sta ce biti kada potrosnja struje bude porasla jos, a to je neminovno, kad ove zajebancije pocnu da ugrozavaju nacionalne mreze za redovno snabdevanje

Ljudi cesto imaju nerazumevanje oko potrosnje struje. Pokusacemo da ti objasnimo.

Danas da bi poslao novac iz Amerike za Srbiju ovo su koraci.

1. Odes u lokalnu banku u Americi
Oni imaju fizicko obezbedjenje 24/7 od te banke.
Gomila radnika na salterima koji obavljaju transakcije.
Zatim imaju video nadrzo tj "Survelliance Operatore" koji nadgledaju banku 24/7.
Pored toga placaju osiguranje za banku.
Trose struju i resurse za celu tu ekspozituru recimo 20 zaposlenih.
Ti si se "odvezao" do te banke i potrosio gorivo.
Radnici su morali da dodju na posao takodje su potrosili nesto
Unose ti u "sistem" tvoju transakciju.

Naplate ti fee od $45 za Wire Transfer za slanje ka Srbiji.

2. Data Centar od Bank of America (Bank of America ima 6 Data Centara u USA).
Unosenjem u sistem tvoju transakciju moraju da vode racuna o podacima.
Data Centar ima fizicko obezbedjenje 24/7
Data Centar ima Surveilliance Operatore 24/7.
Takodje postoji "Information Security" department koji mora hiljadu puta dnevno da proverava da neko ne hakuje (troskovi enormni).
Zatim ta transakcija se smesta na same servere koji takodje trose struju.
Transakcija ide u SQL bazu gde se belezi. (Nije jedan server vec 12,300 cluster servera)
Baza mora da se bekapuje na poseban dodatni server koji bekapuje sve transakcije iz sekunda u sekund.
Takodje moraju da imaju Disaster Recovery Data Centar na istocnoj obali (North Carolina) za slucaj da im glavni opali zemljotres
U tom DR DC-ju moraju sve DUPLO. Bekap, baze, security...


2. Novac ide u odeljenje za International Wire Transfer
Na primer ako je u pitanju Bank of America oni imaju posebno odeljenje za slanje tih transakcija u Washington State-u.
Oni tu moraju da dodju na posao
Office space koji oni uzimaju je 25,000 kvm.

3. Kada se transakcija procesuira ide kod "posrednicke banke".
Sad dolazi zanimljiv deo.
Bank of America ne moze Intesi da posalje novac tek tako "e evo vam ovih $1,000" salje Pera Peric vec se koriste posrednicke banke.
Na primer u ovom slucaju posrednicka banka je u New Yorku...
Sad da ne pisem ispocetka zamislite njih. Dobili transakciju BEKAP, jedan Data Centar drugi, peti, baze, information security, fizicko obezbedjenje....

4. Posle toga stize u Stuttgard (Nemacka)
Opet posrednicka banka. LUDILO MOZGA u ovom trenutku sam se vec smorio da ponavljam koliko STRUJE potrose za transakciju od $1,000

5. Posle toga ide u Intesa Italija
Opet bekap nad bekapom.

6. STIZE U SRBIJU WOWWWW
3 Dana kasnije Swift Transakcija stize u Srbiju. KONACNO.
Intesa ima svoj Data Centar i u Beogradu...
E sad tih $1,000 treba da konvertujes u EURE. Naravno to ne moze tako direktno vec moras u dinare pa onda u Eure....


Sa druge strane imas Bitcoin. Ne konvertujes nista transakcija je instant i sve sto placas je minoran mining fee koji sa Lightning Network ima da bude blizu 0.

Efikasnost koju Bitcoin ima u odnosu na tradicionalne banke po pitanju potrosnje struje ne ENORMAN. Ta struja koju potrose mineri je zanemariva u odnosu na sta trose struju banke.

Mislim da bi Banke morale da placaju neku ekolosku taksu jer su totalno neefikasne.
 
Ljudi cesto imaju nerazumevanje oko potrosnje struje. Pokusacemo da ti objasnimo.

Danas da bi poslao novac iz Amerike za Srbiju ovo su koraci.

1. Odes u lokalnu banku u Americi
Oni imaju fizicko obezbedjenje 24/7 od te banke.
Gomila radnika na salterima koji obavljaju transakcije.
Zatim imaju video nadrzo tj "Survelliance Operatore" koji nadgledaju banku 24/7.
Pored toga placaju osiguranje za banku.
Trose struju i resurse za celu tu ekspozituru recimo 20 zaposlenih.
Ti si se "odvezao" do te banke i potrosio gorivo.
Radnici su morali da dodju na posao takodje su potrosili nesto
Unose ti u "sistem" tvoju transakciju.

Naplate ti fee od $45 za Wire Transfer za slanje ka Srbiji.

2. Data Centar od Bank of America (Bank of America ima 6 Data Centara u USA).
Unosenjem u sistem tvoju transakciju moraju da vode racuna o podacima.
Data Centar ima fizicko obezbedjenje 24/7
Data Centar ima Surveilliance Operatore 24/7.
Takodje postoji "Information Security" department koji mora hiljadu puta dnevno da proverava da neko ne hakuje (troskovi enormni).
Zatim ta transakcija se smesta na same servere koji takodje trose struju.
Transakcija ide u SQL bazu gde se belezi. (Nije jedan server vec 12,300 cluster servera)
Baza mora da se bekapuje na poseban dodatni server koji bekapuje sve transakcije iz sekunda u sekund.
Takodje moraju da imaju Disaster Recovery Data Centar na istocnoj obali (North Carolina) za slucaj da im glavni opali zemljotres
U tom DR DC-ju moraju sve DUPLO. Bekap, baze, security...


2. Novac ide u odeljenje za International Wire Transfer
Na primer ako je u pitanju Bank of America oni imaju posebno odeljenje za slanje tih transakcija u Washington State-u.
Oni tu moraju da dodju na posao
Office space koji oni uzimaju je 25,000 kvm.

3. Kada se transakcija procesuira ide kod "posrednicke banke".
Sad dolazi zanimljiv deo.
Bank of America ne moze Intesi da posalje novac tek tako "e evo vam ovih $1,000" salje Pera Peric vec se koriste posrednicke banke.
Na primer u ovom slucaju posrednicka banka je u New Yorku...
Sad da ne pisem ispocetka zamislite njih. Dobili transakciju BEKAP, jedan Data Centar drugi, peti, baze, information security, fizicko obezbedjenje....

4. Posle toga stize u Stuttgard (Nemacka)
Opet posrednicka banka. LUDILO MOZGA u ovom trenutku sam se vec smorio da ponavljam koliko STRUJE potrose za transakciju od $1,000

5. Posle toga ide u Intesa Italija
Opet bekap nad bekapom.

6. STIZE U SRBIJU WOWWWW
3 Dana kasnije Swift Transakcija stize u Srbiju. KONACNO.
Intesa ima svoj Data Centar i u Beogradu...
E sad tih $1,000 treba da konvertujes u EURE. Naravno to ne moze tako direktno vec moras u dinare pa onda u Eure....


Sa druge strane imas Bitcoin. Ne konvertujes nista transakcija je instant i sve sto placas je minoran mining fee koji sa Lightning Network ima da bude blizu 0.

Efikasnost koju Bitcoin ima u odnosu na tradicionalne banke po pitanju potrosnje struje ne ENORMAN. Ta struja koju potrose mineri je zanemariva u odnosu na sta trose struju banke.

Mislim da bi Banke morale da placaju neku ekolosku taksu jer su totalno neefikasne.
Kakav si ti retard pogledaj sta si sve nalupetao ovde
Ja sa jednim transferom finansiram celu banku od cistacice do CEO, kvadrature poslovnog prostora, boja neonske reklame iznad izloga banke i koliko trosi led sijalica u njoj, nekakvi posrednici, slanje preko sestih zemalja, kakve budalastine, dokle ide tvoja bolest decace

I koji deo iz gornjeg odjeba nisi ukapirao
 
Saliva nemas argumente pa koristis vredjanje.

Tacno je ti transakcijama preko banke finansiras banku i generalno bankarski sektor.

U Srbiji oko 40.000 zaposlenih radi pri bankarskom sektoru. Zamisli sada situaciju gde ti ne treba banka vec imas algoritam koji moze da ti garantuje da ce transakcija biti obavljena izmedju tacke A i tacke B. Kada svi predju na digitalni dinar tog trenutka imas 40.000 ljudi slobodnih da rade u proizvodnji ili u poljoprivredi nesto korisnije. Postize se efikasnost da ceo jedan sektor nece morati da obavlja salterske poslove koje zapravo ljudi ne bi trebali ni da rade.
To je BlockChain i to je ta tehnologija koja nam to omogucava. Omogucava nam da se transakcije obavljaju bez posrednika i garant je sigurnosti.

Kada si vec pomenuo potrosnju struje kao veliki problem. Ja sam ti objasnio da je transakcija zapravo transakcija. Nista drugo nego upis u bazi. Baza ima record da se obavlja ta transakcija. Da li ces tu transakciju da drzis u Data Centru ili na minerima sve jedno je. Pitanje je sta je efikasnije.

Information Security
Najveca prednost gde se zapravo postize efikasnost u odnosu na SQL bazu (ono sto koriste banke) je ta sto ako uredjaj za procesuiranje transakcija (ASIC miner) ako ukrade neko nije bitno. Mozes da ukrades uredjaj, mozes da ga zapalis, mozes sta hoces ali ti da utices na transakciju ne mozes. Algoritam je takav da do sada niko nije uspeo da "hakuje" Bitcoin BlockChain. Dok banke jesu i to mnogoo puta.
https://www.cnet.com/how-to/capital-one-data-breach-what-you-can-do-now-following-bank-hack/

Troskovi Information Security departmenta su nenormani i zato mnoge firme prelaze na BlockChain tehnologiju. To je prakticno najbolji nacin da se osiguraju transakcije a pri tome da ne mora da zaposljavas pen testere da proveravaju.


U sustini BlockChain tehnologija ce omoguciti da polako prestanemo da koristimo bankarski sektor kakav danas poznajemo.
 

Back
Top